Aktualno > Vijesti

Saborski odbor prihvatio izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama: Novčane kazne za one koji uskrate tražene informacije

19.05.2022.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije prihvatio je u četvrtak izvješća o poslovanju Hine za 2019. i 2020. godinu, u kojima je zabilježila porast u prihodima s tržišta ali i poslovala u teškim uvjetima jer je njezino sjedište oštećeno u zagrebačkom potresu. Saborski odbor prihvatio je i konačni prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, koji, među ostalim, propisuje novčane kazne za odgovorne osobe u tijelima koja ne ustupe informacije.

“Izvještaj o Hini govori o jednoj dobroj priči, riječ je o stabilnom kontinuitetu poslovanja i laganom porastu prihoda s tržišta”, istaknula je Majda Tafra-Vlahović, predsjednica Upravnog vijeća Hine dodavši da Hina, s obzirom da više od jedne trećine svojih prihoda ostvaruje na tržištu, i time nije klasičan korisnik proračunskih sredstava.

U 2019. godini, imala je 2,5 posto prihoda s tržišta više nego godinu prije, prosječno je zapošljavala 123 radnika, rekla je Tafra-Vlahović istaknuvši potrebu pomlađivanja redakcije, što se donekle popravilo dodatnim zapošljavanjima mladih. Dodala je kako je iznos koji Hina prima temeljem ugovora o skupnoj pretplati godinama nije mijenjao. 

Na pitanje novinarke Đurđice Klancir o uvjetima rada u Hini, o tome je li bilo političkih pritisaka na novinare, Tafra-Vlahović istaknula je da u tom razdoblju na Upravnom vijeću “nije bilo takvih rasprava”.

Klancir je istaknula i da se ne može složiti s potrebom pomlađivanja redakcija, s obzirom da se na hrvatskoj medijskoj sceni iskusni novinari teže zapošljavaju od “mlađih, neiskusnih novinarima “kojima će se lakše upravljati”.

Tajnik Ministarstva kulture i medije Krešimir Partl istaknuo je da se u razgovorima s ravnateljicom Hine, ide u smjeru povećanja koeficijenata radnicima Hine, samim time što dio komercijalnih medija novinarima mogu ponuditi bolje plaće. 

“Dobro je da se na ovaj način stimulira njihov rad”, istaknuo je Partl. 

Zastupnik Nino Raspudić (Klub zastupnika Mosta) kritizirao je kriterije saborskih izvjestitelja Hine, istaknuvši da oni stvaraju filter koji je po njegovom mišljenju “neprofesionalan”. 

“U ovoj zadnjoj pseudopolemici o izvještačima iz Sabora, čulo se kako novinari nisu zapisničari. Ja se ne slažem, izvjestitelj Hine, nacionalne agencije koju financiraju s dvije trećine porezni obveznici, su bliže zapisničaru nego kolumnistu”, rekao je Raspudić istaknuvši da je sam bio kolumnist ali je svoje stavove potpisivao punim imenom i prezimenom. 

Tafra-Vlahović je istaknula kako novinar ima odgovornost i pravo da zaključuje i da obavlja svoj posao na najbolji mogući način. 

“Iz pet sati saborske rasprave, on izdvaja ono što smatra da je bitno”, poručila je. 

Zastupnik Zvane Brmunić (Klub zastupnika socijaldemokrati) poručio je kako smatra da Hina, kao institucija, radi dobar posao. Vilim Matula (Klub Zeleno-lijevog bloka) poručio je da Hina kao javni servis djeluje u pozitivnom smislu i kvalitetno izvještava na svakodnevnoj razini.  

Saborski odbor u četvrtak je prihvatio i konačni prijedlog izmjena zakona o pravu na pristup informacijama, koji, među ostalim, propisuje novčane kazne za odgovorne osobe u tijelima koja ne ustupe informacije.

U odnosu na prvo čitanje zakona, u tekst konačnog prijedloga dodana je obveznost izvršenja rješenja Povjerenika za informiranje, kao i to da se izvršenje osigurava izricanjem novčanih kazni odgovorne osobe tijela javne vlasti, izvijestio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović. 

Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan istaknuo je da je u zakon dobro transportirana europska direktiva, no dodao je kako vrijedi poraditi na članku 35. zakona, gdje je Vlada ostala pri rješenju u kojem se, prema novom zakonu, povjereniku oduzima ovlast da, uz godišnje izvješće, izdaje posebna izvješća na vlastitu inicijativu.

Na isto su upozorili i članovi saborskog odbora, a Martinović je odgovorio kako radna skupina nije smatrala da nema potrebe za posebnim izvješćima, kako se time ne bi opterećivao Sabor i saborski odbor. 

“Mi smo smatrali da nema potrebe (...) raditi da se povjerenik može sjetiti - nešto je zanimljivo, da to gura saboru i opterećuje Sabor i Odbor”, rekao je dodavši da Sabor, uz godišnje izvješće koju povjerenik predaje, od povjerenika uvijek može zatražiti izvanredno izvješće.

Zastupnik Vilim Matula vladajućima je poručio da se time ide u smjeru u kojem je “sasvim demontirano Povjerenstvo za sukob interesa”, a u raspravi su i istaknuta otvorena pitanja o važnosti prava na pristup infomacija i njihovoj nadređenosti pravima na zaštitu osobnih podataka, kao i poslovnim tajnama.

 

Foto: Hina 

 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije prihvatio je u četvrtak izvješća o poslovanju Hine za 2019. i 2020. godinu, u kojima je zabilježila porast u prihodima s tržišta ali i poslovala u teškim uvjetima jer je njezino sjedište oštećeno u zagrebačkom potresu. Saborski odbor prihvatio je i konačni prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, koji, među ostalim, propisuje novčane kazne za odgovorne osobe u tijelima koja ne ustupe informacije.

“Izvještaj o Hini govori o jednoj dobroj priči, riječ je o stabilnom kontinuitetu poslovanja i laganom porastu prihoda s tržišta”, istaknula je Majda Tafra-Vlahović, predsjednica Upravnog vijeća Hine dodavši da Hina, s obzirom da više od jedne trećine svojih prihoda ostvaruje na tržištu, i time nije klasičan korisnik proračunskih sredstava.

U 2019. godini, imala je 2,5 posto prihoda s tržišta više nego godinu prije, prosječno je zapošljavala 123 radnika, rekla je Tafra-Vlahović istaknuvši potrebu pomlađivanja redakcije, što se donekle popravilo dodatnim zapošljavanjima mladih. Dodala je kako je iznos koji Hina prima temeljem ugovora o skupnoj pretplati godinama nije mijenjao. 

Na pitanje novinarke Đurđice Klancir o uvjetima rada u Hini, o tome je li bilo političkih pritisaka na novinare, Tafra-Vlahović istaknula je da u tom razdoblju na Upravnom vijeću “nije bilo takvih rasprava”.

Klancir je istaknula i da se ne može složiti s potrebom pomlađivanja redakcija, s obzirom da se na hrvatskoj medijskoj sceni iskusni novinari teže zapošljavaju od “mlađih, neiskusnih novinarima “kojima će se lakše upravljati”.

Tajnik Ministarstva kulture i medije Krešimir Partl istaknuo je da se u razgovorima s ravnateljicom Hine, ide u smjeru povećanja koeficijenata radnicima Hine, samim time što dio komercijalnih medija novinarima mogu ponuditi bolje plaće. 

“Dobro je da se na ovaj način stimulira njihov rad”, istaknuo je Partl. 

Zastupnik Nino Raspudić (Klub zastupnika Mosta) kritizirao je kriterije saborskih izvjestitelja Hine, istaknuvši da oni stvaraju filter koji je po njegovom mišljenju “neprofesionalan”. 

“U ovoj zadnjoj pseudopolemici o izvještačima iz Sabora, čulo se kako novinari nisu zapisničari. Ja se ne slažem, izvjestitelj Hine, nacionalne agencije koju financiraju s dvije trećine porezni obveznici, su bliže zapisničaru nego kolumnistu”, rekao je Raspudić istaknuvši da je sam bio kolumnist ali je svoje stavove potpisivao punim imenom i prezimenom. 

Tafra-Vlahović je istaknula kako novinar ima odgovornost i pravo da zaključuje i da obavlja svoj posao na najbolji mogući način. 

“Iz pet sati saborske rasprave, on izdvaja ono što smatra da je bitno”, poručila je. 

Zastupnik Zvane Brmunić (Klub zastupnika socijaldemokrati) poručio je kako smatra da Hina, kao institucija, radi dobar posao. Vilim Matula (Klub Zeleno-lijevog bloka) poručio je da Hina kao javni servis djeluje u pozitivnom smislu i kvalitetno izvještava na svakodnevnoj razini.  

Saborski odbor u četvrtak je prihvatio i konačni prijedlog izmjena zakona o pravu na pristup informacijama, koji, među ostalim, propisuje novčane kazne za odgovorne osobe u tijelima koja ne ustupe informacije.

U odnosu na prvo čitanje zakona, u tekst konačnog prijedloga dodana je obveznost izvršenja rješenja Povjerenika za informiranje, kao i to da se izvršenje osigurava izricanjem novčanih kazni odgovorne osobe tijela javne vlasti, izvijestio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović. 

Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan istaknuo je da je u zakon dobro transportirana europska direktiva, no dodao je kako vrijedi poraditi na članku 35. zakona, gdje je Vlada ostala pri rješenju u kojem se, prema novom zakonu, povjereniku oduzima ovlast da, uz godišnje izvješće, izdaje posebna izvješća na vlastitu inicijativu.

Na isto su upozorili i članovi saborskog odbora, a Martinović je odgovorio kako radna skupina nije smatrala da nema potrebe za posebnim izvješćima, kako se time ne bi opterećivao Sabor i saborski odbor. 

“Mi smo smatrali da nema potrebe (...) raditi da se povjerenik može sjetiti - nešto je zanimljivo, da to gura saboru i opterećuje Sabor i Odbor”, rekao je dodavši da Sabor, uz godišnje izvješće koju povjerenik predaje, od povjerenika uvijek može zatražiti izvanredno izvješće.

Zastupnik Vilim Matula vladajućima je poručio da se time ide u smjeru u kojem je “sasvim demontirano Povjerenstvo za sukob interesa”, a u raspravi su i istaknuta otvorena pitanja o važnosti prava na pristup infomacija i njihovoj nadređenosti pravima na zaštitu osobnih podataka, kao i poslovnim tajnama.

 

Foto: Hina