Iz medija

Novi dnenik HTV-a: Pokusni kunić koji može ali i ne mora preživjeti

02.02.2015.
Link na članak

Pomalo olinjali Dnevnik 16. veljače mijenja termin i trajanje. I to vam je zasad sve. Radi se navrat-nanos, a izazove će, doznajemo, rješavati – u hodu! Bit će to loše.

Autor: Božena Matijević

Hrvatska televizija, naša javna televizija čijih se oko 1,2 milijuna pretplatnika može nazivati njenim suvlasnicima i dioničarima, u svojim rukama već skoro 41 godinu ima poseban adut.

Termin "pola osam". Kao u kakvoj prelaganoj igri asocijacija, čim kažete "pola osam", u hipu se pomisli na Dnevnik. Ili, čim kažete "Dnevnik", misli odmah kazaljke na satu "narihtaju" na "pola osam". To srastanje jedne emisije i jednog termina postalo je tradicija koja se uvukla pod kožu. Nekima više, nekima manje.

Zanijekati je nitko ne može. Pa ni oni koji su nakon godina vjernosti večernju dozu informiranosti s razlogom otišli potražiti drugamo. Naravno, ne zbog termina. Ipak, tih "pola osam" i dosadašnjih 30-ak minuta Dnevnika uskoro postaju dio prisavske i naše osobne – arhive. Jer, vodstvo HRT-a odlučilo je u ponedjeljak 16. veljače dokinuti staru naviku i početak Dnevnika pomaknuti na 19 sati te ga produljiti na 60 minuta, tako da bi zadnjih 10-15 minuta pripadalo sportu i vremenskoj prognozi. Koji sat nakon te "novotarije" na istom bi programu "uskrsnuo" u rujnu ugašeni Dnevnik 3.

Ništa se ne zna

Premda će mnogi odricanje od polusatnog Dnevnika, a ponajviše od onog već kultnog "pola osam" onako u gnjevu i afektu nazvati čak i bogohulnim, oni skloniji stavu da je o svemu dopušteno razgovarati i da se sve može propitkivati, pa i taj Dnevnik u "pola osam", osobito nakon što je izgubio nekadašnji ugled, utjecaj i gledanost, mogli bi razmišljati: "Pa valjda su odgovorni na HRT-u ovu odluku donijeli nakon dugog promišljanja. Valjda su dobro proanalizirali.

Valjda su proveli istraživanje javnosti i pretplatnika pa se pokazalo da je većina naklonjena ovoj promjeni. Nakon tog 'vjetra u leđa' valjda su okupili najbolje, najiskusnije, u struci i u javnosti najcjenjenije urednike i novinare iz kuće koji su onda, nakon dugog bistrenja i brušenja, osmislili koncept novog Dnevnika.

Valjda su upregnuli i one najinovativnije pa pripremili i novu, suvremenu scenografiju i grafiku, pa će i vizualni izgled ostaviti upečatljiv dojam. Valjda će i taj Dnevnik uređivati i voditi oni s neupitnim profesionalnim pedigreom. I kad sve to filigranski slože kao 'švicarsku uricu' i budu spremni stari Dnevnik i starih 'pola osam' dostojanstveno ispratiti i na isti dostojanstven način znalački zamijeniti nečim boljim, valjda će, prvenstveno na vlastitom ekranu, pokrenuti neku domišljatu kampanju kojom će najavljivati taj važan, povijesni događaj. Valjda će..."

E pa nisu i neće.

Zvučat će surovo, no stvari vam stoje ovako: dugog promišljanja i analiza nema naprosto zato što je novi ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić na tu funkciju imenovan lani u srpnju, a preuzeo ju je tek u rujnu. Novi glavni urednik Prvog programa HTV-a Igor Tomljanović šefom je imenovan u zadnjim danima prošle godine, na Badnjak, no na radnom se mjestu službeno još nije pojavio. Na Badnjak je postavljena i nova rukovoditeljica famoznog Informativno-medijskog servisa Lamija Alečković, inače vrlo profesionalna i cijenjena kolegica koja se na HRT vratila s Al Jazeere Balkans.

Kao i ovo što smo već napisali, tako neslužbeno, ali pouzdano doznajemo i to da sadašnjih urednika i voditelja središnjeg Dnevnika – Stipe Alfiera, Sanje Mikleušević-Pavić i Đurice Dropca – u kreativnom timu novog Dnevnika – nema.

Nitko ih ništa ne pita, a što je još gore, o emisiji koju rade i koju bi, izgleda, trebali i dalje raditi, nitko im ništa i ne govori. Zvučat će tragikomično, no sve informacije doznaju od novinara iz pisanih medija i s portala koji, kad već HRT-ovci sami neće, pokušavaju javnost obavijestiti o tome što se sprema. Istraživanja javnosti o tome kako se "diše" na prijedlog promjene termina i trajanja Dnevnika, po svemu sudeći, nema jer, da ima, onda se na novinarski upit o rezultatima takvog lakmus-papira s Prisavlja ne bi odgovaralo da je to "interna stvar koju se ne bi komentiralo". Naprosto, da se nešto ima, time bi se pohvalilo. I pravdalo.

Kampanji ni traga

Što se vizualnog dojma tiče, 16. veljače u 19 sati nemojte očekivati novu scenografiju. Bit će ona koju ste gledali i jučer. I voditelji će vam biti dobro poznati. Dosadašnji trojac – Stipe-Sanja-Đurica – ostaje. Barem privremeno. Naime, doznajemo da se prije nekih desetak dana pronio glas da će novi Dnevnik voditi prezenteri, a da će dosadašnji urednici i voditelji postati samo pozadinski urednici emisije. Tko bi bili ti prezenteri, ostalo je bez odgovora.

Razmišljalo se i o mogućem uvođenju voditeljskog para. Onda se, valjda u stisci i panici, ipak odlučilo da uređivanje i vođenje "za sada" ostane po starom. Znači, na onima kojima o svemu, o tome da bi za dva tjedna morali početi raditi i odgovarati za znatno dulju emisiju, nitko od nadređenih ništa ne govori. Oni malčice zajedljivi bi rekli: "Pa što da im se i kaže kada šefovi s HRT-a i neki dan poručuju da se o svemu još raspravlja, da su sve opcije otvorene i da ništa još nije definirano." I bili bi u pravu, jer vjerovali ili ne, zaista je tako. Kao što je tako i to da HTV-ova tehnika, prema svjedočenju mnogih kolega, prečesto otkazuje poslušnost pa se u Dnevniku strepi do kraja svake emisije jer svako malo nešto "crkne" tijekom samog emitiranja. A sad ćemo se zapitati i još nešto – kako se to misli sadržajem puniti dulji Dnevnik, a u prošloj se godini gotovo pa zatrlo znamenita HRT-ova dopisništva? Jer od nekadašnje dopisničke snage i prednosti ostali su tek ostaci ostataka. Pomirimo se odmah s tim da odgovor na to pitanje nećemo dobiti. Pa da sumiramo, za dva tjedna legendarni, istina posljednjih godina u odnosu na konkurenciju malo olinjali HTV-ov Dnevnik, mijenja termin i trajanje. I to vam je zasad sve. Navodno bi se tek na jesen, s počekom nove televizijske sheme, trebalo dogoditi veliko finale kada bi promijenjeno bilo sve, a ova bi privremena faza poslužila za svojevrsno testiranje pulsa gledatelja.

Nakon što smo svjedočili tome kako HTV tjednima raskošno i učestalo najavljuje nove licencne proizvode, poput showa "The Voice – Najljepši glas Hrvatske" ili svog novog serijala "Crno-bijeli svijet", čije se najave već danima vrte na ekranu, nekako nas duša boli što o starom-novom Dnevniku u najavnim minutama nema ni riječi. Ne zaslužuje to ni Dnevnik ni oni koji su ga do sada stvarali, koji ga sad stvaraju i koji će ga ubuduće stvarati, a ne zaslužuju to ni gledatelji. Dnevnik ne smije biti sveden na jadnog pokusnog kunića koji eksperiment može, ali i ne mora preživjeti.

To više što je sve moglo biti drugačije. Bolje. Naime, prema tvrdnjama dobro upućenih, već nekoliko godina staroj ideji da se u Dnevnik uvedu radikalne promjene, koje uključuju i termin i duljinu emitiranja, prije godinu dana pristupilo se studioznije. Tim koji su činili ondašnja v. d. ravnateljice programa HRT-a Marija Nemčić, glavna urednica HTV-a 1 Gordana Mrđen, svi tadašnji urednici i voditelji Dnevnika (Stipe Alfier, Sanja Mikleušević-Pavić, Đurica Drobac, Damir Smrtić i Ankica Posavljak) te Vesna Karuza i Velimir Đuretić, kao i dva režisera, jedan scenograf i predstavnik grafike, počeli su početkom godine "mijesiti" temu novog Dnevnika. Održalo se niz višesatnih sastanaka. Planiralo se provesti istraživanje, analizu, izraditi prijedlog nove scenografije, grafike...

Loša kopija Nove TV?

I onda negdje krajem prošle godine, kad sve bude izbrušeno, novi Dnevnik pustiti u život. No mimo tadašnjih očekivanja, početkom ljeta raspisani su natječaji za nove programske čelnike nakon čega su slijedila i nova imenovanja pa se ekipa za novi Dnevnik samoraspustila jer sad je mandat za takve stvari imao netko drugi. Ipak, prisjećaju se neki, Gordana Mrđen na jednom je kasnijem sastanku novom ravnatelju programa Saši Runjiću, kad se dotaknulo pitanje novog Dnevnika, rekla da u budžetu programa i dalje ima novca koji bi se mogao iskoristiti za istraživanje javnosti i njene suglasnosti oko mogućih noviteta vezanih uz glavnu informativnu emisiju, ali odgovoreno joj je nešto u stilu da bi to bilo kao da se 2014. propitkuje je li Zemlja okrugla.

I eto, kad ovih dana iskusne kolege iz Informativnog programa HTV-a pitamo što oni misle o dvojbenoj sudbini Dnevnika, koji se od 1. listopada 1974. pa sve do za još koji dan emitirao uvijek točno u 19.30, što nije poremetio ni rat, moleći da ih u tekstu ne imenujemo (jer mogu biti strogo sankcionirani zbog iznošenja svog mišljenja), oni uzvraćaju prilično zabrinuto: "Bit će to loše. To je čista improvizacija. Ponižavajuće je da mi koji tu radimo ništa ne znamo i da nas nitko ništa ne pita. Pa mi ne znamo ni to tko je u timu za novi Dnevnik. To može biti samo loša kopija Dnevnika Nove TV, što je suludo. Je li vama normalno da mi za naš novi Dnevnik nemamo nikakvu kampanju?! Sve nas to plaši jer nemamo nikakvu predodžbu kako će sve to završiti..."

No kada smo trenutačno jednog od najvećih, ne samo prisavskih uredničko-novinarskih autoriteta, Mladena Stubljara, pitali je li on na ove šture informacije o promjenama u Dnevniku ostaje miran ili ga ipak nešto zabrinjava i štreca, on se odmah s tugom opredjeljuje za ovu drugu opciju.

– Tradicija je tradicija. Ova se naša televizijska kuća uvijek gradila oko tog temelja, oko tih "pola osam" i Dnevnika. I ja to ne bih mijenjao. Nisam siguran da je ovo o čemu se govori i što se planira pravi način za obračun s konkurencijom. Ne možemo se s njima tako "tući". Jer nije to Dnevnik ako traje sat vremena. Dnevnik je oduvijek bio sažetak vijesti i informacija iz zemlje i svijeta, a sve to može stati u 25 ili 30 minuta. Pa što ćeš staviti u sat vremena?!

Uzaludan posao

I to svaki dan?! Bit će to jako težak, a možda uzaludan posao. Nisam siguran da će naš raniji i dulji Dnevnik biti gledaniji. Ispada da se na kraju sve svodi na rat terminima, a mi se moramo ogledavati u nadmetanju sadržajem, njegovom obradom, prezentacijom... – mudro zbori kolega Stubljar koji i sam priznaje da je tek nešto načuo o promjenama u Dnevniku, no da njega nitko ništa nije pitao što misli o tome.

– A da me netko nešto pitao, imao bih valjda što reći. Što ćete, tko više cijeni iskustvo. Danas je vrijeme tehnomenadžera – kaže Stubljar. Kad se pak govori o Dnevniku i njegovim mijenama neizbježno je koju priupitati i jednako legendarnog Miroslava Lilića. Jer on će vas odmah podsjetiti kako je Dnevnik nekadašnjeg TV Zagreba do listopada 1974. išao u 20 sati, da bi se onda taj termin pomaknuo na 19.30. No u tih se "pola osam" središnju informativnu emisiju nije sunovratilo stihijski. Čak dvije-tri godine prije te odluke razgovaralo se sa stručnjacima i analiziralo se rezultate provedenih istraživanja i tek se onda, kada je sve upućivalo na to da će ta promjena imati pozitivne efekte, odlučilo povući taj potez i ustoličiti novi termin u 19.30. To bi, poručuje, trebalo napraviti i danas. Među HRT-ovim pretplatnicima naći 10-20 tisuća onih raznih dobi, obaju spolova, različitih stupnjeva obrazovanja, iz različitih dijelova zemlje, i pitati ih što oni misle.

– Ali znate što, kada ljudima ponudite dobar, odličan sadržaj, njima termin onda nije bitan. Primjer za to su vam, recimo, "Plodovi zemlje" koji uvijek, i dandanas, imaju fantastičnu gledanost. Znači, termin nije presudan. Uostalom, uvijek ćete, u svakom terminu, imati konkurenciju – kaže nam Lilić i odmah, onako u svom osebujnom stilu u kojem su provokacije počesto znakovito stršale, ispaljuje poruku u smjeru Nove TV.

"Da sam na mjestu Nove TV, ja bih odmah, istog tog 16. veljače, kada HTV pomiče svoj Dnevnik u 19 sati, Dnevnik Nove TV pomaknuo u 19.30." Nakon ovog pomalo provokatorskog bacanja rukavice, ono što je ključno sažet će u nekoliko rečenica.

– Za Dnevnik je bitno kako su događaji obrađeni. Bitno je imati dramaturgiju emisije i na svakom prilogu, i onom od 20 sekundi i onom od dvije minute, raditi, raditi i raditi. Ne treba Dnevnik produljivati na sat vremena jer se sve stigne reći i pokazati u pola sata. Osim toga, tih će sat vremena biti predugo, tim više što se vraća i Dnevnik 3. I ne treba Dnevnik voditi prezenter, već onaj tko ga je urednički složio. Pa tko bolje od onoga tko je emisiju uredio i zna svaki njen detalj može gledatelja animirati da Dnevnik odgleda od početka do kraja?!

Autor: Božena Matijević