Aktualno > Vijesti

Skup o dezinformacijama: Manipulativni narativi rizik su i uoči EU izbora

29.04.2024.

Dezinformacijske kampanje i manipulativni narativi u kontekstu europskih izbora ozbiljan su problem i predstavljaju značajan rizik i za hrvatsko društvo, istaknuto je u ponedjeljak na tematskom skupu posvećenom problematici dezinformacija.

Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu istaknula je opasnosti od manipulacija u javnom diskursu.

''Različite organizacije su već sada detektirale niz tema koje su rizične u smislu manipulativnih narativa i oko kojih postoji cijeli niz dezinformacija u javnom prostoru. Upravo o tim temama će se voditi računa i na ovim izborima'', istaknula je Grbeš Zenzerović na skupu u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM) i Veleposlanstva Švedske. Dodala je i kako se dezinformacije najviše povezuju s ratom u Ukrajini, migrantima, LGBTQ prava i klimatskim promjenama. 

''Dezinformacijama, nažalost, ne možemo potpuno stati na kraj. No, možemo se protiv njih prilično učinkovito boriti i to, prije svega, medijskim opismenjavanjem'', zaključila je.

Skup na zagrebačkom FPZ-u održan je u sklopu Dana medijske pismenosti, projekta Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svako proljeće od 2018. Do sada je u sklopu Dana održano ukupno više od 1830 događanja s više od 100 tisuća sudionika. Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović istaknuo je iznimnu važnost tog projekta.

''Protiv dezinformacija imamo malo lijekova. Trebamo ih koristiti svakodnevno i dugoročno. Riječ je o osnaživanju vještina medijske pismenosti koje će građanima omogućiti da prepoznaju i evaluiraju medijske sadržaje i tako prepoznaju točne i provjerene informacije.'', kazao je Tomljenović.  Švedska epidemiologinja i znanstvena komunikatorica Emma Frans govorila je o načinima borbe protiv dezinformacijskih narativa na primjeru pandemije Covid 19 te o njezinu utjecaju na mentalno zdravlje u Švedskoj i još pet zemalja.

U sklopu predavanja bio je prikazan i švedski dokumentarni film ''Kome vjerovati?'' koji se bavi dezinformacijskom kampanjom usmjerenom protiv švedske socijalne službe, teorijama zavjere i njihovim posljedicama.

Autor: Hina 

 

Dezinformacijske kampanje i manipulativni narativi u kontekstu europskih izbora ozbiljan su problem i predstavljaju značajan rizik i za hrvatsko društvo, istaknuto je u ponedjeljak na tematskom skupu posvećenom problematici dezinformacija.

Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu istaknula je opasnosti od manipulacija u javnom diskursu.

''Različite organizacije su već sada detektirale niz tema koje su rizične u smislu manipulativnih narativa i oko kojih postoji cijeli niz dezinformacija u javnom prostoru. Upravo o tim temama će se voditi računa i na ovim izborima'', istaknula je Grbeš Zenzerović na skupu u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM) i Veleposlanstva Švedske. Dodala je i kako se dezinformacije najviše povezuju s ratom u Ukrajini, migrantima, LGBTQ prava i klimatskim promjenama. 

''Dezinformacijama, nažalost, ne možemo potpuno stati na kraj. No, možemo se protiv njih prilično učinkovito boriti i to, prije svega, medijskim opismenjavanjem'', zaključila je.

Skup na zagrebačkom FPZ-u održan je u sklopu Dana medijske pismenosti, projekta Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svako proljeće od 2018. Do sada je u sklopu Dana održano ukupno više od 1830 događanja s više od 100 tisuća sudionika. Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović istaknuo je iznimnu važnost tog projekta.

''Protiv dezinformacija imamo malo lijekova. Trebamo ih koristiti svakodnevno i dugoročno. Riječ je o osnaživanju vještina medijske pismenosti koje će građanima omogućiti da prepoznaju i evaluiraju medijske sadržaje i tako prepoznaju točne i provjerene informacije.'', kazao je Tomljenović.  Švedska epidemiologinja i znanstvena komunikatorica Emma Frans govorila je o načinima borbe protiv dezinformacijskih narativa na primjeru pandemije Covid 19 te o njezinu utjecaju na mentalno zdravlje u Švedskoj i još pet zemalja.

U sklopu predavanja bio je prikazan i švedski dokumentarni film ''Kome vjerovati?'' koji se bavi dezinformacijskom kampanjom usmjerenom protiv švedske socijalne službe, teorijama zavjere i njihovim posljedicama.

Autor: Hina