Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 53
Lipanj 2018.
HND-SNH Info

Izdvojeno
//
 
- GOVOR MRŽNJE U PORASTU, ALI IMA NADE ZA PROMJENE
- PLENKOVIĆ I CURRAN ISTAKNULI VAŽNOST BORBE PROTIV LAŽNIH VIJESTI
- BRUNO KOVAČEVIĆ IMENOVAN GLAVNIM UREDNIKOM SVIH TELEVIZIJSKIH PROGRAMA HRT-A
- SABORSKI ODBOR ZA MEDIJE: HRT TREBA PROVESTI RESTRUKTURIRANJE I RACIONALIZACIJU
- ANALIZA AEM-A: RADIO I DALJE NAJKONZUMIRANIJI LOKALNI MEDIJ
- NADZORNI ODBOR HND-A SAZVAO IZVANREDNU SKUPŠTINU DRUŠTVA
- ŠTRAJK ZAPOSLENIH U NORVEŠKOJ JAVNOJ TELEVIZIJI ZAVRŠIO POBJEDOM NOVINARA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
Medijska scena
//

GOVOR MRŽNJE U PORASTU, ALI IMA NADE ZA PROMJENE

Nakon što je zajednička misija organizacija koje se bave slobodom medija u lipnju 2016. utvrdila loše stanje (izvještaj možete vidjeti ovdje), nova delegacija, u kojoj su bili predstavnici Medijske organizacije za jugoistočnu Europu (SEEMO), Udruženja europskih novinara (AEJ), Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europskog centra za medijske slobode (ECPMF), Europske federacije novinara (EFJ) i Reportera bez granica (RSF), zatekla je bolju situaciju početkom 2018. godine.

U priopćenju misije povodom objave novog izvještaja o Hrvatskoj navodi se kako je Hrvatska dobila novu Vladu, da nova konzervativno - liberalna koalicija (HDZ–HNS) u najmanju ruku u svom programu ima medijske slobode kao pitanje važno za zemlju članicu Europske unije, dok političari iskazuju jasno stajalište protiv ugrožavanja života novinara.

Ističe se da su 2017. hrvatski premijer Andrej Plenković i Saborski odbor za medije osudili napade i prijetnje upućene novinarima te da od iste godine policija reagira brže nego prije u slučajevima napada ili prijetnji novinarima. Iako je zabilježeno smanjenje broja fizičkih napada na novinare, napadi i prijetnje, pogotovo upućene on line, još su uvijek velik problem, kao što je to i destruktivni utjecaj govora mržnje na društvo, koji se zapravo povećao od 2016. godine, upozorava misija.

Misija podsjeća da se Hrvatska na ljestvici Index medijskih sloboda u svijetu 2018. popela za pet mjesta – sa 74. na 69. mjesto. Misija pozdravlja to poboljšanje, ali smatra da tu ima još mnogo posla.

Preporuke:

  • - Vlasti moraju provesti temeljite istrage u vezi sa svim zasad nerazriješenim slučajevima fizičkih napada na novinare
  • - Političari, novinari i javne osobe moraju se suzdržavati od sudjelovanja ili podupiranja, pa i percepcije da podupiru prljave kampanje ili retoriku punu mržnje protiv novinara i medija. Političari takve kampanje i retoriku moraju osuditi čim se pojave
  • - Političke stranke moraju se suzdržati od uplitanja u uredničku politiku javnog servisa - Hrvatske radiotelevizije (HRT-a)
  • - Zakonodavci moraju u raspravu o novom zakonu o HRT-u uključiti novinare HRT-a te ojačati ulogu novinara, civilnog društva i publike u procesu odabira uprave HRT-a
  • - Zakon mora jamčiti neovisnost HRT-a. Misija skreće pažnju da bi u proces izmjene zakona o HRT-u trebalo uključiti promjenu načina biranja glavnog ravnatelja HRT-a i drugih rukovodećih struktura u skladu s europskim standardima javnog elektroničkog medija
  • - HRT bi trebao razmotriti formiranje međunarodnog savjeta koji bi služio kao jamac HRT-ove neovisnosti. Novinarske organizacije (udruženja i sindikati) bi se trebali suzdržati od političkog aktivizma te čuvati profesionalne standarde i kolegijalnost u svojim javnim aktivnostima
  • - Uprava i novinari HRT-a trebali bi raditi u dugoročnom najboljem interesu tog servisa te pokazati solidarnost u odbacivanju uplitanja bilo kojih političkih stranaka
  • - Uprava i zaposlenici HRT-a moraju uspostaviti bolje interaktivne načine komuniciranja
  • - Pitanje govora mržnje i lažnih vijesti treba sagledati ozbiljnije, detaljnije i s više proaktivnog stava. Inicijativa donošenja pravila o tome ne bi trebala čekati donošenje pravila EU, premda je ono najavljeno. Pravila ne mogu biti prijetnja slobodi medija i slobodi govora.
  • - Hrvatski sabor treba ukinuti članak 148 Kaznenog zakona o "sramoćenju" te članke 147, 149, 349 i 356.
  • - Poboljšati zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva medija
  • - Vijeće za elektroničke medije bi trebalo biti aktivnije u slučajevima kad elektronički mediji ne poštuju profesionalne standarde, pogotovo u slučajevima korištenja govora mržnje na lokalnim medijima (lokalnim TV kanalima)
  • - Treba pripremiti medijsku strategiju uz aktivno sudjelovanje svih sudionika na medijskom planu u njenom radu i kod povratnih informacija
Izvještaj međunarodne misije možete preuzeti ovdje.


//
 

PLENKOVIĆ I CURRAN ISTAKNULI VAŽNOST BORBE PROTIV LAŽNIH VIJESTI

Uz predsjednika Vlade bila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a u pratnji generalnog direktora EBU-a glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić te ravnatelj Poslovne jedinice Program HRT-a Renato Kunić, priopćeno je iz Vlade.

Generalni direktor EBU-a Curran informirao je predsjednika vlade o trendovima u audiovizualnoj industriju u Europi i svijetu, kao i o izazovima s kojima se taj sektor susreće u vrijeme digitalne transformacije.

Također, izrazio je spremnost za aktivno sudjelovanje EBU-a u pripremi hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. u području politika audiovizualnog sektora, na kojem aktivno radi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Premijer Plenković istaknuo je kako je važno da javni servisi zadrže utjecaj i doseg prema svim publikama, posebno prema mladima koji odrastaju uz digitalne platforme.

Također je izrazio potporu naporima EBU-a i drugih sličnih organizacija po pitanju regulacije i borbe protiv lažnih vijesti, zbog specifične uloge javnih servisa, stoji na kraju priopćenja.

Curran je posjetio Hrvatsku radioteleviziju, gdje je na sastanku s glavnim ravnateljem HRT-a Kazimirom Bačićem istaknuo kako HRT ima veliki ugled u regiji i još uvijek visoku gledanost u odnosu na mnoge zemlje članice EBU-a, izvijestili su s HRT-a.

Tijekom sastanka s glavnim ravnateljem i vodećim ljudima HRT-a razmotrene su teme poput položaja javnih medijskih servisa u Europi, financijskog okvira za europske medijske servise, digitalne transformacije, "fake newsa", odnosno lažnih vijesti te uloga i doprinosa javnih medijskih servisa društvu.

Glavni ravnatelj održao je uvodnu prezentaciju o HRT-u kako bi čelnika EBU-a pobliže upoznao s ulogom i misijom hrvatskog javnog medijskog servisa, kao i izazovima s kojima se susreće.

Jedna od tema sastanka bila je i gledanost javnih servisa u kontekstu sve većih izazova digitalnog doba te budućnosti linearne televizije. Glavni direktor EBU-a tim je povodom rekao kako je gledanost HRT-a još uvijek visoka u odnosu na mnoge zemlje članice EBU-a, te da HRT predstavlja svojevrstan uzor zemljama regije.

Jedna od tema bila je i budućnost otkupa sportskih prava uz sve veću konkurenciju. Curran je rekao kako situacija s otkupom sportskih prava postaje sve kompliciranija za članice EBU-a jer se za prava natječu telekomi, kao i druge kompanije, nudeći za njih visoke iznose. Po tom pitanju, rekao je Curran, članice EBU-a moraju raditi zajedno znatno više nego dosad.

Važna i aktualna tema bile su i lažne vijesti za koje je Curran rekao da predstavljaju izazov, no da nisu narušile povjerenje u vijesti koje svakodnevno pripremaju članice EBU-a, te kako su najbolji odgovor upravo kvalitetne vijesti.

Po pitanju pristojbe, glavni ravnatelj HRT-a Bačić istaknuo je kako je važno komunicirati na što se ona troši, kako bi gledatelji znali da plaćanjem pristojbe sufinanciraju i domaću audiovizualnu industriju, filmove i serije, neovisne medije kroz Fond za pluralizaciju medija, kao i orkestre HRT-a.

Curran je dodao da je u Švicarskoj nedavno održan referendum te su građani odbacili inicijativu za ukidanje rtv pristojbe, ističući kako su argumenti uvijek najbolji odgovor kada je riječ o inicijativama za ukidanje pristojbe.

Noel Curran na čelu je EBU-a od rujna prošle godine, a njegov posjet dio je obilaska članica EBU-a, saveza u čijem su članstvu 73 javna medijska servisa iz 56 zemalja Europe te pridruženi članovi iz Azije, Afrike, Australije i obiju Amerika.


//
 

BRUNO KOVAČEVIĆ IMENOVAN GLAVNIM UREDNIKOM SVIH TELEVIZIJSKIH PROGRAMA HRT-A

Kako se ističe u obavijesti, imenovanje novih glavnih urednika televizijskih i radijskih programa i portala koji su stupili na dužnost 21. lipnja uslijedilo je na temelju javnoga natječaja raspisanoga početkom svibnja ove godine i nakon pribavljenoga mišljenja novinara i drugih zaposlenika koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa.

Na posljednjem raspisanom natječaju HRT je pozvao kandidate da se prijave za radno mjesto urednika za sva četiri televizijska programa HRT-a, kao i međunarodnoga televizijskoga programa te za radna mjesta urednika u tri programa Hrvatskoga radija, međunarodnoga radijskog programa te za urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatske televizije (IMS – HTV) i urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatskoga radija (IMS – HR).

Osim toga, bio je raspisan je i natječaj urednike HRT-ovih lokalnih radiopostaja: Radija Knin, Radija Pula, Radija Zadar, Radija Dubrovnik, Radija Rijeka, Radija Split, Radija Osijek i Radija Sljeme.


//
 

SABORSKI ODBOR ZA MEDIJE: HRT TREBA PROVESTI RESTRUKTURIRANJE I RACIONALIZACIJU

Izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. predstavio je glavni ravnatelj Kazimir Bačić istaknuvši kako su tu godinu obilježile česte smjene vodstva javne radiotelevizije, što je predstavljalo problem u poslovanju i već započetom programu restrukturiranja.

Unatoč tome, kaže Bačić, još 2016. najavljene su mjere restrukturiranja, a provedbom kasnijih zaključaka Vlade poboljšana je financijska situacija, te su smanjeni kreditno zaduženje i troškovi vanjskih suradnika. Kao primjer naveo je nedavno zapošljavanje petnaestak mladih novinara, koji su većinom bili angažirani kao vanjski suradnici.

HRT je tijekom 2016. poslovao s dobiti, ustvrdio je Bačić koji očekuje dobre poslovne rezultate i u ovoj i idućim godinama unatoč povećanim troškovima proizvodnje i otkupa programa.

Član Odbora i zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh glasovao je protiv prihvaćanja izvješća o poslovanju HRT-a, istaknuvši da se u izvješću govori samo o poslovanju, a ne i o kvaliteti programa.

"Govoriti o poslovanju HRT-a ima smisla samo ako se govori i o programu i koliko javna televizija i radio obavljaju svoju društvenu funkciju javnog servisa. O tome nemamo niti jednu suvislu analizu, a ako HRT ne obavlja svoju funkciju javnog servisa, onda novac bacamo u vjetar", rekao je Richembergh.

Pritom je upozorio na zabrinjavajuće pokazatelje stanja na HRT-u - odlazak nekih vodećih novinara i urednika, narušene međuljudske odnose i tehnološke probleme. Predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Andrija Mikulić (HDZ) upozorio je da HRT mora riješiti svoje obveze, prije svega nagomilane gubitke iz prethodnih godina koji iznose više od 550 milijuna kuna.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) upozorila je na usklađivanje restrukturiranja i strategije poslovanja i razvoja HRT-a, a Božica Makar (HNS) i zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi poručili su da se HRT ne smije ugledati na sadržaje komercijalnih televizija te istaknuli potrebu za boljom zastupljenošću sadržaja za nacionalne manjine, naročito u najgledanijim informativnim televizijskim emisijama.

Odbor je prihvatio izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. koje je predstavila povjerenica za informiranje Anamarija Musa, te podržao je razrješenja i imenovanja dijela članova Vijeća za elektroničke medije koje je predložila Vlada.


//
 

PROGRAMSKO VIJEĆE HRT UPOZORILO NA NEPRIHVATLJIVOST RELATIVIZIRANJA USTAŠKIH ZLOČINA

"U odnosu na uočene poteškoće u programskim sadržajima koji se bave nasljeđem nedemokratskih režima, Vijeće upućuje programsko vodstvo na striktno poštivanje znanstvenih, kulturnih i društvenih standarda. Povodom konkretnih programskih sadržaja koji relativiziraju ustaške zločine, Vijeće upozorava programsko vodstvo na njihovu neprihvatljivost i neprofesionalnost i upućuje na poštivanje kritičke znanstvene prosudbe", stoji u zaključku usvojenim sa osam glasova "za" i dva suzdržana glasa Maje Sever i Deana Šoše, vijećnika iz redova zaposlenika.

Donošenju zaključka prethodila je rasprava u kojoj su pojedini članovi Vijeća iznosili svoja stajališta vezana uz navedenu emisiju, pa je tako Vlaho Bogišić na početku sjednice rekao kako je povod za održavanje sjednice bio to što su u programu HRT-a bila iznesena shvaćanja koja se, kako je istaknuo, grubo sukobljavaju s društvenim shvaćanjima u Hrvatskoj. Bogišić je rekao kako bi preporuka Programskog vijeća trebala biti da na HRT-u vrijedi nulta tolerancija prema ustaškom nasljeđu.

Vijećnik Saša Milošević rekao je kako želi utvrditi što se točno dogodilo, kako je HRT reagirao i kako postupati u ovom i u budućim sličnim slučajevima. Radi se, tvrdi, o zanemarivanju povijesnih dokaza te manipulaciji i rehabilitaciji ustaštva.

Ivica Maštruko iznio je stav kako se radi o porastu nacionalizma i religijskog fundamentalizma, a Maja Sever složila se s potrebom za nultom tolerancijom prema svim oblicima propagiranja i relativiziranja ustaštva, te je zbog ove situacije zamjerila i programskom vodstvu. Vijećnik iz redova zaposlenika HRT-a Dean Šoša stava je kako se zloupotrebljava novinarsko pravilo obiju strana jer je, kako drži, ovo klasičan primjer gdje se ne može govoriti o tome jer niti jedan povjesničar ne bi gostovao u navedenoj emisiji.

Član Vijeća Zorislav Lukić rekao je kako je u spornoj emisiji ugošćen "jedan amater ili čak diletant" u odnosu na povijesnu znanost te kako bi volio da HRT izbjegne ovakve situacije, kao i da u emisijama o ovakvim temama povjesničari budu gosti.

Ivo Lučić kazao je kako bi javni prostor trebalo izbaciti sve oblike totalizarizama, svega onog što dijeli hrvatsku državu i što produbljuje traume bez obzira o kojoj se strani radi. Kazao je i da je Jasenovac hrvatska sramota i da negiranja stradanja u Jasenovcu spadaju u domenu neozbiljnosti, no da tu spadaju i laži u kojima se govori o čak 700.000 ubijenih.

Potpredsjednik Programskog vijeća Nikola Baketa. koji je predsjedao sjednicom, rekao je kako u Njemačkoj izjave slične Vukićevima imaju prikladnu reakciju, te kako format emisije nije bio adekvatan za takvu temu, na što je replicirao Ivo Lučić i rekao kako smo "mi pobijedili u II. svjetskom ratu i nismo kao Njemačka". Dodao je i da, ako se obrađuju ovakve teme, tada treba odabrati prikladan format, goste i postavljati im onoliko pitanja koliko treba.

Neda Ritz upozorila je kako bi na javnoj radioteleviziji trebala postojati odgovornost i subordinacija, te da se sada vrh kuće mora opravdavati zbog nečega što je učinjeno na nižim programskim razinama.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić predložio je Programskom vijeću da se sva pitanja u ovom slučaju upute u pismenom obliku vodstvu kuće, te da će tako i na njih odgovoriti. Iako su dolazak na sjednicu Programskog vijeća najavili Ivan Zvonimir Čičak i Đuro Glogoški, ulaz u zgradu HRT-a im nije bio dozvoljen. Prije sjednice pred zgradom HRT-a održan je i prosvjed u organizaciji Građanske inicijative Ivo Pilar, na kojem je tridesetak prosvjednika, između ostaloga, prozvalo HRT i Programsko vijeće za cenzuru, te je zatražilo njihovu ispriku urednici sporne emisije Karolini Vidović Krišto.

Programsko vijeće HRT-a u održalo je hitnu sjednicu isključivo zbog emisije "Dobar dan, Hrvatska" 30. svibnja, u kojoj je gostovao publicist i tajnik udruge Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić, koji je iznio sporne tvrdnje o naravi i funkciji koncentracijskog logora Jasenovac, nakon čega je i uslijedila reakcija vodstva HRT-a.

"HRT osuđuje sve počinjene ratne zločine, pa tako i one počinjene na području nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac kako se oni više nikada ne bi ponovili. Također, HRT ističe da su svi zaposlenici, novinari i urednici javnog medijskog servisa obvezni objektivno i nepristrano raditi te poštovati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske", isticalo se u reagiranju Hrvatske radiotelevizije.

HRT je reagirao nakon emisije koju uređuje Karolina Vidović Krišto u kojoj je ugošćen Vukić, poznat po tvrdnjama o naravi i funkciji koncentracijskog logora Jasenovac prema kojima je to bio radni logor i sabiralište radne snage, te da ondje nije bilo nikakvih masovnih ubojstava.

U HRT-ovoj emisiji koju su vodili Marina Medved Pulić i Franjo Ridjan bila je predstavljena i Vukićeva knjiga "Radni logor Jasenovac", a autor je ponovio tvrdnje kojim osporava 80.000 ubijenih u Jasenovcu te je ustvrdio da je "jedna od najgnjusnijih laži da je bilo djece u logoru", iako je kasnije dodao i da je nedavno razgovarao s čovjekom koji je u logoru bio kao dijete i ondje izučavao zanat za automehaničara. Uz Vukića, gost emisije trebao je biti i povjesničar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta, no on je odbio sudjelovati u emisiji ne želeći davati kredibilitet Vukićevom istraživanju.


//
 

ANALIZA AEM-A: RADIO I DALJE NAJKONZUMIRANIJI LOKALNI MEDIJ

Autori studije Ivan Burić i Pero Desović iz agencije Ipsos Puls iznijeli su na predstavljanju u Novinarskom domu rezultate istraživanja o zadovoljstvu programima ili emisija koje sufinancira Fond, po kojima su svi potpomognuti medijski sadržaji na skali od 1 do 5 dobili ocjenu 3,85.

Najbolje su ocijenjeni sadržaji na radiju s ocjenom 3,94, slijede programi na portalima i elektroničkim publikacijama s 3,75 i televizijski sadržaji s ocjenom 3,73. Desović je istaknuo da su, prema istraživanju, najveći problemi u lokalnom programskom sadržaju ovisnost od političkih centara moći i prilagođavanje političkim okolnostima, što uzrokuje nedostatak vjerodostojnosti lokalnih medija.

"Nedostatak financijskih sredstava i loša produkcija, uz mlade nespecijalizirane i neiskusne novinare dovodi do šlampavog poluprofesionalizma", istaknuo je Desović govoreći kako nakladnike lokalnih medija percipira publika.

S druge strane, istaknuti su problemi nakladnika u proizvodnji potpomognutih sadržaja, među kojima su manjak profesionalnih novinara i tehničkog osoblja, pronalazak relevantnih sugovornika i komentatora u okviru lokalne zajednice, nezainteresiranost publike za sadržaj i visina potpore koja ne omogućava povećanje kvalitete programa.

Autori analize naglasili su društvenu relevantnost Fonda za nakladnike jer bi bez financijski potpomognutog sadržaja program lokalnih medija bio manje raznovrstan, jednostavniji i kraći, a rad medija temeljio bi se na volontiranju.

Kao prednosti sufinanciranja programa lokalnih medija spomenuti su uključenost lokalne zajednice u produkciju i praćenje programa, mozaično obrađivanje tema i prikaz dobrih društvenih praksi iz lokalne zajednice.

Na skupu su predstavljeni i podaci o novcu iz Fonda dodijeljenom od 2013. do 2015. koji pokazuju da je svim nakladnicima u prosjeku godišnje dodijeljeno oko 30 milijuna kuna.

Najviše su dobivali televizijski i radijski nakladnici - između 14,9 i 15,7 milijuna kuna godišnje, dok su nakladnici elektroničkih publikacija i ostali neprofitni izdavači u 2014. dobili ukupno 2,3 milijuna kuna, da bi 2015. taj iznos bio znatno manji - ukupno oko milijun kuna.


//
 

MUSA: OSTVAREN JE NAPREDAK U PODRUČJU TRANSPARENTNOSTI I PRISTUPA INFORMACIJAMA, ALI NEDOVOLJAN DA BISMO BILI ZADOVOLJNI

Odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju izvješća zastupnici će donijeti tijekom idućeg tjedna, priopćeno je iz Ureda povjerenika za informiranje.

Prema podacima koje je dostavilo oko 80 % tijela javne vlasti kojih je prema evidenciji Povjerenika za informiranje krajem 2017. godine bilo 5.859, svoje temeljne obveze koje se odnose na imenovanje službenika za informiranje izvršilo je 87% tijela, a internetsku stranicu ima 84,81% tijela. Tijela koja su propustila izvršiti svoje obaveze uglavnom obuhvaćaju mala lokalna tijela, od vatrogasnih društava pa do veterinarskih stanica.

Građani su u 2017. godini podnijeli 22.226 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih su u 85% slučajeva dobili odgovor u potpunosti ili djelomično, a najveći broj zahtjeva upućuje se Vladi, ministarstvima, Gradu Zagrebu, Hrvatskim vodama i nekim agencijama. U preostalih nešto više od 4.000 slučajeva informacija im je bila uskraćena, najčešće iz razloga zaštite osobnih podataka. Nezadovoljni građani podnijeli su 1.172 žalbe, gotovo 85% više nego u 2016. Riješeno je 1.188 žalbi, a nađeno je da u 4 od 5 slučajeva tijela griješe pri odlučivanju, odnosno neopravdano uskraćuju građanima informacije, osobito pozivajući se na zaštitu osobnih podataka, poslovne tajne i slično, dakle kada trebaju procijeniti odnos između prava na pristup informacijama i potrebe zaštite drugih legitimnih interesa. Osobito često su se tijela javne vlasti pozivala na zlouporabu prava od strane korisnika, u čak 22% žalbenih predmeta, uglavnom neopravdano.

Opća je ocjena da usprkos većem intenzitetu objavljenih informacija na internetu, povećanom broju savjetovanja s javnošću te nešto kvalitetnijem rješavanju zahtjeva korisnika, a koji su rezultat bolje osposobljenosti tijela javne vlasti za provedbu Zakona i veće svijesti službenika i korisnika, ostaje značajan prostor u jačanju transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti kao temeljnih principa na kojima se temelji javni sektor, a osobito u jačanju svijesti korisnika o njihovom pravu na informaciju i sudjelovanju u odlučivanju. Osobito je važno da čelnici (državni dužnosnici, osobito lokalni čelnici) prihvate transparentnost i otvorenost na dobrobit građana i zajednice kao osnovno načelo svojeg djelovanja. Nedovoljan angažman građana, koji je posljedica nepovjerenja u institucije uslijed učestalog nereagiranja na njihove prijedloge i zahtjeve, ključna je prepreka u ostvarivanju znatnijeg iskoraka u ovome području. Novinari bi osobito trebali prihvatiti prednosti koje nosi ovaj instrument te ga više koristiti kako bi informacije koje koriste dobile na dodatnoj vjerodostojnosti.

U odnosu na objavljivanje informacija na internetu utvrđeno je da tijela nedovoljno objavljuju podatke o dodjeli bespovratnih sredstava, sponzorstvima i donacijama te o članstvu i radu formalnih tijela iz njihove nadležnosti, a upravo te informacije predstavljaju važan način uvida i kontrole nad radom tijela javne vlasti. Ipak, količina dostupnih informacija prema nekim pokazateljima postupno se povećava. Slično je i kada se radi o otvorenim podacima – poboljšanje, ali još uvijek nedovoljno, iako je RH 14. na ljestvici država članica EU po zrelosti otvorenih podataka (Open Data Maturity). Preko 500 skupova podataka na Portalu otvorenih podataka potrebno je upotpuniti ključnim skupovima kojima bi poduzetnici, osobito start-upovi i udruge mogli stvarati dodanu vrijednost za društvo (npr. putem razvoja društveno korisnih aplikacija). Otvorenost sjednica za javnost, u mnogim je slučajevima, pa i onim koje su imale znatan odjek u javnosti, bila nedovoljna, iako postoje primjeri dobre prakse online prijenosa sjednica (Hrvatski sabor, Vlada RH, neke županije, gradovi i općine). Tijela javne vlasti još uvijek nepravovremeno ili uopće ne objavljuju dnevne redove (npr. praćenje JLPRS pokazalo je da dnevne redove objavljuje samo 2/3 jedinica), dokumente usvojene na sjednicama te ne informiraju javnost o ishodima odluka.

U odnosu na savjetovanja s javnošću, zamjetan je kontinuirani napredak, ali stanje je još daleko od idealnog, osobito na razini lokalne samouprave. Zahvaljujući uspostavi online sustava e-savjetovanja na državnoj razini, intenzivnom educiranju tijela javne vlasti i osvještavanju korisnika, došlo je do postupnog poboljšanja u provedbi savjetovanja pa tako prosječna duljina u 2017. iznosi 19 dana, za razliku od 2015. kada je to bilo manje od 8 dana. U odnosu na propise i akte objavljene u NN, savjetovanja su provedena za 45,39% akata, dok je u 2016. to bilo za 40%. Primjedbe se uvažavaju u oko 25% slučajeva. Te brojke, iako poticajne, pokazuju da postoji znatan prostor za povećanje otvorenosti procesa donošenja propisa i intenzivnije uključivanje građana i privatnog sektora koje bi trebalo doprinijeti boljim i kvalitetnijim propisima i rješavanju javnih problema. Tijela javne vlasti, osobito lokalne jedinice, trebaju poduzeti dodatne napore da potaknu građane i druge dionike na aktivno uključivanje i doprinos prijedlozima koji će rezultirati kvalitetnim propisima, aktima i strategijama.

Povjerenica za informiranje osvrnula se i na sankcioniranje koje omogućava ZPPI, ocijenivši ga slabim, uglavnom zbog proceduralnih prepreka i dugotrajnosti postupka pred prekršajnim sudovima, ali i upitnog smisla sankcioniranja osobe koja više ne obavlja funkciju odnosno dužnost u tijelu javne vlasti (npr. općinski načelnici). U 4 godine prekršajni sudovi u samo su 6 od 25 pokrenutih postupaka ekstremnog kršenja ZPPI donijeli presude kojima se okrivljenici oglašavaju krivima, a ostale su uglavnom pale u zastaru ili su prijedlozi odbačeni zbog proceduralnih elemenata. Stoga predlaže preispitivanje Prekršajnog zakona u dijelu koji ograničava mogućnost sankcioniranja tijela javne vlasti odnosno drugačiji pristup sankcioniranju tijela javne vlasti za povrede propisa, u odnosu na sankcioniranje građana i pravnih osoba.

"Nažalost, sankcioniranje prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i prema Prekršajnom zakonu u ovoj domeni ne razlikuje običnog građanina koji počini prekršaj i ima prava i zaštitu sustava te tijelo javne vlasti koje, djelujući u javnom interesu, prekršaj u prvom redu uopće ne bi trebalo počiniti", kazala je.

Prethodno su o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacija u 2017. godini raspravili i jednoglasno ga prihvatili članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, stoji u priopćenju.


//
 

IME NOVOG POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE ZNAT ĆE SE NA JESEN

Prijedlog s najmanje dvoje kandidata, na temelju prijava pristiglih na javni poziv, utvrđuje Odbor za Ustav uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje i šalje ga Hrvatskom saboru koji povjerenika za informiranje bira na pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

Na javni poziv raspisan koncem travnja, kandidirao se samo Zoran Pičuljan, a aktualna povjerenica Musa, kojoj mandat istječe u listopadu, nije se kandidirala, vraća se znanstvenoj karijeri na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Odbor je sada raspisao novi javni poziv i objavio ga na saborskim mrežnim stranicama. Zainteresirani će se na njega moći prijaviti u roku 30 dana od dana objave tog poziva u "Narodnim novinama".

Za povjerenika može biti izabrana osoba koja ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Hrvatske, završen studij pravne ili društvene struke, najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, koja je istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije.

Kandidat za povjerenika ne smije biti osuđivan i protiv njega se ne smije voditi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, te ne smije biti član političke stranke.

Kandidati prolaze sigurnosnu provjeru, što traži određeno vrijeme, pa kad se u obzir uzme i rok za kandidature, izvjesno je da će se ime novog povjerenika znati tek na jesen, s tim da ima dovoljno vremena da ga Sabor izabere prije nego u listopadu istekne mandat Anamariji Musa.

Životopisi kandidata bit će objavljeni na saborskoj mrežnoj stranici, smatra se, naime, da prijavom na Javni poziv podnositelj daje suglasnost za to.


//
 

OBJAVLJEN PRIRUČNIK ZA NOVINARE "ETIČNO IZVJEŠTAVANJE O MIGRANTIMA I IZBJEGLICAMA"

Izdavač priručnika je Europska federacija novinara, a sadržaj je temeljen na razmjeni dobrih primjera s radionice "Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti", održane u Novinarskom domu u svibnju prošle godine.

Na radionici je sudjelovalo više od 30 novinara iz Europske unije koji izvještavaju o temama koje se tiču izbjeglica, migranata i etničke pripadnosti. Sudionici su razmijenili najbolje prakse u borbi protiv govora mržnje i razgovarali o smjernicama za etično novinarstvo, koje su potom ugrađene u priručnik.

Projekt "Mediji protiv mržnje" pokrenula je Europska federacija novinara u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom te organizacijama ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe a cilj mu je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

Priručnik možete preuzeti ovdje.


//
 

UREDNICA FAKTOGRAFA SANJA DESPOT DOBITNICA JE NAGRADE NADA DIMIĆ

"Sanja Despot je urednica i novinarka portala Faktograf.hr, relativno novog i zacijelo vrlo posebnog medija u hrvatskom i regionalnom neprofitnom medijskom prostoru koji je vrlo brzo postao relevantno sredstvo za čišćenje medijske bare od alternativnih činjenica i proizvoljnih interpretacija. Tijekom 2017. i 2018. godine Sanja je objavila petnaestak tekstova o Istanbulskoj konvenciji kojom Vijeće Europe obvezuje države članice EU na političko, financijsko i upravno osnaživanje mehanizama za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji.

Baveći se istraživačkim novinarstvom u najboljoj tradiciji tog pojma, Sanja je javnosti iznijela podatke, pozadinu i stvarne namjere žestokog, gotovo histeričnog otpora Konvenciji koji uvelike prelazi granice same Konvencije, ali i Hrvatske i Europske unije. Uporno je raskrinkavala manipulativne metode i falsifikate kojima se taj dobro organizirani otpor služi. Njenim su se nalazima počeli koristiti i drugi, stariji, bogatiji i veći mediji, a postali su i glavni izvor informiranja raznim opinion makerima i političarima", navode iz Fonda za druge, koji od prošle godine dodjeljuje priznanje nazvano po Nadi Dimić, heroini antifašističkog i radničkog pokreta.

Fond za druge nagrađuje umjetnička djela i kulturne inicijative koje protestiraju, provociraju i ruše konvencije i tabue, koje se odupiru sve snažnijem sužavanju umjetničkih sloboda i poslušničkom pristajanju na šutnju što vodi ka brisanju smisla umjetničkog propitivanja i širenja društvenih sloboda uopće – obrazloženje je inicijatora Zvonimira Dobrovića i Brune Isakovića. Napominju da kao i prošle godine, kada je izravan poticaj za osnivanje drugačije nagrade bila uzavrela politička situacija u kojoj je ekstremna desnica marširala ulicama Zagreba i zatirala memoriju nepokorenog grada, a dobili su je Sanja Iveković i Igor Grubić, ni ove godine nije pomanjkalo razloga za nagradu.

Ona se sastoji od kamene ulične kocke (kaldrme) kao simbola pučkog otpora s ugraviranim imenom dobitnika te novčanog iznosa od 5.000 kuna koji dobitnici mogu prenijeti i nekoj drugoj osobi ili kolektivnoj inicijativi koji kreativnim sredstvima kritički preispituju stvarnost u kojoj živimo.


//
 

DODIJELJENE NAGRADE ZLATNA PENKALA HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

Dobitnici glavne nagrade Grand prix za najbolju reportažu tiskanog medija su Christine Hinkofer i Beate Winterer iz njemačkog Münchner Merkura, koje su prošle godine sudjelovale na studijskom putovanju kroz Slavoniju, a čiji su rezultat čak tri reportaže o Slavoniji koja je njemačkim čitateljima u prvom nastavku prikazana kao "najljepša hrvatska tajna". Serijal se nastavio s reportažom pod nazivom "Slawonien und die Glücksformel" (Slavonija i recept sreće), koja je izašla u travnju 2017. te reportažom "Kroatien für Entdecker" (Hrvatska za istraživače), objavljenom u listopadu 2017. godine.

Grand prix za najbolju reportažu elektroničkog medija odlazi u Sloveniju. Mojca Mavec i Jan Vasiljević s nacionalne slovenske televizije RTV SLO osvojili su nagradu za serijal od pet priloga o Hrvatskoj koji su prikazani u emisiji "Dobro jutro", a koji su prikazivali destinacije Vukovar-Vinkovci-Ilok-Županija te Bjelovarsko-bilogorsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju.

Dobitnica nagrade za najbolju blog objavu je Nina Ragusa iz Velike Britanije, koja je u lipnju 2017. posjetila Hrvatsku. Rezultat putovanja je objava detaljnog sedmodnevnog vodiča kroz Hrvatsku koji pokriva područja od Pule i Plitvičkih jezera do Splita, Omiša i Makarske. Osim vodiča objavila je i članak koji se fokusirao na prijedloge za avanturiste u Splitu i Omišu. Svoje je putovanje popratila i kvalitetnim fotografijama koje su bile popraćene vrlo pozitivnim reakcijama njezinih pratitelja. Nina je nagradu osvojila za blog pod nazivom Architecture to Adventure, odnosno za objavu "An Epic One-Week Road Trip Croatia Itinerary".

"Hrvatska je danas pozicionirana kao vrlo atraktivna turistička destinacija u kojoj svatko može pronaći sadržaj za sebe. Naš cilj je zadržati poziciju tražene i popularne destinacije, a u tome nam pomažu kvalitetne, stručne i objektivne objave i recenzije inozemnih novinara i blogera. Ovim nagradama želimo odati priznanje njihovom radu te naglasiti važnost medijskih objava koje za mnoge predstavljaju značajan izvor informacija pri odbiru svojih odredišnih destinacija. Ciljano smo ove godine odabrali Osijek i Slavoniju jer želimo poseban naglasak dati promociji hrvatske kontinentalne turističke ponude koja ima veliki potencijal u realizaciji cjelogodišnjeg turizma", istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.


//
 
Iz rada HND i SND
//

NADZORNI ODBOR HND-A SAZVAO IZVANREDNU SKUPŠTINU DRUŠTVA

Kandidati i kandidatkinje za predsjednika HND-a mogu dostaviti svoje pisane kandidature i programe na adresu hnd@hnd.hr od dana donošenja odluke Nadzornog odbora, a najkasnije do 25. lipnja 2018. Kandidature koje pristignu do 25. lipnja bit će dostavljene delegatima Skupštine i objavljene na internetskoj stranici Društva.

Prema članku 33. stavak 10. Statuta HND-a, pravo kandidiranja za pojedine funkcije i tijela imaju svi organizacijski oblici djelovanja HND-a te najmanje 10 članova Skupštine.

Oni mogu istaknuti svog kandidata ili kandidatkinju za predsjednika ili predsjednicu HND-a, ako osoba zadovoljava druge formalne uvjete i u pisanom obliku prihvaća kandidaturu. Kandidati za predsjednika HND-a moraju biti redovni članovi Društva i članovi Skupštine HND-a. Predsjednika HND-a bira se na mandat od četiri godine.

Svi kandidati, oni koji kandidature predaju do 25. lipnja i oni čije kandidature budu istaknute na samoj Skupštini, imat će pravo predstaviti svoj program pred Skupštinom. Organizacijski oblici djelovanja HND-a ne trebaju uoči izvanredne Skupštine provoditi izbore unutar svojih organizacijskih oblika kako bi odredili delegata/delegate na Skupštini. Njihovi delegati su otprije izabrane osobe, ako je njihov delegatski status usklađen sa Statutom HND-a. Saziv i rad izvanredne Skupštine provodi se po istom postupku kao i redovna Skupština što znači da poziv s dnevnim redom treba biti upućen 15 dana prije zasjedanja Skupštine. Na izvanrednoj Skupštini ne biraju se tijela HND-a koja bira Skupština. Ona su izabrana u travnju 2015. godine na mandat od četiri godine i njihov mandat traje.

Nadzorni odbor usvojio je izvještaj o financijskom poslovanju HND-a za 2017.


//
 

HND: NAJOŠTRIJE OSUĐUJEMO BRUTALNI FIZIČKI NAPAD NA ZADARSKOG NOVINARA HRVOJA BAJLU I TRAŽIMO BRZU I JASNU REAKCIJU DRŽAVNIH INSTITUCIJA

Novinara Bajlu, koji godinama sustavno i dokumentirano propituje načine upravljanja Zadrom i spregu zadarskih političkih, poslovnih, sportskih i pravosudnih krugova, u nedjelju 24. lipnja u večernjim satima na parkiralištu u Zadru fizički je napao i teško ozlijedio bivši nogometaš NK Zadar, današnji poduzetnik, Jakov Surać.

Prema Bajlinim riječima napadač ga je prije fizičkog nasrtaja izvrijeđao jer piše za "četnički Indeks" i "usr… Nacional", te zaprijetio da će mu, nastavi li pisati o njegovim prijateljima Zdravku Livakoviću, Božidaru Kalmeti i HDZ-u "odrubiti glavu". Potom ga je šakama udarao po glavi i tijelu, oborio na tlo i nastavio tući nogama zbog čega je Bajlo nakratko izgubio svijest. Na hitnom odjelu zadarske bolnice Bajli su konstatirani prijelom desne ruke, te niz ozljeda na glavi i tijelu. Ozljede su kvalificirane kao teške tjelesne ozljede.

Novinar Hrvoje Bajlo nedavno je na internetskom portalu Zadar News objavio popis imovine bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Zdravka Livakovića koju je USKOK blokirao u okviru sudskog procesa poznatog pod nazivom "Remorker". Riječ je o procesu u kojem su bivši ministar Božidar Kalmeta, njegov državni tajnik Zdravko Livaković i još desetak osoba optuženi za izvlačenje više od 15 milijuna kuna iz državnih tvrtki.

I u prethodnim godinama Hrvoje Bajlo je zbog svog beskompromisnog novinarskog rada u više navrata bio meta uvreda, prijetnji i zastrašivanja. Policija ranije slučajeve, unatoč njegovim prijavama, do danas nije razriješila.

HND traži odlučnu akciju policije i pravosuđa. Od najviših predstavnika političke vlasti u državi tražimo jasnu i nedvosmislenu osudu sve učestalijih prijetnji i nasrtaja na novinare. Šutnjom ili relativiziranjem tih napada poput onih kojima smo svjedočili u slučaju nedavnih prijetnji ministra branitelja Tome Medveda novinaru Indexa Vojislavu Mazzoccu najviše državne institucije otvoreno se svrstavaju na stranu napadača na temeljna novinarska prava i slobodu govora te potiču atmosferu straha i nasilja u društvu, stoji u priopćenju koje potpisuje potpresjednik HND-a Denis Romac.


//
 

HND: PRIJETNJE MINISTRA MEDVEDA NOVINARU MAZZOCCU OPASAN SU ATAK NA NOVINARSKE SLOBODE I PRAVA

Nedopustivo je novinaru prijetiti samo zato što je radio ono što mu profesionalna dužnost nalaže - propitivao način zapošljavanja člana ministrove najuže obitelji rasvjetljavajući to zapošljavanje u kontekstu klijentelističkih odnosa unutar ministrovog prijateljskog i interesnog kruga. Novinar Mazzocco je u tekstu u kojem problematizira zapošljavanje ministrova sina ministru Medvedu pružio priliku da se očituje o svim navodima iz teksta te njegovo očitovanje korektno prenio. Ministrov naknadni telefonski poziv u kojem novinaru "bude li mu još dirao sina" prijeti "probuđenim vojničkim duhom" i spominje "ulaženje u ring" čisti su primjer sirovog zastrašivanja s pozicije moći. Detalj koji ministrov postupak čini posebno opasnim i dodatno ukazuje na sklonost zloupotrebe ministarske dužnosti u privatne svrhe jest njegova prijetnja objavom navodne dokumentacije MORH-a kojom će novinara navodno kompromitirati.

Državni i javni dužnosnici moraju biti svjesni da dolaskom na javnu dužnost uživaju nižu razinu zaštite privatnosti od običnih građana i da uvjeti pod kojima članovi njihove obitelji dobivaju zaposlenja i ostvaruju druga prava moraju i trebaju biti pod pojačanom lupom javnosti kako bi se spriječila moguća zloupotreba moći. Ministar branitelja Tomo Medved prijetnjom novinaru Vojislavu Mazzoccu pokazao je duboko nerazumijevanje javne odgovornosti koju ministarska pozicija nosi.

Svojim ponašanjem nije prijetio samo jednom novinaru već svima onima koji kritički propituju nositelje vlasti i potakao atmosferu nesnošljivosti i straha.

Hrvatsko novinarsko društvo traži od Vlade i svih nadležnih tijela jasnu i nedvojbenu osudu i adekvatnu reakciju na prijetnje ministra Tome Medveda, kao i na sve slične postupke kojima se ugrožavaju temeljne novinarske slobode i prava, sloboda govora i elementarni demokratski standardi, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje potpresjednik Denis Romac.


//
 

ZKM OSIGURAO POPUST ZA ČLANOVE HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

Do 31. kolovoza 2018. ulaznice se mogu kupiti po posebnim uvjetima, a to je 1+1 gratis ulaznica uz predočenje ovjerene iskaznice HND-a za tekuću godinu. Cijena ulaznice iznosi 60,00 kuna.

Od 1. rujna 2018. ZKM omogućuje članovima HND-a kupnju ulaznica uz popust od 20,00 kuna od redovne cijene ulaznica uz predočenje iskaznice za tekuću godinu.

HND članove podsjeća na druge povlastice za članove društva koje uključuju popust na usluge prijevoza, najam automobila, stambene kredite, servis računala, usluge smještaja, knjige, tečajeve i edukacije te besplatne ulaznice za izložbe HDLU.

HND članove također podsjeća na usluge Društva o kojima se možete informirati na ovoj poveznici.

Popis povlastica možete preuzeti ovdje.

Program ZKM-a možete vidjeti ovdje.


//
 
Iz svijeta i regije
//

ŠTRAJK ZAPOSLENIH U NORVEŠKOJ JAVNOJ TELEVIZIJI ZAVRŠIO POBJEDOM NOVINARA

Oko 1700 novinara Norveškog javnog elektroničkog servisa (NRK) stupilo je u štrajk 15. svibnja 2018. jer početni pregovori nisu rezultirali dogovorom oko kolektivnog ugovora povoljnog za novinare tog medija. NRK je najveća medijska kuća u Norveškoj s 3400 zaposlenih, uključujući 1800 novinara.

Nakon druge runde pregovora, zaposlenici i uprava NRK-a postigli su sporazum u kojem je dogovoreno povećanje kvalitete rada i trening za sve novinare, jednake plaće za privremeno i stalno zaposlene novinare, smanjenje razlika između zaposlenih u NRK-u i njihovih kolega u drugim medijskim kućama u Norveškoj, povećanje naknade za radne sate izvan uobičajenog radnog vremena za 2,8 %, te povećanje iznosa koji se uplaćuje u fond za izjednačavanje plaća na 500 norveških kruna (NK) po članu NJ-a. Inače, uloga je fonda umanjivanje razlika u plaćama koje se temelje na rodu i sličnim faktorima.

Štrajk je potaknula odluka menadžmenta NRK-a da otpusti oko 100 novinara godišnje zbog, kako su naveli, nedostatka vještina i kvaliteta zaposlenika NRK-a. Zaposlenici su smatrali da bi to utjecalo na sve starije novinare koji bi bili u stalnoj opasnosti da ih se proglasi "zastarjelima". Novim ugovorom jamči se da će svi novinari NRK-a dobiti priliku savladati potrebne tehničke i ostale vještine za rad u suvremenom okruženju. Plan o stjecanju kompetencija će se donositi jednom godišnje i u dogovoru s predstavnicima sindikata.

Druga važna točka sporazuma je ukidanje nepravednih uvjeta rada za novinare zaposlene na ugovor na određeno vrijeme, freelancere i novinare koji rade na zamjeni. Novim ugovorom će svi takvi novinari biti plaćeni po istom kriteriju kao i stalno zaposleni. Dogovoreno je smanjenje razlike u plaći novinara NRK-a i njihovih kolega iz velikih medijskih kuća, koja je dosegla iznos od 12.000 eura na godišnjoj razini. Novi ugovor jamči da će se ta razlika smanjiti minimalnim povećanjem plaće za 1900 eura.

Richard Aune, predsjednik NJ-a, izjavio je da je ovaj štrajk pokazao veliko zajedništvo novinara i posvećenost poslu kojeg, kako je rekao, "obavljaju danju i noću, diljem Norveške". Europska novinarska federacija (EFJ) čestita na ovoj velikoj pobjedi svojoj norveškoj članici.


//
 

REGIONALNA PLATFORMA: PRONAĐITE SRBIJANSKOG NOVINARA STEFANA CVETKOVIĆA

U noći s 13. Na 14. lipnja prijavljen je nestanak Stefana Cvetkovića u Vojvodini. Lokalna policija potvrdila je da je njegov automobil pronađen parkiran s otvorenim vratima i upaljenim svjetlom. Mediji su izvijestili da je motor auta ostao upaljen, a svjedok je potvrdio da je sat gospodina Cvetkovića pronađen s puknutom narukvicom pokraj sata. Njegovi mobilni aparati su isključeni.

I ako je Cvetković poznat po pisanju o brojnim temama, njegova istraga u vezi s ubojstvom Olivera Ivanovića, lokalnog srbijanskog političara na Kosovu, stavila ga je u središte pozornosti. Po povratku s Kosova u svibnju kosovske vlasti su ga zadržale šest sati zbog kontakata koje je stekao tijekom istraživanja.

Cvetković je i ranije dobivao prijetnje zbog svog rada, često od lokalnih javnih dužnosnika. Jednom mu je mobilni aparat slomljen, a u drugoj je prilici njegov automobil oštećen nakon što su ga lokalni dužnosnici označili kao "legitimnu metu" i "stranog plaćenika".

"Stefan Cvetković je prijavio niz prijetnji od različitih kriminalnih i političkih krugova u Srbiji", rekao je Slaviša Lekić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije. "Njegov nestanak mora biti prioritet za lokalnu policiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zahtijevamo angažiranje svih kapaciteta s nadom da će Cvetković biti pronađen neozlijeđen."

Regionalna platforma podržava NUNS u zahtjevima upućenima nadležnim autoritetima Republike Srbije da nastavi efikasnu istragu i iskoristi sve mehanizme u cilju pronalaska Stefana Cvetkovića.

Također podsjeća da se srbijanski dužnosnici moraju suzdržati od označavanja novinara i legitimiranja nasilja nad njima.

U 2018. Srbija je zabilježila 13 incidenata protiv novinara, od čega su 2 fizička napada i 11 verbalnih prijetnji i zastrašivanja. Svaki napad na novinara je napad na javni interes, demokraciju i pravo svih građana.


//
 

NOVINARI I AKTIVISTI IZ SIRIJE I IRAKA O IZVJEŠTAVANJU I TRANZICIJSKOJ PRAVDI

Šestodnevna radionica koju je organiziralo Udruženje BH novinari uz podršku danske organizacije International Media Support (IMS) okupila je 11 novinara i aktivista civilnog društva iz Sirije i Iraka.

-Medijske kuće i organizacije civilnog društva moraju biti odgovornije i kreativnije u svom djelovanju u ratnim i post-ratnim društvenim okolnostima. Novinari i aktivisti moraju biti svjesni kako medijski sadržaji i aktivitet civilnog sektora značajno utječu na percepciju stvarnosti, kulturu kao i ponašanje građana, rekao je medijski savjetnik IMS-a Henrik Keith Hansen te istaknuo kako su društvu u specifičnim konfliktnim okolnostima potrebni novinari koji bi izvještavali na inovativan način, sa fokusom na rješenjima i koji mogu napraviti iskorak iz konvencionalnog izvještavanja.

-S obzirom da su novinari Bosne i Hercegovine u novijoj povijesti iskusili kako ratno tako i tranzicijsko novinarstvo, vjerujem da će radionica u Sarajevu pomoći i doprinijeti izgradnji mira kao i izgradnji medijske scene u Iraku i Siriji, rekao je programski direktor IMS-a Osama Hababe te iskazao snažnu podšku ove organizacije konstruktivnom izvještavanju koje istovremeno razumije i osnažuje građane.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić istaknula je značaj organiziranja novinara u profesionalne asocijacije, naročito u konfliktnom i post-konfliktnom kontekstu. -To je važno zbog promocije etičkih principa i integracije medijske zajednice, kao i zbog doprinosa razvijanju medijskih zakona i institucija kao infrastrukture potrebne za slobodno djelovanje medija i rad novinara rekla je Rudić.

Sudionici i sudionice će kroz šest dana edukativnog programa, između ostalog, učiti i diskutirati o standardima korektnog, balansiranog i objektivnog izvještavanja o osjetljivim temama vezanim za rat i kršenja ljudskih prava, tranzicijskoj pravdi i suočavanju sa prošlošću, dokumentiranju ratnih zločina te medijskom doprinosu izgradnji mira i stabilnoti.

Svoja iskustva sa polaznicima razmijeniće medijski profesionalci, predstavnici akademske zajednice, stručnjaci za tranzicijsku pravdu i aktivisti iz BiH. Pored toga, predviđene su posjete redakcijama Oslobođenja i Federalne televizije, BHN klubu novinara u Mostaru i Galeriji 11/07/95 u Sarajevu.


//
 

TJEDNI NEWSLETTER NEW YORK TIMES-A ŠALJE SAMO POZITIVNE VIJESTI

Svakog petka newsletter donosi "lakše" priče u odnosu na teške teme a urednici se trude da sadržaj bude interesantan čitateljima neovisno od toga iz kojeg dijela svijeta dolaze.

-Naši čitatelji su većinom tražili priče sa fokusom na ljude koji se tiču svakodnevnih heroja, ljubaznosti i altruizma, kao i priče o dostignućima u medicini, znanosti i okolišu, rekla je urednica newslettera, Des Shoe.

Iskustva New York Timesa su da ljudi reagiraju na pozitivne priče, dijele newsletter sa prijateljima i šalju svoje priče redakciji. Neki su čitatelji čak tražili da dobijaju pozitivne vijesti svakog dana.

Pretplatiti se možete ovdje.


//
 

SINGAPUR: JUŽNOKOREJSKI NOVINARI UHIĆENI ZBOG ULASKA U REZIDENCIJU SJEVERNOKOREJSKOG VELEPOSLANIKA

"Policija je dobila informaciju o kaznenom djelu nezakonitog ulaska u rezidenciju veleposlanika DR Koreje", objavila je policija na Facebook stranici.

"Dvojica južnokorejskih državljana u dobi od 42 i 45 godina koji rade za korejsku televiziju uhićeni su", objavljeno je uz objašnjenje da "bilo tko tko počini kazneno djelo provale prema članku 447 Kaznenog zakona, poglavlje 224, može dobiti zatvorsku kaznu u trajanju od tri mjeseca, mora platiti novčanu kaznu u iznosu od 1500 američkih dolara, ili oboje".


//
 

RUSIJA OSUDILA UKRAJINSKOG NOVINARA NA 12 GODINA ZATVORA ZBOG ŠPIJUNAŽE

Odnosi između dviju zemalja napeti su od 2014. kada je, nakon narodne pobune u kojoj je svrgnut s vlasti ukrajinski proruski predsjednik, Rusija anektirala Krim, a na istoku Ukrajine izbila proruska separatistička pobuna.

Ruska Savezna služba sigurnosti (FSB) uhitila je Suščenka (49) 2016. nakon što je doputovao u Moskvu iz Pariza gdje je radio kao dopisnik ukrajinske državne novinske agencije Ukrinforma. Optužen je za prikupljanje tajnih podataka o ruskoj vojsci, a on te optužbe odbacuje.

Njegov odvjetnik rekao je u ponedjeljak da je moskovski sud proglasio Suščenka krivim za špijunažu i osudio ga na 12 godina zatvora u kaznionici maksimalne sigurnosti. Najavio je da će u utorak podnijeti žalbu na presudu.


//
 
Poslovi, natječaji, stipendije
//

Seminar za novinare u Leipzigu

Zaklada za obrazovanje novinara njemačke savezne zemlje Saske "Sächsische Stiftung für Medienausbildung" od 3. do 14. rujna 2018. organizira seminar za novinare iz srednje i istočne Europe.

Seminar je namijenjen novinarima mlađima od 40 godina koji govore njemački i koji žele upoznati način rada javnih i privatnih medija u Njemačkoj. Troškove putovanja i boravka na seminaru snosi organizator. Opširnije obavijesti o natječaju i seminaru nalaze se stranicama http://www.ssm-seminar.de Rok za prijavu na natječaj je 27. srpnja 2018.

Novi poziv Europskog parlamenta za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najava dodjele bespovratnih sredstava za medije u 2018.

Glavna uprava za komunikacije (DG COMM) Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najavila dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (TV, radio i online mediji), posebice u svjetlu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Tekst poziva i smjernice za prijavu dostupni su na ovoj poveznici.

Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo (preduvjet za kasnije podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za medije) je 20. kolovoza 2018., u ponoć.

Partneri (tj. organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo 2016., 2017. i početkom 2018. godine) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016.-2019.). Stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo.

Partneri će moći podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga, čija je objava planirana početkom rujna 2018. Projekti dobiveni na jesenskom natječaju provodit će se od siječnja do rujna 2019.

Partneri koji su već bili dobitnici bespovratnih sredstava mogu se ponovno prijaviti.

Organizacije koje su prethodnih godina podnijele zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. godini.

Više informacija i sva potrebna dokumentacija za prijavu mogu se pronaći na ovoj poveznici.

Sva pitanja vezana uz ovaj poziv mogu se uputiti na: dgcomm-subvention@ep.europa.eu

Birnova ljetna škola istraživačkog novinarstva u Rumunjskoj

Otvorene su prijave za ljetnu školu istraživačkog novinarstva koja će se održati u rumunjskom odmaralištu Poiana Brasov od 19. do 25. kolovoza 2018.

Ljetna škola sjajna je prilika za novinare koji žele razviti svoje istraživačke vještine i naučiti nešto o najnovijim alatima medijskih stručnjaka.

BIRN će okupiti neke od najpoznatijih svjetskih urednika i trenera. Glavni trener Ljetne škole je jedan od najboljih američki istraživačkih urednika Blake Morrison iz Reutersa, trostruki finalist Pulitzerove nagrade za istraživačko novinarstvo.

Jedan od predavača je i sin ubijene malteške novinarke Daphne Caruana Galizia, Matthew Caruana Galizia, novinar Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (International Consortium of Investigative Journalists).

Ostali su treneri Christoph Koettl iz New York Timesa, novinar i koautor jedne od najboljih podcast serija u SAD-u i dobitnik Emmyja, Susanne Reber; nagrađena nagradom Knight International Journalism Award te OCCRP urednica Miranda Patrucic, Christiaan Triebert i Lawrence Marzouk.

Sudionici će dobiti mogućnost proširiti svoju mrežu kolega i dobivanja stipendija za svoje priče.

Radni jezik škole je engleski, a rok za prijavu je 1. 8. 2018.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Izvor:  BIRN

header header header header header header header
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]