Aktualno > Vijesti

Prekarizacija urušava medije

27.01.2016.

Dio novinara razapet je između vlastite prekarnosti i svojeg profesionalnog identiteta pokazalo je ispitivanje 1110 novinara u Srbiji u sklopu istraživanja beogradskog Centra za razvoj sindikalizma o utjecaju prekarizacije novinarskog rada na javno informiranje građana Srbije.

Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi «Od novinara do nadničara. Prekarni rad i život» koji su u ediciji «Sindik» nedavno objavili beogradski Centar za razvoj sindikalizma, Fondacija za otvoreno društvo, Srbija i Dan Graf.  Već i površno praćenje sadržaja medija u Srbiji dovoljno je kako bi se zaključilo da oni ne obavljaju dobro osnovne dvije svoje funkcije; pružanje pouzdanih informacija i ulogu "psa čuvara", stoji u zaključku istraživanja koje pokazuje da se s takvom hipotezom slažu i sami novinari. Većina smatra kako je za loše stanje u medijima najviše odgovorno medijsko okruženje, odnosno koalicija političkih stranaka i privatnog kapitala, a potom i sami novinari.

Istraživanje koje se fokusiralo na devet osnovnih pokazatelja prekarnosti izdvojilo je četiri najviše zastupljena u novinarskoj profesiji: pravna nesigurnost, nesigurnost radnog vremena, radnog mjesta i uvjeta rada. Čak tri petine ispitanih novinara karakterizira visoka prekarnost, dok je među nezaposlenima natpolovična većina sprema pristati i na nesigurne i teške uvjete rada uz nisku i neizvjesnu plaću.

Tri petine ispitanih novinara misli kako u Srbiji nema slobode medija, više od tri četvrtine smatra da država kontrolira medije, visokih 73 posto ispitanika smatra da je među novinarima prilično raširena autocenzura, a njih čak 76 posto da autocenzure danas ima više nego cenzure jer se novinari boje gubitka posla. Kad bi mogli birati, dvije petine novinara napustilo bi novinarstvo, isto toliko bi odabralo raditi za medij u kojem mogu slobodno pisati neovisno o radnom statusu i visini primanja, dok bi tek jedna petina ispitanih novinara izabrala siguran posao i po cijenu da ne piše ono što misli i ono što zna. Jak profesionalni identitet najvažnija je karika u obrani integriteta medija navodi se u sažetku istraživanja, no uloga novinara u emancipaciji i obrani medija pod stalnim je i sve jačim pritiskom radne nesigurnosti. Veći angažman u situaciji kad su im ugroženi posao i egzistencija teško je očekivati.

Postoje djelatnosti koje se postupno urušavaju ili će se početi urušavati pod teretom prekarizacije nositelja te djelatnosti, radnika. Mediji su takva djelatnost zaključak je istraživanja, koje među takve djelatnosti ubraja i znanost, visoko obrazovanje, kulturu i umjetnost.

 

Autor: Melisa Skender

Dio novinara razapet je između vlastite prekarnosti i svojeg profesionalnog identiteta pokazalo je ispitivanje 1110 novinara u Srbiji u sklopu istraživanja beogradskog Centra za razvoj sindikalizma o utjecaju prekarizacije novinarskog rada na javno informiranje građana Srbije.

Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi «Od novinara do nadničara. Prekarni rad i život» koji su u ediciji «Sindik» nedavno objavili beogradski Centar za razvoj sindikalizma, Fondacija za otvoreno društvo, Srbija i Dan Graf.  Već i površno praćenje sadržaja medija u Srbiji dovoljno je kako bi se zaključilo da oni ne obavljaju dobro osnovne dvije svoje funkcije; pružanje pouzdanih informacija i ulogu "psa čuvara", stoji u zaključku istraživanja koje pokazuje da se s takvom hipotezom slažu i sami novinari. Većina smatra kako je za loše stanje u medijima najviše odgovorno medijsko okruženje, odnosno koalicija političkih stranaka i privatnog kapitala, a potom i sami novinari.

Istraživanje koje se fokusiralo na devet osnovnih pokazatelja prekarnosti izdvojilo je četiri najviše zastupljena u novinarskoj profesiji: pravna nesigurnost, nesigurnost radnog vremena, radnog mjesta i uvjeta rada. Čak tri petine ispitanih novinara karakterizira visoka prekarnost, dok je među nezaposlenima natpolovična većina sprema pristati i na nesigurne i teške uvjete rada uz nisku i neizvjesnu plaću.

Tri petine ispitanih novinara misli kako u Srbiji nema slobode medija, više od tri četvrtine smatra da država kontrolira medije, visokih 73 posto ispitanika smatra da je među novinarima prilično raširena autocenzura, a njih čak 76 posto da autocenzure danas ima više nego cenzure jer se novinari boje gubitka posla. Kad bi mogli birati, dvije petine novinara napustilo bi novinarstvo, isto toliko bi odabralo raditi za medij u kojem mogu slobodno pisati neovisno o radnom statusu i visini primanja, dok bi tek jedna petina ispitanih novinara izabrala siguran posao i po cijenu da ne piše ono što misli i ono što zna. Jak profesionalni identitet najvažnija je karika u obrani integriteta medija navodi se u sažetku istraživanja, no uloga novinara u emancipaciji i obrani medija pod stalnim je i sve jačim pritiskom radne nesigurnosti. Veći angažman u situaciji kad su im ugroženi posao i egzistencija teško je očekivati.

Postoje djelatnosti koje se postupno urušavaju ili će se početi urušavati pod teretom prekarizacije nositelja te djelatnosti, radnika. Mediji su takva djelatnost zaključak je istraživanja, koje među takve djelatnosti ubraja i znanost, visoko obrazovanje, kulturu i umjetnost.

 

Autor: Melisa Skender