Mira Šuvar bila je društveno angažirana ljevičarka i velika kritičarka nacionalizma, javlja jutarnji list.  Napisala je nekoliko djela, uključujući knjigu Vladimir Velebit - svjedok historije, koja je bila inspirirana dugogodišnjim razgovorima koje je vodila s Vladimirom Velebitom, jednom od ključnih figura partizanskog pokreta i Titove diplomacije.

Iako je veliki odjek u hrvatskoj javnosti imao njezin intervju s Hertom Haas, članicom komunističke partije 30-ih godina prošlog stoljeća i jednom od "službenih" supruga Josipa Broza Tita, Šuvar je u fokus šire javnosti najčešće dolazila zbog branjenja svojih ideoloških pozicija, kao i branjenja političkog naslijeđa svog pokojnog supruga.

U široj je javnosti najglasnije odjeknula vijest o njezinoj tužbi protiv Večernjeg lista, koji je 2010. godine objavio reizdanje takozvane Bijele knjige, kontroverznog dokumenta iz 1984. godine originalnog naziva "O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke".

Mira Šuvar tražila je zabranu da knjiga izađe pod tim naslovom koji implicira da je njezin suprug bio autor famozne Bijele knjige. Tvrdila je kako naslov narušava ugled Stipe Šuvara, koji je, kako je naglašavala, bio samo naručitelj, ali ne i autor tog dokumenta iz 1984. godine.

U prosincu 2011. godine pozornost javnosti privukla je svojim otvorenim pismom uoči početka emitiranja dokumentarne serije o Titu koju je režirao Lordan Zafranović. Tvrdila je kako su u seriju uključeni dijelovi njezinih intervjua sa svjedocima i analitičarima čije je korištenje već bila izrijekom zabranila zbog kršenja autorskih prava.

Izvor: Jutarnji list. 

Foto: Goran Mehkek/Cropix