Priopćenja

Radničko vijeće Hine protiv pripajanja HRT-u

19.03.2015.

Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu.

Poštovani,

Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu.
 Podsjećamo da se, prema Zakonu o Hini, neovisnost Hine posebno ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti, kao i pravu da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana.
 Čitajući dijelove \'dubinske analize\' Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se \'utapanjem\' Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu.
 Isto tako je vidljivo da "dubinska analiza" zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji te imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti. Razlike njihovih uloga, iako dijelom komplementarnih, u mnogim se elementima ne mogu pomiriti.
 Nećemo se osvrtati na niz netočnosti u \'dubinskoj analizi\' – o tome da Hina nije obveznica PDV-a, o outsourcingu obrade fotografija, o 35 rukovoditelja... - nego na to da Hina za potrebe korisnika godišnje u 20-ak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo 100 tisuća vijesti i oko 60 tisuća fotografija.
 Ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti.
 Vrlo je malo web portala i novinskih izdanja koji nisu korisnici Hine, a na pojedinim je portalima više od 50 posto sadržaja Hinine proizvodnje (na 30-ak domaćih portala u tri dana objavi se oko 2.500 Hininih naslova), što znači da bi \'utapanjem\' Hine u HRT mnogi mediji i drugi korisnici izgubili glavni izvor vijesti.
 I to ozbiljnih, objektivnih i relevantnih vijesti iz svih područja (od politike, gospodarstva, kulture, znanosti...). Jer, Hina je u ovo vrijeme estradizacije i tabloidizacije medijske scene uspjela ojačati svoje pozicije javnog medija koji djeluje na načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog agencijskog novinarstva, a ima i važnu edukativnu ulogu u društvu, ali i ulogu promotora Hrvatske u svijetu.
 Za razliku od mnogih drugih agencija i poduzeća u državnom vlasništvu, Hina je lani, svjesna nezavidne situacije u državnom proračunu i na medijskom tržištu, provela restrukturiranje u kojemu je broj zaposlenih smanjen za 30, na 124 novinara i drugih zaposlenika.
 Unatoč smanjenom broju zaposlenika, Hina je ubrzala emisiju vijesti, poboljšala kvalitetu emisije i povećala produktivnost. To pokazuje koliko su zaposlenici agencije predani svom poslu, a zahvaljujući tome, zaustavljen je trend pada broja korisnika, dok je istodobno povećan broj vijesti koje korisnici prenose, što govori o povećanju kvalitete usluge.
 Sada Povjerenstvo govori o mogućnosti restrukturiranja Hine u okviru restrukturiranja HRT-a. Zaposlenici Hine već su se puno toga odrekli! Plaće su im tijekom recesije smanjene u tri navrata,  a s obzirom na smanjenje broja zaposlenih, znatno su povećali svoju produktivnost.
 Daljnje smanjenje broja novinara je nemoguće jer bi se na taj način srezali resursi agencije za izvršavanje njezine osnovne djelatnosti, definirane u Zakonu o Hini. Prema tom zakonu, Hina je zadužena za „prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života“.   
 Nadalje, prema Zakonu, Hina djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja te ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija.
 Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija, Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike, te se utopila u golemoj strukturi HRT-a ili bi se pretvorila u internu novinsku agenciju HRT-a, dok bi brojni korisnici – od dnevnih i periodičnih tiskovina, radio i TV postaja, web portala, banaka, poduzeća do niza udruga i institucija - ostali bez servisa agencije.
 Tu se otvara i još jedno pitanje na koje Povjerenstvo u svojoj \'dubinskoj analizi\' - koja je u najmanju ruku trebala sadržavati analizu koristi i šteta takvog poteza - nije dalo odgovor. Ako se \'utopi\' unutar HRT-a, kako će Hini biti nadoknađeno više od 8 milijuna kuna prihoda s tržišta?
 Ističemo ponovno, bez tih i sredstAva iz skupne pretplate, Hina ne bi mogla obavljati svoju zakonsku djelatnost.
 Riječju, sredstva uložena u agenciju nisu bačena, kako to sugerira prijedlog Povjerenstva, već višestruko vraćena kroz Hininu ulogu u obogaćivanju i razvoju hrvatske medijske scene, pluralizma i demokracije.
 Uvjereni da bi se zaustavljanje razvoja Hine negativno odrazilo na cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu te Hininu ulogu u ispunjavanju javnog interesa, od Vlade tražimo da odbaci prijedlog Povjerenstva. Ako to ne učini, to će značiti da je potpuno svjesno usmjerila Hinu na put Vjesnika.

S poštovanjem,
 
Nenad Bach, predsjednik Radničkog vijeća Hine (mob: 098 164 387)
Andrej Matijašević, povjerenik Sindikata novinara Hrvatske-podružnica Hina

U Zagrebu, 19. ožujka 2015.

Poslano na znanje:
Predsjednica RH
Vlada RH
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić
Ministarstvo financija
Ministarstvo kulture
Hrvatsko novinarsko društvo
Odbor za medije Hrvatskog sabora

Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu.

Poštovani,

Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu.
 Podsjećamo da se, prema Zakonu o Hini, neovisnost Hine posebno ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti, kao i pravu da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana.
 Čitajući dijelove \'dubinske analize\' Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se \'utapanjem\' Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu.
 Isto tako je vidljivo da "dubinska analiza" zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji te imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti. Razlike njihovih uloga, iako dijelom komplementarnih, u mnogim se elementima ne mogu pomiriti.
 Nećemo se osvrtati na niz netočnosti u \'dubinskoj analizi\' – o tome da Hina nije obveznica PDV-a, o outsourcingu obrade fotografija, o 35 rukovoditelja... - nego na to da Hina za potrebe korisnika godišnje u 20-ak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo 100 tisuća vijesti i oko 60 tisuća fotografija.
 Ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti.
 Vrlo je malo web portala i novinskih izdanja koji nisu korisnici Hine, a na pojedinim je portalima više od 50 posto sadržaja Hinine proizvodnje (na 30-ak domaćih portala u tri dana objavi se oko 2.500 Hininih naslova), što znači da bi \'utapanjem\' Hine u HRT mnogi mediji i drugi korisnici izgubili glavni izvor vijesti.
 I to ozbiljnih, objektivnih i relevantnih vijesti iz svih područja (od politike, gospodarstva, kulture, znanosti...). Jer, Hina je u ovo vrijeme estradizacije i tabloidizacije medijske scene uspjela ojačati svoje pozicije javnog medija koji djeluje na načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog agencijskog novinarstva, a ima i važnu edukativnu ulogu u društvu, ali i ulogu promotora Hrvatske u svijetu.
 Za razliku od mnogih drugih agencija i poduzeća u državnom vlasništvu, Hina je lani, svjesna nezavidne situacije u državnom proračunu i na medijskom tržištu, provela restrukturiranje u kojemu je broj zaposlenih smanjen za 30, na 124 novinara i drugih zaposlenika.
 Unatoč smanjenom broju zaposlenika, Hina je ubrzala emisiju vijesti, poboljšala kvalitetu emisije i povećala produktivnost. To pokazuje koliko su zaposlenici agencije predani svom poslu, a zahvaljujući tome, zaustavljen je trend pada broja korisnika, dok je istodobno povećan broj vijesti koje korisnici prenose, što govori o povećanju kvalitete usluge.
 Sada Povjerenstvo govori o mogućnosti restrukturiranja Hine u okviru restrukturiranja HRT-a. Zaposlenici Hine već su se puno toga odrekli! Plaće su im tijekom recesije smanjene u tri navrata,  a s obzirom na smanjenje broja zaposlenih, znatno su povećali svoju produktivnost.
 Daljnje smanjenje broja novinara je nemoguće jer bi se na taj način srezali resursi agencije za izvršavanje njezine osnovne djelatnosti, definirane u Zakonu o Hini. Prema tom zakonu, Hina je zadužena za „prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života“.   
 Nadalje, prema Zakonu, Hina djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja te ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija.
 Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija, Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike, te se utopila u golemoj strukturi HRT-a ili bi se pretvorila u internu novinsku agenciju HRT-a, dok bi brojni korisnici – od dnevnih i periodičnih tiskovina, radio i TV postaja, web portala, banaka, poduzeća do niza udruga i institucija - ostali bez servisa agencije.
 Tu se otvara i još jedno pitanje na koje Povjerenstvo u svojoj \'dubinskoj analizi\' - koja je u najmanju ruku trebala sadržavati analizu koristi i šteta takvog poteza - nije dalo odgovor. Ako se \'utopi\' unutar HRT-a, kako će Hini biti nadoknađeno više od 8 milijuna kuna prihoda s tržišta?
 Ističemo ponovno, bez tih i sredstAva iz skupne pretplate, Hina ne bi mogla obavljati svoju zakonsku djelatnost.
 Riječju, sredstva uložena u agenciju nisu bačena, kako to sugerira prijedlog Povjerenstva, već višestruko vraćena kroz Hininu ulogu u obogaćivanju i razvoju hrvatske medijske scene, pluralizma i demokracije.
 Uvjereni da bi se zaustavljanje razvoja Hine negativno odrazilo na cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu te Hininu ulogu u ispunjavanju javnog interesa, od Vlade tražimo da odbaci prijedlog Povjerenstva. Ako to ne učini, to će značiti da je potpuno svjesno usmjerila Hinu na put Vjesnika.

S poštovanjem,
 
Nenad Bach, predsjednik Radničkog vijeća Hine (mob: 098 164 387)
Andrej Matijašević, povjerenik Sindikata novinara Hrvatske-podružnica Hina

U Zagrebu, 19. ožujka 2015.

Poslano na znanje:
Predsjednica RH
Vlada RH
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić
Ministarstvo financija
Ministarstvo kulture
Hrvatsko novinarsko društvo
Odbor za medije Hrvatskog sabora