Iz medija

SPAŠAVANJE KOALICIJE HDZ snižavanjem pristojbe "platio" jamstva: Mostova podrška Bačiću HRT košta oko - 216 milijuna kuna

20.02.2017.
Link na članak

Toliko će HRT gubiti godišnje kada pristojba padne na 65 kuna. Nakon što je izbor Kazimira Bačića uvjetovan smanjenjem pristojbe, očito je da su odluke o HRT-u isključivo u nadležnosti dviju stranaka.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović okarakterizirao je neozbiljnim izbor za novog Glavnog ravnatelja HRT-a. Ovaj put se nije teško s njim složiti, uistinu je neozbiljna činjenica da javnost nikada neće doznati niti zbog čega je HDZ u pola izbora okrenuo leđa Blagi Markoti, niti zbog čega su u pet do podne idealnog ravnatelja prepoznali u Kazimiru Bačiću.

Doduše, Bačića se na početku izbora spominjalo kao moguć HDZ-ov izbor, zatim je posve potonuo dok je HDZ forsirao Antu Sarjanovića, da bi na koncu presudilo – nešto!?

Samo šteta

Ali, ako se i ne zna zašto, zna se koliko je koštalo – nekih 216 milijuna kuna! Toliko će HRT izgubiti na godišnjoj razini kada pristojba padne s 80 na 65 kuna, kada HDZ oživotvori jamstvo što ga je dala koalicijskom Mostu kako bi za zauzvrat dobila Mostovu podršku Bačiću. Toliko je koštao izbor, spašavanje koalicijskog obraza zbog čega će veliku štetu imati ne samo HRT već kompletna audiovizualna industrija.

Sukladno Zakonu o HRT-u iznos pristojbe raspoređuje se tako da se 55 kn izdvaja za troškove proizvodnje programa. Devet kuna ide za emitiranje uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF. Četri kune izdvaja se za zakonska davanja; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar. Četiri kune za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica HRT-a koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti. Devet kuna za troškove poslovanja. Približno 30 posto ukupnih rashoda HRT-a izdvaja se za kreativnu i kulturnu industriju, a među njima su naknade za autorska i izvođačka prava, troškovi nabave programskih sadržaja od neovisnih producenata, naknade za rad vanjskih suradnika angažiranih u proizvodnji programa i sl. »HRT godišnje kreativnoj i kulturnoj industriji usmjerava približno 320 milijuna kuna, pa je jasno da je mjesečna pristojba značajan izvor njezina financiranja i jedan od važnih generatora njezina razvoja.«, stoji na stranicama HRT-a.

Populistička odluka

Sve je to bilo na tapetu i prije nekih četiri, pet mjeseci kada se dogovarala koalicija HDZ-a i Mosta koju je Most uvjetovao i smanjenjem pristojbe. Hrvoje Hribar, tada još ravnatelj HAVC-a, glede toga je onomad kazao: »Osim katastrofalnog urušavanja HRT-a kao javnog servisa, smanjenje pristojbe rezultiralo bi i uništavanjem industrije koja promiče nacionalnu kulturu, i to na temelju nedorečene političke odluke«.

Bio je Hribar slikovit pa kazao da je to isto »kao da u avion koji leti preko Atlantika ukrcate 20 posto manje goriva i čudite se što će, umjesto u New York, sletjeti u more.« Računica je kazivala i kazuje, da bi zbog niže pristojbe HAVC dobio četiri milijuna kuna manje, HDS šest, Fond za pluralizam medija, preko kojeg se financiraju male radijske i televizijske postaje izgubio bi skoro 7 milijuna kuna, nezavisni producenti od 6 do 10.

»Ako srušite u ovom trenutku godišnju bilancu HRT-a za 200 milijuna, bacili ste HRT na koljena, pa o nacionalnoj kulturi koja ovisi o HRT-u ne morate ni razmišljati«, govorio je tada Hribar. To vrijedi i sada.

Most, međutim, nije odustao od posve populističke odluke. Rezat će se, a da se restrukturiralo nije. To bi moglo značiti i aktiviranje stare ideje da se »štedi« ukidanjem HRT-ovih centara i dopisništava, reducira ili čak ukine HRT 3 i HRT 4 te Treći program radija, da se podijeli par stotina otkaza prije svega u kulturnim programima javnog servisa i u glazbenim ansamblima HRT-a...

Slušanje naredbi

Predsjednik HDZ-a, premijer Andrej Plenković tada je, za pregovora s Mostom, izjavio kako odluke vezane uz HRT treba donijeti uz prethodne konzultacije s drugim tijelima, i u kontekstu sporazuma između Vlade i HRT-a, a ne isključivo na temelju dogovora dviju političkih stranaka. Nakon što je izbor Bačića uvjetovan smanjenjem pristojbe, očito je da su odluke vezane uz HRT ipak i isključivo u nadležnosti dviju stranaka. Pri tom je nevjerojatno da nitko iz Mosta nije rezolutno odbacio nagađanje da su uz manju pristojbu tražili i navodno dobili pravo odabira šefa Informativnog medijskog servisa čime bi se politika nikad otvorenije umiješala u »zagarantiranu« neovisnost javnog servisa. A ako je tako, onda teško da se od Bačića, koliko god mu namjere bile plemenite, a znanje veliko, može očekivati puno više od toga da sluša naredbe iz »uredništva«, i to dva.

Autor: Siniša Pavić