Tijekom izlaganja i rasprave na panelu, koji su moderirali Hrvoje Zovko i Maja Sever, istaknuto je kako javni medijski servis mora biti u službi javnosti, a ne politike.
Mirko Galić, novinar i bivši glavni ravnatelj HRT-a, koji zbog drugih obaveza nije mogao nazočiti u iscrpno napisanom izlaganju, čiji su dijelovi pročitani na panelu, iznio je svoje viđenje istaknuvši da HRT treba osigurati financijsku stabilnost da ne ovisi o vlastima te da se Programskom vijeću i Vijeću za elektroničke medije dadu ovlasti nadzora na programom. - Ne operativnog uređivanja, nego definiranja i praćenja načela uređivačke politike, u cilju zaštite demokratskog i pluralnog uređenja države i uređivačke neovisnosti; i treće, da se izbor na ključne uredničke i poslovne funkcije iz Sabora prenese na Vijeće, jedno ili drugo, ili na oba, da se u Vijeće ulazi po visokim profesionalnim i društvenim kriterijima, te da se u izbor uključe novinarske udruge i sindikati, i što širi krug zaposlenika, barem u formi davanja mišljenja, smatra nekadašnji, a zasigurno i najuspješniji ravnatelj HRT-a Mirko Galić.
Galić je istaknuo kako je javni medijski servis u krizi i to ne samo u Hrvatskoj. Podsjećajući kako je 2000. godine prihvatio odgovornost za HRT istaknuo je kako je znao što mora učiniti. - Prvoga dana održao sam otvoreni sastanak s novinarima, i rekao im dvije stvari: prvo, da ako su dosad morali navijati, odsad ne smiju navijati ni za koga, neka rade svoj posao u punoj slobodi i nezavisnosti, profesionalno i odgovorno; uživat će moju zaštitu. I drugo, ako imaju stranačke iskaznice, mogu ih i dalje imati, ali ih moraju ostaviti na ulazu u HRT. Na njima je da rade objektivno, ne opterećujući se kome objektivno novinarstvo ne odgovara. Držao sam se toga obećanja svih sedam godina; nikad nisam ušao u režiju, nikad tražio popis gostiju ili tema, štitio sam novinare od vanjskih pritisaka i kad bi pogriješili, sva su legitimna mišljenja bila ravnomjerno tretirana, nitko izvana nije utjecao na program. Da se uređivačka politika naginjala na jednu ili na drugu stranu, ne bih 3,5 godina radio sa SDP-ovom vlašću, a 3,5 godine s vlašću HDZ-a. HRT nije funkcionirao ni kao stranačka, ni kao državna televizija (i radio). Trudili smo se, koliko smo znali, biti javni medijski servis u službi građana i javnosti.kazao je Galić, čije izlaganje u cijelosti možete pročitati ovdje.
- Javni servis mora informirati, educirati i zabaviti različite publike. Nestranački i neovisno. Jer dokazano je da neovisna javna radio televizija doprinosi suzbijanju ekstremizma, sprečavanju korupcije i jačanju pluralizma u društvu. Profesionalni javni medijski servis je temelj demokratskog društva, kazano je između ostalog na tribini te se ističe kako se HRT se obvezao poštivati univerzalnost, neovisnost, izvrsnost, raznolikost, odgovornost i inovaciju, te raditi na osnaživanju slobodnog društva i demokracije. Pitanje koje se postavlja je gdje je zapelo i što očekujemo od zakonodavca, poslodavca, ali i kreatora sadržaja?
U nastavku skupa Pučka pravobraniteljica Tena šimonović Einwalter kazala je kako se kao čelnica institucije koja se bavi ljudskim pravima pita što dobivamo na javnom servisu po pitanju zastupljenosti zaštite ljudskih i manjinskih prava. Ona je navela da te teme ne mogu biti profitabilne, ali da moraju biti zastupljene i obrađene profesionalno i objektivno.
Redatelj i scenarist Hrvoje Hribar kazao je kako se trenutno nalazimo gdje smo bili i ranije istaknuvši da HRT ne radi svoj posao. Hribar je naglasio kako se intenzitet prema stanju na HRT-u smanjio u odnosu na ranije razdoblje kada je za ovu temu bio puno veći interes. – Čini se da je to zato što smo na to navikli, a i digitalna revolucija je omogućila da se ovaj problem ne čini tako fatalnim, naveo je Hribar dodavši kako se HRT okoristio i postao najkomercijalnija televizija, što je nekorektno sa stanovišta tržišta.
Novinar, urednik i član Nadzornog odbora HRT-a Dario špelić istaknuo je kako je HRT mehanizma koji je stao i odrađuje svoj posao. On je kazao kako je bitno spomenuti da zakon kaže da je HRT neovisna institucija, kao što i ravnatelj ima velike oblasti. I zakon mu nalaže da bude neovisan. – Dakle imamo zakonski okvir, ali ne funkcionira i postavlja se pitanje zašto HRT nije dobar, upitao se špelić i poentirao: - Problem je koga ste odabrali da vodi Hrvatsku televiziju-.
Novinar i član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić kazao je kako u svojim tekstovima kritizira ono u što se HRT pretvorio. On je dodao kako se cenzura na HRT-u provodi godinama i to putem autocenzure i određivanja što ćemo i koga gledati. Mijić je dodao kako se negativnostima na HRT-u novinari mogu suprotstaviti tako da pišu o onima koji nisu novinari i koji su zapravo propagandisti.
Iva Nenadić s Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i suradnica Europskog sveučilišnog Instituta istaknula je problem političke neovisnosti javnog servisa i činjenicu da u istraživanjima Hrvatska stoji loše. – No problem političke neovisnosti javnog servisa nije samo problem u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama, kazala je Nenadić apostrofiravši tri ključne stvari koje su važne za uspostavu kvalitetnog i transparentnog javnog servisa: politička neovisnost, osiguranje povjerenja javnosti i digitalna transformacija.
U nastavku panela u raspravi se govorilo o cenzuri na HRT-a, ali su se čuli i prijedlozi da se „podržavi“ televizija odnosno da se "jasno" riješi situacija i da vladajući, ma tko bio, imaju glavni utjecaj na program. Takav stav nije naišao na odobravanje i potpuno se protivni ideji o javnoj televiziji i javnom medijskom servisu koja je na službi i usluzi cijeloj javnosti.
Autor: I. Buljan
Foto: HND