Ministarstvo je, naime, lani osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP-a.

- Nužno je uspostaviti razliku u odnosu na sve tužbe protiv medija i novinara. SLAPP tužbe imaju puno dalekosežnije posljedice. Nikada ih se u potpunosti nećemo moći riješiti, uvijek će biti naša realnost – započeo je profesor Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Po definiciji strateške tužbe protiv javne participacije podrazumijevaju pokretanje neosnovanih (malicioznih) tužbi od strane moćnih subjekata s ciljem ušutkavanja medija.

Tužitelji su često velike multinacionalne kompanije u poziciji moći. Ključna je upravo ta pozicija moći, a ona je najčešće financijska ili politička. Osim medija i nakladnika, često su tužene i nevladine udruge, aktivisti, pa i znanstvenici koji u svojim radovima ukazuju na probleme u društvu. Vrlo često takve tužbe najvećeg utjecaja imaju na pojedinačne novinare, male medijske kuće, iako su poprimile takve razmjere, ističe profesor Lisičar, da predstavljaju problem i velikim medijima.

Kada govorimo o predmetu spora, najčešći oblik je tužba protiv povrede ugleda ili časti. - Nadalje, pokretanje postupaka za zaštitu osobnih podataka je vrlo često danas u EU, a u stvari se to radi neosnovano, čisto da bi se medije spriječilo u daljnjem izvještavanju. I traženjem zaštite autorskih prava se, postoji slučaj u Hrvatskoj, pokušalo spriječiti objavljivanje – naveo je Lisičar.

Jedan tužitelj, događa se, pokrene šest postupaka na različitim sudovima s različitim zahtjevima, a protiv jednog novinara. Glavni urednik 24 sata Ivan Buča kazao je kako se, po njihovoj procjeni, protiv tog dnevnog lista vodi trenutno 38 SLAPP tužbi. Čak devet tužbi podnijeli su jedan lokalni dužnosnik i njegov sin, a od 24 sata tako potražuju ukupno 450.000 kuna.

- Tuženi smo čak i za najavu teksta iz našeg tjednika Express, a koja je objavljena na zadnjoj stranici 24 sata dan prije izlaska – iznio je Buča.

- Najznakovitije je to što se traže izuzetno visoki iznosi naknade štete, koji daleko prelaze zahtjeve uobičajenih tužbi. Podižu se i prekogranične tužbe, tužitelj bira stranu zemlju, a sve to kako bi povećao troškove i otežao pristup sudu – rekao je, pak, profesor Lisičar. - Njihov cilj nije uspjeh u sporu, nego tužitelja jednostavno zanima da se o njemu prestane govoriti, to mu je primarno – naglasio je on.

Takve tužbe imaju utjecaj na novinare u smislu da dolazi do autocenzure. SLAPP službe su, istaknuto je, zlouporaba temeljnih prava, kao što su prava na pristup sudu, prava na zaštitu privatnosti... Zlorabi se pravni sustav, kojega se tako zatrpava često vrlo kompleksnim postupcima. - Problem je definiranje javnog interesa. Bit priče je da javni interes ne smije biti sveden na potrebu javnosti za informacijama o privatnom životu drugih ili potrebu za senzacionalizmom – upozorio je Lisičar.

Cilj je zaštititi medije takvih strateških tužbi i spriječiti daljnje širenje u Europskoj uniji. Niti jedna članica nema jasne zaštitne mjere protiv takvih postupaka. Ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-ova na razini EU.

U Direktivi Europske komisije, koja je u fazi donošenja, ponuđena je definicija SLAPP tužbi po kojoj su to zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja, a glavna im je svrha spriječiti, ograničiti ili kazniti javno sudjelovanje. Europska komisija daje u toj Direktivi sudovima ovlasti da zatraže od tužitelja osiguranje za troškove tužbe. Ključni elementi preporuke su osposobljavanje pravnih stručnjaka, novinara...

Profesorica Romana Matanovac Vučković, posebnica savjetnica ministrice kulture i medija, podcrtala je kako su neujednačena sudska praksa, kao i neujednačeni iznosi štete veliki problem.- Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u parničnom postupku – kazala je ona.

Kako je istaknula predstavnica Hrvatskog novinarskog društva i članica radne skupine Suzana Lepan Štefančić, HND je prvi počeo govoriti o SLAPP tužbama, upozoravajući da Hrvatska po tome zauzima neslavno prvo mjesto u EU. Tužbe protiv medija nerijetko podižu i sami suci.

 - Veliki je problem neujednačena sudska praksa. O tome svjedoči primjer gdje je portal Telegram pravomoćno kažnjen s 20.000 kuna za tekst o imovini bivšeg ministra Milana Kujundžića kojega je prenio s Jutarnjeg. Za taj isti tekst Jutarnji list je oslobođen - navela je Lepan Štefančić te je istaknula kako se takve tužbe podižu nerijetko protiv najboljih novinara u redakcijama pa oni dane i dane provode na sudu, umjesto da rade svoj posao, a  upravo su to tužitelji moćnici i htjeli postići. - Drago mi je da smo danas u Osijek jer su baš osječki suci prepoznati kao suci koji izriču najveće iznose odštete u tužbama protiv medija - poručila je Lepan Štefančić.

Novinar Telegrama Drago Hedl naveo je slučaj predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana koji je protiv portala, njegove glavne urednice Jelene Pavić Valentić, te njega osobno podnio čak sedam tužbi, a u kojima potražuje ukupno 750.000 kuna

Izvor: HND