PRIJEDLOG HND-a I SNH ZA ODGOVOR NA KRIZU KOJA PRIJETI OD EPIDEMIJE KORONAVIRUSA

18.03.2020.

Novinarstvo je u zdravstvenoj i ekonomskoj krizi kakva prijeti od epidemije koronavirusa potrebnije nego ikad. Funkcioniranje vitalnih javnih službi – od zdravstva, preko opskrbe, do financijskog sustava – i osobne sfere života građana izravno ovisi o pravodobnim i provjerenim informacijama, dok širenje dezinformacija sve krizne scenarije može učiniti mnogo težima.

NOVINARSTVO I SIGURNOSNI ASPEKT

Masovni mediji danas imaju mogućnost brzog dolaska na svaki ekran, u svaku izolaciju ili karantenu. Međutim, vijesti ne nastaju u samoizolaciji ni samo na osnovi pretraživanja interneta. Kvalitetno izvještavanje nije moguće osigurati bez novinarske prisutnosti na brojnim mjestima kriznih događaja. To podrazumijeva i povećanu izloženost reportera mogućnosti zaraze koronavirusom.

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zbog toga traže od Vlade RH da se za sve novinare, fotoreportere, snimatelje i tehničare na zadcima osiguraju zaštitna sredstva i brza testiranja na prisutnost koronavirusa.

Bude li proglašena opća karantena – tražimo da se omoguće dozvole za slobodno kretanje svim novinarima, svim fotoreporterima i svom tehničkom osoblju koji izlaze na teren, a koji imaju odgovarajuću press-iskaznicu matične redakcije ili člansku iskaznicu HND-a ili Međunarodnu novinarsku iskaznicu ili iskaznicu SNH.

NOVINARSTVO I EKONOMSKI ASPEKT

Novinarske institucije, ali i novinari, fotoreporteri i ostali medijski radnici još se nisu oporavili od negativnih posljedica globalne ekonomske krize 2008. godine, a za očekivati je da će dodatno biti pogođeni ekonomskim posljedicama epidemije koronavirusa. Pretpostavke su da će oglašivački prihodi medijskih kuća, koji ionako sve više završavaju u rukama globalnih digitalnih kompanija, sada dodatno opasti, što će ponovo ugroziti likvidnost komercijalnih medija, a time i novinare te sve zaposlene u medijima.

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske krajnje su zabrinuti zbog nastalih okolnosti i budućeg razvoja situacije, koja bi ponovo mogla dovesti do gašenja radnih mjesta novinara i ostalih zaposlenih u medijima te devastacije medija, a posebice malih i lokalnih te neovisnih, neprofitnih medija. Budući da u medijskom sektoru postoji problem nereguliranih prava slobodnih novinarki i novinara, posebnu zabrinutost izražavamo za njihovu sudbinu, svjesni da bi se u većini medija oni prvi mogli naći na udaru posljedica nastupajuće krize, bilo kroz otpuštanja, bilo kroz stagnaciju novih angažmana.

Podsjećamo, prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima (Ministarstvo kulture 2015), globalna ekonomska kriza 2008. godine utjecala je na dugotrajnu krizu medija u Hrvatskoj, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje Ustavom zajamčenih prava na slobodu izražavanja i demokratsku funkciju sredstava javne komunikacije. Od 2008. do 2012. godine zaposlenost u medijima bila je pala za 25 posto – s 12.500 na 9300 radnika.

I dalje, dok je pad broja zaposlenih u hrvatskoj ekonomiji 2013. godine iznosio 16 posto u odnosu na 2008. godinu, medijske djelatnosti su u istom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježile pad zaposlenosti od 29 posto. Broj novinara koji su izvještavali u pisanoj formi se, prema istom izvoru, istodobno smanjio za 53 posto. Tako velik pad novinarske zaposlenosti za posljedicu je imao smanjenje medijske proizvodnje, informativnosti medija i eroziju novinarskih standarda dotad nezabilježenih razmjera, na što su upozoravali, prema Nacionalnom izvještaju o medijima (2015), i sami medijski radnici. Hrvatski zavod za zapošljavanje je od 2004. do 2014. godine zabilježio 5206 ulazaka medijskih radnika u evidenciju nezaposlenih.

· S obzirom na najavu kako bi zbog moguće sniženih prihoda od krize uzrokovane koronavirusom država mogla reagirati osiguravajući poduzetnicima – u ovom slučaju medijskim nakladnicima – određene financijske olakšice ili odgode, HND i SNH traže od Vlade RH da svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama treba biti čvrsto i isključivo vezan uz jasnu, pisanu, ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke koja će jamčiti da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja stalno zaposlenih u medijima, kao ni otkazivanja suradnje vanjskim suradnicima, odnosno freelancerima i slobodnim novinarima. Također, tražimo da se mjere financijskih olakšica medijskim vlasnicima čvrsto vežu uz obavezu da ne smanjuju plaće stalno zaposlenima te honorare vanjskim suradnicima i slobodnim novinarima.
HND i SNH traže da institucije akcijskim planovima i mjerama ne predviđaju mjere samo za poduzeća, nego posebno u te mjere moraju biti uvršteni i slobodni novinari, na način da ih se porezno dodatno rastereti, da im se omoguće porezne odgode i olakšice, najmanje do godinu dana nakon što prođe kriza s epidemijom.
Nužno je također osigurati financijske olakšice i mjere koje bi poslodavcima omogućile da stalnim honorarnim suradnicima ili freelancerima i slobodnim novinarima isplate naknadu u visini od najmanje 70 % dotad ugovorenih mjesečnih honorara, ili 70 posto zadnjeg isplaćenog honorara, u slučaju potrebe za samoizolacijom ili u slučaju potrebe za liječenjem od zaraze koronavirusom, u ukupnom trajanju do tri mjeseca. Vjerujemo da porezne olakšice mogu biti jedno od mogućih rješenja, drugo može biti stvaranje posebnog nacionalnog fonda za isplatu ne samo za novinare nego i druge profesije u kojima je honorarni rad uobičajen. Na kraju, novinari honorarci (kao i druge profesije u kojima je moguć takav oblik rada) od 2017. godine plaćaju doprinose, dakle i doprinos za zdravstveno osiguranje, a nemaju pravo na naknadu honorara za slučaj bolovanja pa bi u tom slučaju ostali bez prihoda.
Dodatno, s obzirom na činjenicu da je 2016. godine treći medijski sektor (stasao u postkriznom razdoblju) doživio devastaciju pogubnim odlukama tadašnje administracije u Ministarstvu kulture, nova kriza potpuno bi ga uništila. HND i SNH stoga traže od Vlade da što hitnije ubrza proces dodjele sredstava (15 milijuna kuna) osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program „Mediji zajednice“, ali i odmah raspiše natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna, također osiguranih putem ESF-a.
Nadalje, s obzirom na najavu Agencije za elektroničke medije da će ove godine ubrzati isplatu sredstava korisnicima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, HND i SNH traže da Agencija u trećem kvartalu 2020. godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava Fonda.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

NOVINARSTVO I SIGURNOSNI ASPEKT

NOVINARSTVO I EKONOMSKI ASPEKT

· S obzirom na najavu kako bi zbog moguće sniženih prihoda od krize uzrokovane koronavirusom država mogla reagirati osiguravajući poduzetnicima – u ovom slučaju medijskim nakladnicima – određene financijske olakšice ili odgode, HND i SNH traže od Vlade RH da svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama treba biti čvrsto i isključivo vezan uz jasnu, pisanu, ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke koja će jamčiti da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja stalno zaposlenih u medijima, kao ni otkazivanja suradnje vanjskim suradnicima, odnosno freelancerima i slobodnim novinarima. Također, tražimo da se mjere financijskih olakšica medijskim vlasnicima čvrsto vežu uz obavezu da ne smanjuju plaće stalno zaposlenima te honorare vanjskim suradnicima i slobodnim novinarima.
HND i SNH traže da institucije akcijskim planovima i mjerama ne predviđaju mjere samo za poduzeća, nego posebno u te mjere moraju biti uvršteni i slobodni novinari, na način da ih se porezno dodatno rastereti, da im se omoguće porezne odgode i olakšice, najmanje do godinu dana nakon što prođe kriza s epidemijom.
Nužno je također osigurati financijske olakšice i mjere koje bi poslodavcima omogućile da stalnim honorarnim suradnicima ili freelancerima i slobodnim novinarima isplate naknadu u visini od najmanje 70 % dotad ugovorenih mjesečnih honorara, ili 70 posto zadnjeg isplaćenog honorara, u slučaju potrebe za samoizolacijom ili u slučaju potrebe za liječenjem od zaraze koronavirusom, u ukupnom trajanju do tri mjeseca. Vjerujemo da porezne olakšice mogu biti jedno od mogućih rješenja, drugo može biti stvaranje posebnog nacionalnog fonda za isplatu ne samo za novinare nego i druge profesije u kojima je honorarni rad uobičajen. Na kraju, novinari honorarci (kao i druge profesije u kojima je moguć takav oblik rada) od 2017. godine plaćaju doprinose, dakle i doprinos za zdravstveno osiguranje, a nemaju pravo na naknadu honorara za slučaj bolovanja pa bi u tom slučaju ostali bez prihoda.
Dodatno, s obzirom na činjenicu da je 2016. godine treći medijski sektor (stasao u postkriznom razdoblju) doživio devastaciju pogubnim odlukama tadašnje administracije u Ministarstvu kulture, nova kriza potpuno bi ga uništila. HND i SNH stoga traže od Vlade da što hitnije ubrza proces dodjele sredstava (15 milijuna kuna) osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program „Mediji zajednice“, ali i odmah raspiše natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna, također osiguranih putem ESF-a.
Nadalje, s obzirom na najavu Agencije za elektroničke medije da će ove godine ubrzati isplatu sredstava korisnicima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, HND i SNH traže da Agencija u trećem kvartalu 2020. godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava Fonda.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva