Zbog događaja posljednjih dana medijskom prostoru, analiziramo koliko su u Hrvatskoj učestale prijetnje novinarima i shvaća li policija te prijetnje jednako ozbiljno kao prijetnje političarima.

Zbog prijetnje upućene novinarki N1 Televizije Nataši Božić, korisnik Facebooka, koji joj je poručio da joj ‘treba odsjeći glavu’ samo zato što je postavila pitanje o mogućem oduzimanju činova osuđenim generalima HVO-a, po uzoru na osuđene generale HV-a, mogao bi dobiti i do pet godina zatvora. Naime, Kazneni zakon RH predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora za prijetnje upućene novinarima zbog obavljanja njihova posla.

Nataša Božić prijetnju je odmah prijavila policiji, a danas je, kako nam je potvrdila, i dala iskaz u policijskoj postaji. Prijetnja što koja je upućena okvalificirana je upravo kao kazneno djelo počinjeno na štetu novinara u trenutku obavljanja službenog zadatka, zbog čega će policija nastaviti kazneni progon po službenoj dužnosti.

Prema podacima na profilu s kojeg joj je prijetnja upućena, riječ je o muškarcu iz Pule koji ima objavljene i svoje osobne podatke te fotografiju, zbog čega policiji ne bi trebalo biti teško doći do njega. Hrvatsko novinarsko društvo zabilježilo je od početka ove godine 12 slučajeva prijetnji i napada na novinare, dok ih se u bazi podataka Vijeća Europe navode samo četiri.

Izriču li sudovi preblage kazne?

Početkom ove godine izrečena je i presuda Titu Gubiću, transvestitu koji je prijetio novinarki Nove TV Emi Branici da će ‘završiti kao Pukanić’. Prijetnja je snimljena jer ju je Gubić izgovorio dok mu je novinarka postavljala pitanja o njegovoj upletenosti u prijevare starijih ljudi. Općinski kazneni sud u Zagrebu osudio ga je na deset mjeseci zatvora, no nakon žalbe kazna mu je smanjena na sedam mjeseci.

Ista ova novinarka bila je žrtva napada i prije nekoliko mjeseci kada je tijekom snimanja na nju i njezinu ekipu nasrnuo Ivan Sužnjević, također osumnjičen za prijevare. Nasilni sugovornik novinarku je odgurnuo pa je pala u odvodni kanal. Sužnjević je uhićen i pritvoren, te je protiv njega pokrenut postupak zbog prijetnji i pokušaja nanošenja teških ozljeda novinarki.

OESS traži učinkovite istrage

Od siječnja ove godine nije okončan ni postupak protiv Ivana Golubana, koji je uhićen lani u studenome zbog slanja prijetećih SMS-poruka predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saši Lekoviću. Među ostalim, Goluban je Lekoviću poručio da se ‘iseli u četničku Srbiju u roku od 24 sata’, dok je u potpisu dodao ‘Za dom spremni’ i ‘Smrt vam fašisti’. U idućem navratu uputio je predsjedniku HND-a listu osoba koje treba likvidirati, na kojoj se uz imena brojnih, mahom SDP-ovih političara, nalazilo i Lekovićevo ime.

U posljednje vrijeme brojne su prijetnje zaredale upravo zbog komentara na presudu šestorci u Haagu, odnosno medijskim izvještajima o njoj.

Zbog toga je i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) upozorila da su napadi na novinare opasni i neprihvatljivi. U izjavi koju je misija OESS-a u BiH objavila prije tjedan dana istaknuto je kako je posebni predstavnik te organizacije za slobodu medija Harlem Desir pozvao tijela vlasti u Hrvatskoj i BiH da istraže brojne prijetnje smrću upućene novinarima te da im se osigura sigurno radno okruženje. Osudio je prijetnje novinarima, posebice one upućene s ciljem da ih se ušutka te je podsjetio kako tijela vlasti imaju obvezu osigurati da novinari rade u sigurnim uvjetima i da osobe koje im upućuju prijetnje budu procesuirane.

Iz OESS-ova Ureda za slobodu medija u Beču navedeno je kako su novinarske udruge iz Hrvatske i BiH prijavile prijetnje brojnim reporterima i medijskim kućama. Među njima je bilo poziva na zlostavljanje i nasilje, te prijetnji smrću. Takve prijetnje u Hrvatskoj su dobili novinari portala Index dok su u BiH prijetnje smrću upućene novinaru Sanelu Kajanu s televizijske postaje Al Jazeera i Štefici Galić s portala Tacno.net.  Sve te prijetnje prijavljene su policiji, a u OESS-u očekuju da se o tome provede brza i učinkovita istraga.

Facebook-prijetnje političarima

Brze i učinkovite bile su pak istrage protiv osoba koje su prijetile premijeru Andreju Plenkoviću, te drugim političarima. Početkom ove godine reazlizirano je tako nekoliko uhićenja. Najprije je slobode lišen mladi Hrvat iz Austrije koji je u travnju poslao prijeteću poruku premijeru, da bi zatim u lipnju, kada je došao na odmor u Hrvatsku pritvoren. Mladić je premijeru napisao da će ga pogoditi kamenom i da će ga upucati kad ‘izađemo na ulice’.

Iza rešetaka se u lipnju našao i Gordan Bičak, povratnik u SDP, protiv kojeg je podnijeta prijava jer je u svojoj Facebook objavi uputio javni poziv na mržnju i nasilje prema troje saborskih zastupnika – Bruni Esih, Zlatku Hasanbegoviću i Davoru Stieru. U spornoj objavi je među ostalim napisao: ‘Hasanbegović, Stier i Esih, te njihova društva, dokaz su da partizani na Bleiburgu ni poslije u ratnoj Jugoslaviji nisu obavili posao kako treba… Previše je te fašističke bande ostalo na životu i posijalo svoje sjeme zla koje sada želi vratiti Hrvatsku i hrvatski narod u godine sramote i mraka.’

I umjetnik iz Dubrovnika uhićen je proljetos jer je pijan napisao Plenkoviću da ga treba ubiti. Spominjao je da će to biti realizirano kada ‘mi dođemo na vlast u Rijeci’. Sve je to napravio nezadovoljan dodjelom sredstava iz EU fondova, pa je prijetio i članovima povjerenstva koje ta sredstva dodjeljuje.

Policija: Prijetnje novinarima tretiramo krajnje ozbiljno

Predsjednik HND-a Saša Leković nedavno je izjavio kako mu se čini da se napadi i prijetnje novinarima i ne pokušavaju ozbiljno riješiti, odnosno da Hrvatska spada u zemlje koje samo deklarativno osuđuju napade na novinare.

‘U 2016. godini hrvatska je policija zabilježila 78 slučajeva prijetnji novinarima, od čega je 35 puta podignuta kaznena prijava. Stalno upozoravamo na napade na novinare, od verbalnih do fizičkih. U jednom smo regionalnom projektu, postoji i web stranica na koju se može prijaviti napad bilo koje vrste, i to pratimo, sve do sudskog završetka. U tijeku je nekoliko sudskih procesa, nekoliko ih je završilo, i to su uvijek slučajevi u kojima je napadač poznat. Problem je što u širenju govora mržnje ili napadu, prijetnjama smrću, uglavnom je riječ o uvjetnim kaznama. Poruka je: možete vrijeđati, napadati, prijetiti smrću novinarima, jer ako vam se bude sudilo, bit ćete kažnjeni kao da ste prešli preko pješačkog prijelaza na crveno, a odbili ste platiti kaznu’, poručuje Leković očito aludirajući na blagu kaznenu politiku u ovim slučajevima.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova uvjeravaju kako policijski službenici u svakodnevnom radu poduzimaju sve raspoložive mjere i radnje s ciljem suzbijanja svih oblika napada i zastrašivanja novinara u Republici Hrvatskoj.

‘Kaznena djela usmjerena protiv novinara, a posebno napadi na njihov fizički integritet i osobnu sigurnost, tretiraju se s krajnjom ozbiljnošću i profesionalnošću. Osim što napadi na novinare predstavljaju napad na slobodu govora i slobodu informacija, takvi slučajevi često su okarakterizirani i kao teška kaznena djela koja u okviru Kaznenog zakona zahtijevaju dodatni angažman policije i svih nadležnih institucija. Ovisno o procjeni sigurnosti, u pojedinim slučajevima mogu se primjenjivati posebne mjere za osobnu zaštitu novinara, a sukladno zakonskim odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima’, naglašavaju iz policije prema čijoj je evidenciji tijekom 2016. godine bilo devet prijetnji novinarima, dok ih je 2017. godine zabilježeno 12.

Autorica: Ana Raić Knežević