Hrvatska se aktivno priključila inicijativi 2012., kada je Vlada donijela prvi Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH za razdoblje 2012. – 2013. Iste je godine konstituiran i Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast koji osigurava dijalog državnih tijela, organizacija civilnog društva, predstavnika regionalne i lokalne samouprave, poslovnog sektora i medija o unaprjeđenju otvorenosti i transparentnosti tijela javne vlasti u Hrvatskoj.
Do sada su provedena ukupno dva akcijska plana u okviru kojih je Hrvatska ostvarila 14 zvjezdanih mjera, što je najviše od svih zemalja uključenih u inicijativu. To znači da su provedene aktivnosti bile specificirane, da su vezane za neka od načela i ciljeva inicijative OGP, da uzrokuju konkretnu promjenu i da su u potpunosti provedene.
„Hrvatska je svjetleća zvijezda u našem Partnerstvu i želimo vam još dodatno pomoći da uspijete u poslu koji ste započeli. Zemlje iz regije gledaju Hrvatsku kao uzor i inspiraciju i to vas može ohrabriti da nastavite s promjenama“, ocijenio je Jack Mahoney iz Jedince za podršku Partnerstva za otvorenu vlast tijekom javne rasprave u Novinarskom domu.
Najveći napredak u području pristupa informacijama
Nezavisna istraživačica za Hrvatsku u okviru Nezavisnog mehanizma za praćenje napretka u provedbi inicijative Ivona Mendeš pojasnila je da je prvi akcijski plan 2012. - 2013. sadržavao 9 mjera koje su bile uglavnom vezane uz financijsku transparentnost, dok je drugi, 2014.- 2016., sadržavao 16 mjera za povećanje transparentnost i sudjelovanje građana.
Kroz provedbu prva dva akcijska plana Hrvatska je najviše napredovala u području pristupa informacijama i otvorenosti podataka, a projekt e-Građani proglašen je najboljim projektom u Europi na području „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, istaknula je Mendeš.
Mendeš je upozorila da postoji i jedan veliki neuspjeh Hrvatske, a to je slaba provedba aktivnosti u zadnjih godinu dana. „Zbog nestabilne političke situacije, provedba nekih većih aktivnosti zaustavljena je još u mandatu bivše vlade, i to je sigurno jedan od razloga kašnjenja s donošenjem trećeg akcijskog plana“.
Naime, već neko vrijeme u izradi je Nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2019. godine, treći po redu akcijski plan kojim se Republika Hrvatska obvezuje na provođenje daljnjih aktivnosti koje doprinose povećanju otvorenosti, suzbijanju korupcije, podizanju učinkovitosti javne uprave te unapređenju javnih usluga.
Zamjenik predsjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast Ivan Koprić smatra kako je provedbom prva dva plana povećana kvaliteta i dostupnost javnih usluga, a vidi i rast povjerenja građana u institucije. „Područje gdje nismo dovoljno napravili je osnaživanje građana i jačanje participacije građana kroz edukaciju, posebno na lokalnoj razini“, rekao je Koprić dodajući da bi građani morali imati priliku odlučivati i o agendi, a ne samo o gotovim nacrtima političkih odluka.
Katarina Ott iz Instituta za javne financije, članica Savjeta, rekla je da ne može biti zadovoljna rezultatima: „Proračunske smjernice i dokumenti ne donose se na vrijeme, ministarstvo financija ima jako lošu web stranicu prepunu teško pretraživih podataka, baze podataka se pretražuju putem OIB-a, građani nisu dovoljno informirani o instrumentima za savjetovanje s javnošću, a mogućnosti za sudjelovanje građana su još uvijek oskudne“.
Povjerenica za informirane Anamarija Musa, također članica Savjeta, složila se da se događaju pozitivni pomaci, ali je upozorila da postoje neke intenzivnije aktivnosti u okviru inicijative Partnerstva za koje nema dovoljno sredstava i proces zbog toga zapinje. „Vrlo je bitno da neovisna tijela nadžive vladu, da imaju kontinuitet. Naše aktivnosti uglavnom su usmjerene prema jačanju svijesti tijela javne vlasti o tome zašto je važno biti transparentan. Na žalost, oni to shvaćaju tek kad se njima dogodi neka šteta zbog neobjave informacija“, rekla je Musa.
Vesna Lendić Kasalo iz Ureda za udruge Vlade RH koji je organizirao javnu raspravu rekla je kako je Ured, nakon početka rada portala e-Savjetovanja, organizirao više od 60 raznih edukacija za državne i lokalne službenike o važnosti i potrebi savjetovanja. „Jako je važno promovirati savjetovanja među građanima - planiramo jednu kampanju među građanima o korištenju portala e-Savjetovanja. Još uvijek nismo zadovoljni brojkama - brojem komentara, komentara uzetih u razmatranje i onima koji usvojeni. Želimo stvoriti društvo koje će participirati i čija participacija neće biti samo proceduralna, nego stvarna“, rekla je Kasalo najavivši da uskoro kreću dva programa za udruge u području suradnje udruga i lokalnih vlasti te u području suzbijanja korupcije.
Autorica: Ema Tarabochia