Aktualno > Vijesti

Sto devet godina Hrvatskog novinarskog društva

18.12.2019.

Na današnji dan prije 109 godina osnovano je na svojoj prvoj Skupštini Hrvatsko novinarsko društvo. Naše Društvo jedno je od najstarijih profesionalnih udruženja u Hrvatskoj. Za prvog predsjednika Skupština je izabrala profesionalnog novinara Milana Grlovića.

Foto: Nikola Šolić

Društvo je imalo 61 člana, a u Upravnom odboru bili su, uz Grlovića, Antun Schlegel, blagajnik Ivan Peršić, tajnik Zvonimir pl. Vukelić te odbornici Milivoj Dežman, Većeslav Wilder i Bude Budisavljević; njihovi zamjenici su Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš. Među tridesetak osnivača bila su i znamenita novinarska i književna imena: Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka i drugi.

-Premda bez iskustva o tome kako graditi medijski sustav u demokraciji, hrvatsko novinarstvo nadahnjivala je velika ideja da je ljudska sloboda najveća društvena vrijednost, ali i saznanje da je sloboda izražavanja, medija i novinarstva početna klica slobode bez koje nema drugih sloboda, zapisao je u svojoj opširnoj monografiji „Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću“ jedan od najznačajnijih hrvatskih novinara Božo Novak.

Na tom tragu od samog početka i u ranom periodu do Prvoga svjetskog rata Hrvatsko novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, što je ostalo poslanje Društva do danas. Među tridesetak osnivača našla su se velika imena hrvatske književnosti i novinarstva kao što su Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Milivoj Dežman i Milan Grlović, koji je ujedno bio i prvi predsjednik HND-a.

Dosljedno se zalažući za slobodu medija i javne interese od samog početka članstvo i sama organizacija često su dolazili u sukoba s vlastima, koje su, kao i uvijek, htjele kontrolirati ono o čemu se piše i što se piše. Istovremeno je Društvo brinulo o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone.

Početkom Prvog svjetskog rata rad Društva je obustavljen, ali je u listopadu 1917. obnovljen. Godine 1921. Društvo je ukinuto, njegovo članstvo je ustrojeno kao Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U međuratnom razdoblju Društvo je usredotočeno na socijalne prilike članstva te je u tu svrhu 1930. dovršena Zakladna zgrada Novinarski dom, koju je projektirao Bruno Bauer. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima, te mu je ukinuta dotadašnja samostalnost.

U svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara NR Hrvatske kao organizacijski samostalan dio Saveza novinara Jugoslavije. Od 1954. nosilo je naziv Društvo novinara Hrvatske. Za vrijeme Jugoslavije novinari su bili kategorizirani kao "društveno-politički radnici", a režim je nadzirao elektroničke i tiskane medije.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Od 1992. godine HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ), a Društvu je vraćena i zgrada Novinarskog doma. Predsjednici Društva u samostalnoj Hrvatskoj bili su Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (od 2015.-2018) te aktualni predsjednik Hrvoje Zovko.

Nadolazeće 2020. godine Hrvatskog novinarsko društvo obilježit će jubilarnih 110 godina postojanja. Kako je i najavljeno na netom održanoj Skupštini ta jubilarna godina bit će obilježena organiziranjem okruglih stolova, tribina I drugim brojnim aktivnostima, kroz koje će se istovremeno obilježiti i sjećanje na sve one koji su u proteklih jedanaest desetljeća dali svoj doprinos novinarstvu i HND-u te se boriti za jačanje sadašnjeg statusa novinara te za profesionalno i časno  novinarstvo.  

 

Izvor: HND

               

 

Na današnji dan prije 109 godina osnovano je na svojoj prvoj Skupštini Hrvatsko novinarsko društvo. Naše Društvo jedno je od najstarijih profesionalnih udruženja u Hrvatskoj. Za prvog predsjednika Skupština je izabrala profesionalnog novinara Milana Grlovića.

Foto: Nikola Šolić

Društvo je imalo 61 člana, a u Upravnom odboru bili su, uz Grlovića, Antun Schlegel, blagajnik Ivan Peršić, tajnik Zvonimir pl. Vukelić te odbornici Milivoj Dežman, Većeslav Wilder i Bude Budisavljević; njihovi zamjenici su Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš. Među tridesetak osnivača bila su i znamenita novinarska i književna imena: Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka i drugi.

-Premda bez iskustva o tome kako graditi medijski sustav u demokraciji, hrvatsko novinarstvo nadahnjivala je velika ideja da je ljudska sloboda najveća društvena vrijednost, ali i saznanje da je sloboda izražavanja, medija i novinarstva početna klica slobode bez koje nema drugih sloboda, zapisao je u svojoj opširnoj monografiji „Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću“ jedan od najznačajnijih hrvatskih novinara Božo Novak.

Na tom tragu od samog početka i u ranom periodu do Prvoga svjetskog rata Hrvatsko novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, što je ostalo poslanje Društva do danas. Među tridesetak osnivača našla su se velika imena hrvatske književnosti i novinarstva kao što su Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Milivoj Dežman i Milan Grlović, koji je ujedno bio i prvi predsjednik HND-a.

Dosljedno se zalažući za slobodu medija i javne interese od samog početka članstvo i sama organizacija često su dolazili u sukoba s vlastima, koje su, kao i uvijek, htjele kontrolirati ono o čemu se piše i što se piše. Istovremeno je Društvo brinulo o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone.

Početkom Prvog svjetskog rata rad Društva je obustavljen, ali je u listopadu 1917. obnovljen. Godine 1921. Društvo je ukinuto, njegovo članstvo je ustrojeno kao Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U međuratnom razdoblju Društvo je usredotočeno na socijalne prilike članstva te je u tu svrhu 1930. dovršena Zakladna zgrada Novinarski dom, koju je projektirao Bruno Bauer. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima, te mu je ukinuta dotadašnja samostalnost.

U svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara NR Hrvatske kao organizacijski samostalan dio Saveza novinara Jugoslavije. Od 1954. nosilo je naziv Društvo novinara Hrvatske. Za vrijeme Jugoslavije novinari su bili kategorizirani kao "društveno-politički radnici", a režim je nadzirao elektroničke i tiskane medije.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Od 1992. godine HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ), a Društvu je vraćena i zgrada Novinarskog doma. Predsjednici Društva u samostalnoj Hrvatskoj bili su Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (od 2015.-2018) te aktualni predsjednik Hrvoje Zovko.

Nadolazeće 2020. godine Hrvatskog novinarsko društvo obilježit će jubilarnih 110 godina postojanja. Kako je i najavljeno na netom održanoj Skupštini ta jubilarna godina bit će obilježena organiziranjem okruglih stolova, tribina I drugim brojnim aktivnostima, kroz koje će se istovremeno obilježiti i sjećanje na sve one koji su u proteklih jedanaest desetljeća dali svoj doprinos novinarstvu i HND-u te se boriti za jačanje sadašnjeg statusa novinara te za profesionalno i časno  novinarstvo.  

 

Izvor: HND