Aktualno > Vijesti

Ravnatelj HRT-a i ministrica kulture tvrde da na HRT-u nema cenzure - Predsjednik HND-a citirao presudu iz koje se vidi da to baš i nije tako

18.05.2023.

Održana je sjednica saborskog Odbora za medije koja je sazvana na zahtjev oporbenih članova zbog intervjua nekadašnjeg novinara HRT-a Dragana Nikolića koji je portalu Istra24 rekao da je u proljeće 2016. iz emitiranja u "prime time" terminu na HTV1 ''skinut'' njegov dokumentarac "Ruski zid", da bi nakon ''kompromisne'' obrade, bio emitiran na HTV4, javlja Hina. 

.

Prvi slučaj cenzure vanjskopolitičkog sadržaja na HTV-u dogodio se po riječima Nikolića nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativno medijski servis (IMS) HTV-a.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenio je nevjerojatno da se ignoriraju tri presude hrvatskih sudova među kojima je i presuda u slučaju koji je HRT protiv njega pokrenuo zbog izjava o cenzuri na HRT-u koji je javna radiotelevizija pravomoćno izgubila. Pritom je i citirao presudu u tom slučaju.

''Sud je izjave svjedoka i tuženika ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te je na temelju njih utvrdio da su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-op.a.) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika, bilo takvo da je kod većeg broja osoba moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u izražavanju i razmjeni mišljenja i ideja'', kazao je Zovko.

Naveo je i izjave odgovornih s HRT-a da se ne radi o cenzuri, već o uređivačkoj politici, odnosno o ''korekcijama u programu''. Zovko je podsjetio i da na svjedočanstva o cenzuri na HRT-u objavljena u mrežnoj akciji HND-a i Sindikata novinara Hrvatske tijekom kampanje ''HRT svima, a ne samo njima'' krajem 2021.

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb rekao je da je HRT dugi niz godina često bio optuživan za cenzuru, istaknuvši da ni jedna optužba dosad nije dokazana na sudu. ''Na HRT-u nema cenzure niti je HRT ikada tužio niti bio tužen za cenzuru'', kazao je Šveb.

Dodao je da je na HRT-u jasno definiran postupak prijave cenzure koji vodi Etičko povjerenstvo, te su u posljednjih desetak godina stigle samo tri prijave, od kojih je posljednja bila 2023., sada već bivšeg novinara HRT-a Marka Stričevića, zbog neprihvaćenog komentara rata u Ukrajini u Dnevniku 3.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da nije zadovoljna načinom sazivanja sjednice te da se odazvala kako bi izrazila neslaganje s onim što vidi kao ponovljen ''politički nasrtaj na HRT u režiji udružene oporbe''.

Dodala je i da se godinama zalagala za neovisnost HRT-a i branila novinare i urednike od političkih pritisaka pa, kako je kazala, to želi i danas. Pritom je i, obraćajući se predlagateljima rasprave o cenzuri na HRT-u, kazala da bi njihove tvrdnje da je na ''sudu potvrđena cenzura'' neovisni fact-checker definirao kao lažnu vijest.

''Iznosi se notorna neistina. Nitko nije pravomoćno osuđen za cenzuru'', kazala je ministrica zaključivši kako bi se trebalo držati činjenica.

Nakon višesatne rasprave o cenzuri na HRT-u, Mirela Ahmetović (SDP) predložila je zaključak po kojem je ''utvrđena osnovana sumnja u postojanje cenzure i autocenzure na HRT-u'', te se od glavnog ravnatelja traži da u roku od 90 dana podnese izvješće o broju svih primljenih prijava o cenzuri i autocenzuri i mjerama koje će poduzeti. No, prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova članova Odbora.

Izvor: Hina telegram.hr.  

Održana je sjednica saborskog Odbora za medije koja je sazvana na zahtjev oporbenih članova zbog intervjua nekadašnjeg novinara HRT-a Dragana Nikolića koji je portalu Istra24 rekao da je u proljeće 2016. iz emitiranja u "prime time" terminu na HTV1 ''skinut'' njegov dokumentarac "Ruski zid", da bi nakon ''kompromisne'' obrade, bio emitiran na HTV4, javlja Hina. 

.

Prvi slučaj cenzure vanjskopolitičkog sadržaja na HTV-u dogodio se po riječima Nikolića nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativno medijski servis (IMS) HTV-a.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenio je nevjerojatno da se ignoriraju tri presude hrvatskih sudova među kojima je i presuda u slučaju koji je HRT protiv njega pokrenuo zbog izjava o cenzuri na HRT-u koji je javna radiotelevizija pravomoćno izgubila. Pritom je i citirao presudu u tom slučaju.

''Sud je izjave svjedoka i tuženika ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te je na temelju njih utvrdio da su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-op.a.) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika, bilo takvo da je kod većeg broja osoba moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u izražavanju i razmjeni mišljenja i ideja'', kazao je Zovko.

Naveo je i izjave odgovornih s HRT-a da se ne radi o cenzuri, već o uređivačkoj politici, odnosno o ''korekcijama u programu''. Zovko je podsjetio i da na svjedočanstva o cenzuri na HRT-u objavljena u mrežnoj akciji HND-a i Sindikata novinara Hrvatske tijekom kampanje ''HRT svima, a ne samo njima'' krajem 2021.

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb rekao je da je HRT dugi niz godina često bio optuživan za cenzuru, istaknuvši da ni jedna optužba dosad nije dokazana na sudu. ''Na HRT-u nema cenzure niti je HRT ikada tužio niti bio tužen za cenzuru'', kazao je Šveb.

Dodao je da je na HRT-u jasno definiran postupak prijave cenzure koji vodi Etičko povjerenstvo, te su u posljednjih desetak godina stigle samo tri prijave, od kojih je posljednja bila 2023., sada već bivšeg novinara HRT-a Marka Stričevića, zbog neprihvaćenog komentara rata u Ukrajini u Dnevniku 3.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da nije zadovoljna načinom sazivanja sjednice te da se odazvala kako bi izrazila neslaganje s onim što vidi kao ponovljen ''politički nasrtaj na HRT u režiji udružene oporbe''.

Dodala je i da se godinama zalagala za neovisnost HRT-a i branila novinare i urednike od političkih pritisaka pa, kako je kazala, to želi i danas. Pritom je i, obraćajući se predlagateljima rasprave o cenzuri na HRT-u, kazala da bi njihove tvrdnje da je na ''sudu potvrđena cenzura'' neovisni fact-checker definirao kao lažnu vijest.

''Iznosi se notorna neistina. Nitko nije pravomoćno osuđen za cenzuru'', kazala je ministrica zaključivši kako bi se trebalo držati činjenica.

Nakon višesatne rasprave o cenzuri na HRT-u, Mirela Ahmetović (SDP) predložila je zaključak po kojem je ''utvrđena osnovana sumnja u postojanje cenzure i autocenzure na HRT-u'', te se od glavnog ravnatelja traži da u roku od 90 dana podnese izvješće o broju svih primljenih prijava o cenzuri i autocenzuri i mjerama koje će poduzeti. No, prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova članova Odbora.

Izvor: Hina telegram.hr.