Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 52
Svibanj 2018.
HND-SNH Info

Izdvojeno
//
 
- NAGRADE HND-A: MAJA SEVER NOVINARKA GODINE, VIŠNJA BITI DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO
- ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE: SLOBODA MEDIJA IZNIMNO VAŽNA U BORBI PROTIV KORUPCIJE
- HRT OSTVARIO PRIHOD OD 1,38 MILIJARDI KUNA, 100 MILIJUNA DOBITI IDE ZA PODMIRENJE STARIH GUBITAKA
- OD 25. SVIBNJA OBVEZNA PRIMJENA OPĆE UREDBE O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA (GDPR)
- PREDSJEDNIK HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA SAŠA LEKOVIĆ PODNIO OSTAVKU
- PRIOPĆENJE ODBORA ZA STATUT HND-A POVODOM OSTAVKE PREDSJEDNIKA HND-A
- SKUPŠTINA SNH: NAJGORI POSLODAVCI GODINE HRT I VEČERNJI LIST
- ZUCKERBERG SE EUROPSKOM PARLAMENTU ISPRIČAO ZBOG PROPUSTA I ZLOPORABA FACEBOOKA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
Medijska scena
//

NAGRADE HND-A: MAJA SEVER NOVINARKA GODINE, VIŠNJA BITI DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, nagradu Novinar godine dobila je novinarka HRT-a Maja Sever. Od ukupno 500 članova Hrvatskog novinarskog društva, koliko ih je pristupilo glasanju, za Sever je glasalo njih 203. Za istu je nagradu Ocjenjivački odbor nominirao i novinara Večernjeg lista Hassana Haidara Diaba, koji je dobio 90 glasova, novinara N1 televizije Hrvoja Krešića, za kojeg je glasalo 58 članova te urednicu emisije Provjereno Nove TV Ivanu Paradžiković, koja je dobila 97 glasova.

Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani odlukom Ocjenjivačkog odbora pripala je dugogodišnjoj novinarki Hrvatskoga radija Višnji Biti.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je novinarka Kristina Turčin za tekst "Ni bračni par bez djece nije obitelj", objavljen 28. rujna 2017. godine u Jutarnjem listu. Ocjenjivačka skupina za pisano novinarstvo radila je u sastavu - Gabrijela Galić (predsjednica), Orhidea Gaura Hodak, Gordana Grgas, Daniel Kasap, Mislav Šimatović i Nefreteta Zekić Eberhard.

Ista ocjenjivačka skupina dodijelila je nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2017. godinu Saši Zinaji, fotoreporteru Nacionala za fotografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na premijeri baletne predstave „Labuđe jezero“ u HNK.

Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo koju su činili predsjednik Mato Pejić i članovi Vlatka Koren, Davor Lončarić, Ivana Radaljac Krušlin, Vojislav Šiljak odlučila je da se nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2017. godinu neće dodijeliti.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo pripala je novinarki Nove TV Ivani Petrović za izvještavanje iz Haaga tijekom presude šestorici. Ocjenjivačku skupinu su činili predsjednik Mario Sladić i članovi Anka Bilić Keserović, Marijana Kranjec, Zoran Šprajc i Sabina Tandara Knezović.

Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2017. godinu dobivaju Zoran Marinović i Marino Grgurev za snimateljski prilog „Mosul, prva crta bojišnice“, prikazan na Novoj TV.

Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo koja je radila u sastavu Toni Gabrić, predsjednik i članovi Melisa Skender, Nenad Jarić Deauenhauer, Maja Šurina, Andreja Žapčić odlučila je nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2017. godinu dodijeliti novinarki Dori Kršul za rad „Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju“, objavljen 1. srpnja 2017. godine na portalu Srednja.hr.

Ocjenjivački odbor koji čine sve četiri ocjenjivačke skupine odlučio je da nagradu Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 2017. godinu dobiva također novinarka Dora Kršul, za članak - „Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju“, objavljen 1. srpnja 2017. godine na portalu Srednja.hr.

HND je ovom prigodom, na Svjetski dan slobode medija, ugostio predstavnike i korisnike Centra za integraciju izbjeglica "SOL", Isusovačke službe za izbjeglice. Predstavnica Centra Kristina Samardžić pozvala je građane da podrže nedavno pokrenutu crowdfunding kampanju Centra „Jučer stranci, danas susjedi“ te svojom uplatom podrže aktivnosti Centra.

Na svečanosti dodjele nagrada govorio je predsjednik HND-a Saša Leković, ocjenjujući stanje u novinarstvu i medijima.

"Ono što se događa s novinarima i medijima širom svijeta na žalost ne dopušta nam da na Svjetski dan slobode medija slavimo medijske slobode već nas obvezuje da podsjetimo na činjenicu da su medijske slobode u mnogim zemljama i dalje ozbiljno ugrožene, a u nekima čak i zatvaranja i ubojstva novinara (i to ne samo na ratnim područjima) nisu incidenti nego cijena na koju moraju računati svi oni koji se novinarstvom bave bez autocenzure i ne ustuknu zbog straha od mogućih posljedica", poručio je Leković.

Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva objavljenih u 2017. godini natjecalo se 102 novinara. Za nagradu Nikša Antonini za najbolju novinsku fotografiju natjecalo se 23 autora, dok je za nagradu Žarko Kaić za najbolji snimateljski rad bilo prijavljeno 4 autora.

U kategoriji najzapaženijih novinarskih radova Marija Jurić Zagorka ove je godine bilo prijavljeno ukupno 64 novinara. Za nagradu za televizijsko novinarstvo konkuriralo je 22 autora, za nagradu za pisano novinarstvo 15, radijsko 4, internetsko 13 te 10 za istraživačko novinarstvo.

Obrazloženja nagrada možete pronaći ovdje..

Audiozapis nagrada možete pronaći ovdje..


//
 

ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE: SLOBODA MEDIJA IZNIMNO VAŽNA U BORBI PROTIV KORUPCIJE

Predsjednik Vijeća Željko Jovanović (SDP) naveo je podatke Transparency Internationala (TI) po kojima je Hrvatska na ljestvici od 180 država, prema Indeksu percepcije korupcije za 2017. godinu, na 57. mjestu i s 49 bodova nalazi se u krugu korumpiranih država, dok je susjedna Slovenija 34. na toj ljestvici. Što se tiče slobode medija, Reporteri bez granica Hrvatsku su svrstali na 69., a Sloveniju na 32. mjesto.

Jovanović je ustvrdio da je "korupcija neraskidivo povezana sa smanjivanjem prostora civilnog društva i slobode medija". Naglasio je i da je TI ove godine posebno ispitivao odnos između razine percipirane korupcije i slobode medija te organizacija civilnog društva u radu i utjecaju na javne politike, a da ta analiza pokazuje da većina zemalja s niskim rezultatom u području građanskih sloboda i slobode medija u pravilu ostvaruje visok negativan rezultat u području korupcije.

"Kampanje ocrnjivanja, uznemiravanje, sudske tužbe i birokratska opterećenja alati su kojima se pojedine, sukobom interesa i korupcijom opterećene vlade i političari, služe kako bi ušutkale one koji pokreću borbu protiv korupcije - civilno društvo i medije", citirao je Jovanović izvješće TI-ja.

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić ustvrdila je kako je, unatoč činjenici da danas imamo veliki broj medija na lokalnoj i nacionalnoj razini, pravo pitanje jesu li uistinu u službi javnosti. Posjetila je da od 2005. godine jača pritisak na medije iz politike, ekonomije, pogotovo teleoperatera i Agrokora što je dovelo do klijentelističkih odnosa destruktivnih za temeljnu zadaću medija.

Gospodarska kriza 2009. godine, dodala je, bila je izgovor poslodavcima za otpuštanje novinara, pogotovo iskusnijih. "Novinarstvo se počelo pretvarati u PR, a mediji se sve više trude štampati novac", kazala je Lukić. Poručila je da takvi mediji ne mogu razotkrivati korupciju jer su i sami dio problema.

Svjedočimo urušavanju javnog RTV servisa, istaknula je, nabrojavši među problemima i to što Hrvatska i dalje ima problem netransparentnosti vlasništva u privatnim medijima, drastično promijenjene uloge urednika koji postaju lojalni isključivo vlasniku i često su pod pritiskom da krše profesionalna pravila za potrebe profita, a novinari koji nastoje očuvati profesionalni integritet ostaju bez posla.

"Slobodno novinarstvo je javno dobro, ono ne može biti samo problem novinara i njihovih cehovskih udruga. Slobodno novinarstvo i etično novinarstvo ne može biti prepušteno ćudima tržišta i logici profita. Ne može biti prepušteno ćudima trenutne vladajuće većine", zaključila je Lukić i državu pozvala da se aktivno uključi u zaštitu javnog interesa.

I predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić zatražio je od politike da regulira transparentnost vlasništva, jer ne znamo tko su pravi vlasnici nego tek naknadno doznajemo, primjerice, za veze Ninoslava Pavića s Ivom Sanaderom ili Agrokorom. Apelirao je i na bolju zakonsku regulaciju radno-pravnog statusa novinara, pogotovo tzv. RPO-ugovore.

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović također je upozorila na loše stanje u medijima, ocijenivši da "nacionalne televizije proizvode medijske žvakalice, javna televizija postala je državna, a mainstream mediji postali su konfekcija i svi liče jedan na drugi, što ne može osigurati razvoj demokratskog društva".

Upozorila je da su novinari egzistencijalno ucijenjeni, a oni koji na to ne pristaju odlaze u neprofitne medije, pa je pozvala državu da pomogne neprofitnim medijima jer je riječ o "sjajnoj medijskoj niši u kojoj su također otkrivene odlične priče". Zaključila je da država treba općenito pomoći medijima, ali ne tako da od njih traži povratnu uslugu nego da ih osnaži.

Urednik portala Faktograf.hr Petar Vidov ocijenio je da je hrvatsko novinarstvo gotovo potpuno devastirano i pretvara se u tzv. native oglašavanje, što rezultira time da građani više nisu u stanju razlikovati propagandu od novinarstva.

Slobodni novinar Ante Pavić, angažiran na neprofitnom portalu Forum.tm, govorio je o svojim lošim iskustvima u mainstream medijima u kojima su urednici od njega tražili da odrađuje marketinške tekstove bilo za jedinice lokalne samouprave ili tvrtke, zbog čega je napustio to medijsko polje te poručio da "neprofitni ne namjeravaju otići s medijske scene".

Predstavnik HUP-a Branko Roglić istaknuo je da su novinari savjest društva i da im treba maksimalno omogućiti da evidentiraju sve nečasne radnje u društvu, zaključivši da kada bi u Hrvatskoj imali otvoreno novinarstvo, onda bi i borba protiv korupcije bila uspješna.

Tijekom sjednice Vijeća, kako je izvijestio je Ante Pavić, pristigla je i vijest kako je upravo na Svjetski dan slobode medija troje novinara Media servisa, izvjestitelja iz Sabora i Vlade, dobilo poslovni uvjetovani otkaz te da treba još provjeriti je li riječ o političkom pritisku, kako govori prvotna neslužbena informacija.


//
 

HRT OSTVARIO PRIHOD OD 1,38 MILIJARDI KUNA, 100 MILIJUNA DOBITI IDE ZA PODMIRENJE STARIH GUBITAKA

Kako ističe HRT u priopćenju, ostvarena dobit za 2017. u iznosu od 100 milijuna kuna iskoristit će se isključivo za podmirenje gubitaka prenesenih iz prethodnih razdoblja, koji su krajem prošle godine iznosili 550 milijuna kuna, što je 68 posto temeljnog kapitala.

"Poslovni rezultat HRT-a potvrda je ozbiljnosti HRT-a u provedbi zaključka Vlade iskazanih u predloženim mjerama, kao što su smanjenje kreditnog zaduženja, racionalizacija troškova poslovanja, smanjenje troškova vanjskih suradnika, povećanje efikasnosti rada stalno zaposlenih djelatnika i provedba restrukturiranja", ističe se u priopćenju.

HRT namjerava ostvariti smanjivanje prenesenog gubitka na očekivanu visinu ispod 50 posto temeljnog kapitala, te pažljivim upravljanjem novčanim tokovima osigurati potrebnu likvidnost i smanjiti obveze prema dobavljačima, odnosno svesti sva plaćanja u ugovorene rokove, što je, kako ističu, već i postignuto u 2017. godini.

Osim toga, poduzimaju se aktivnosti u cilju smanjivanja kreditne zaduženosti HRT-a. Na kraju prošle godine HRT je smanjio svoje obveze prema bankama za 78 milijuna kuna u odnosu na 2016., a obveze prema dobavljačima za 56 milijuna kuna, navodi se u priopćenju.


//
 

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA DOPUSTILA PREUZIMANJE NOVE TV

Kako se navodi u obavijesti na stranicama AZTN-a, preuzimanje Nove TV ne bi moglo imati značajni učinak na tržišno natjecanje.

"Uzimajući u obzir strukture mjerodavnih tržišta usluga televizijskih kanala na malo i na veliko, na tržištu stjecanja (iskorištavanja) audio-vizualnoga televizijskog sadržaja i na tržištu televizijskog oglašavanja te tržišnu snagu i udjele sudionika koncentracije na mjerodavnim tržištima, AZTN je ocijenio da konkretna koncentracija ne bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje, naročito ne na način da se njome stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije na tržištu", navodi se u obavijesti.

AZTN je donio odluku nakon što je Agencija za elektroničke medije (AEM) krajem ožujka odlučila da provedbom namjere koncentracije koja uključuje Slovenia Broadband S.a r.l. i Nova TV d.d., ne nastaje nedopuštena koncentracija u smislu odredbi Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).

AEM je temeljem odredbi navedenog zakona bila nadležna za provedbu zakonskih odredbi koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te osiguravanja nadzora nad provedbom odredbi ZEM-a o programskim načelima.

Osim toga AEM, kojim upravlja Vijeće za elektroničke medije (VEM), nadležan je i za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije, kao i suglasnosti za promjenu, odnosno dopunu programske osnove.

Nakon tih odlukama hrvatskih regulatornih tijela više nema zapreka za najavljeno preuzimanje Nove TV, kojim moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, pokušava završiti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji od dosadašnjeg vlasnika Nove TV - korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.


//
 

POČEO SA RADOM PORTAL MEDIA DAILY

Kako su priopćili iz izdavača Voice of Media pokretanje portala inicirano je spoznajom dobivenom nakon anketiranja više od 500 zaposlenika u medijima iz jugoistočne Europe da je ovakav portal potreban zbog općenitog manjka informacija o zbivanjima i radu u medijima i oko njih, a pogotovo je mala mogućnost usporedbe i stjecanja informacija o radu i problemima u drugim medijima i regijama.

Sjedište portala je u Zagrebu, s dopisničkom mrežom od dvadesetak uglednih suradnika iz Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Slovenije. Svi tekstovi bit će objavljivani i na engleskom jeziku kako bi portal mediadaily.biz mogli pratiti i svi zainteresirani za rad ovdašnjih medija u Europi i svijetu.

-Media daily objavljivat će sve vrste vrućih i ekskluzivnih informacija, najnovijih i relevantnih tema o medijima, počevši od vijesti o medijskim transferima, aktualnostima u određenom mediju, programskim novostima, preko tema, analiza i usporedbi određenih medija unutar jednog ili više područja, do bavljenja zakonskom medijskom regulativom i regulatornim agencijama. Također, bit će prostora i za novosti iz medijske tehnologije, bavit ćemo se i medijskim trendovima u svijetu.

Pripremili smo i kutak za studente novinarstva i drugih medijskih djelatnosti, stručne savjete, burzu poslova i usluga, forume o gorućim medijskim temama, a povremeno ćemo ugostiti i goste komentatore – iskusne i ugledne medijske stručnjake iz ovog dijela Europe. Prvi komentar napisao je poznati hrvatski novinar Goran Milić, navodi se u priopćenju.

Svi posjetitelji portala mediadaily.biz moći će prvih 15 dana besplatno čitati cjelokupan sadržaj. Nakon toga bit će im ponuđena pretplata po cijeni pristupačnoj građanima s ovih prostora, prije svega ljudima u medijskoj industriji i ostalima koje zanimaju mediji.


//
 

OD 25. SVIBNJA OBVEZNA PRIMJENA OPĆE UREDBE O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA (GDPR)

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka 27. travnja ove godine, a njime se detaljnije reguliraju određena područja koja nisu do kraja regulirana Uredbom, pojasnila je Branka Bet-Radelić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

"Uredba je dala mogućnost da se nacionalnim zakonodavstvom propiše drugačije postupanje u odnosu na obradu podataka od strane medija, ali naš zakonodavac takvu mogućnost nije iskoristio te se Uredba u potpunosti primjenjuje na medije kod svake obrade osobnih podataka", rekla je Bet-Radelić.

Osobni podatak definiran je kao svaki podatak koji služi identificiranju neke fizičke osobe poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, podataka o stručnoj spremi i slično, a svaka radnja nad osobnim podacima smatra se obradom osobnih podataka. "Prilikom obrade podataka od strane medija potrebno je osigurati privolu osobe čiji se podaci obrađuju te voditi računa o opsegu tj. količini podataka i svrsi prikupljanja podataka", navela je Bet-Radelić.

Podsjetila je da će Agencija za zaštitu osobnih podataka moći kazniti prekršitelje ovisno o karakteru prekršaja u iznosu od 0,5% do 4% ukupnog globalnog prometa.

Ako se GDPR gleda doslovno, on nije naklonjen medijima, ocijenio je stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić. „Vjerojatno će razumni demokratski sustavi ugraditi u GDPR posebna postupanja ili izuzetke koje sama regulativa dozvoljava. Ako se ne ugrade posebna postupanja za, primjerice, medije i novinare, onda se primjenjuje sam GDPR koji je dosta kompleksan i nedorečen te se može tumačiti na različite načine“, smatra Carić.

Upozorava da će regulator, što je u Hrvatskoj Agencija za zaštitu osobnih podataka, imati velik prostor za interpretaciju i svaki će slučaj prosuđivati iz konteksta, što ukazuje na nedostatak jasnih kriterija. Dodao je da su sami podaci u regulativi jako opširno definirani, kao i njihovo strukturiranje. „Ako obrađujete i strukturirate podatke, morate poštivati sve odredbe kako se odnositi prema podacima, kako ih čuvati, kako poštivati sva prava „ispitanika“, uključujući i pravo da ti podaci budu izbrisani kada ispune svoju svrhu.“

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa uvjerena je da primjena GDPR-a neće bitno promijeniti dosadašnji način izvještavanja te da neće bitno utjecati na ostvarivanje prava na pristup informacijama. „Do problema bi moglo doći ako se tijela javne vlasti u nekim slučajevima počnu neosnovano pozivati na zaštitu osobnih podataka. Tako mogu odugovlačiti proces ostvarivanja prava na pristup informacijama. Svaki se zakon može zloupotrijebiti, ali je onda na regulatoru da svoj posao radi stručno, neovisno i nepristrano“, istaknula je Musa.

Smatra da su slučajevi poput Cambridge Analytice razlog zašto je Europska unija donijela GDPR. „Prikupljanje enormne količine podataka iz javnih i nejavnih izvora, njihovo strukturiranje, prikazivanje i objava moralo je biti stavljeno pod neku vrstu kontrole. GDPR se prvenstveno odnosi na takvu vrstu obrade podataka i mislim da je to glavni „target“ ove uredbe, a ne novinarski posao i bilo koji oblik javnog informiranja“, zaključila je.

Na konferenciji su sudjelovali i Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Ana Keglović Horvat, konzultantica i stručnjakinja za društvene mreže i web te online komunikacije (AKH Consulting), Melisa Skender (GONG) i predsjednik HND-a Saša Leković.

Okrugli stol održan je povodom Dana slobode medija u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND).


//
 

PETROVIĆ: UREDBOM O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA ŽELE SE POSTAVITI JASNA PRAVILA

Kako je rekao, dosad se najviše fokusiralo na drakonske kazne koje propisuje Uredba, no one su sekundarne, a najvažnije je postavljanje jasnih pravila da se u digitalnoj eri zaštite naši podaci.

Golema većina građana Hrvatske, njih gotovo 90 posto ne zna da će 25. svibnja stupiti na snagu Uredba o zaštiti podataka (GDPR) kojom će se ujednačiti zakone o zaštiti podataka u zemljama Europske unije, zaštiti privatnosti njezinih građana i unaprijediti način upravljanja osobnim podacima koje skupljaju tijela javne vlasti, tvrtke i druge organizacije, rekao je Petrović.

Naglasio je kako je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se građani upoznali s Uredbom o zaštiti i svim njezinim implikacijama, budući da istraživanje pokazuje kako manje od trećine ispitanika zna da u Hrvatskoj već postoji Zakon o zaštiti osobnih podataka, a čak 44,2 posto smatra da ne postoji, premda je zaštita osobnih podataka zajamčena Ustavom.

Svaki deseti ispitanik misli da nitko ne koristi njegove podatke, a čak 40,5 posto odgovorilo je ne znam, a tek 11,4 posto njih zna kad uredba stupa na snagu, pokazalo je istraživanje agencije Promocija plus provedeno početkom svibnja na uzorku od 1300 ispitanika.

Prema tom istraživanju 13,3 posto ispitanika imalo je iskustvo otuđivanja osobnih podataka, pri čemu je više od polovine pretrpjelo neku štetu, svaki deseti ispitanik misli nitko ne koristi njegove podatke, 40,5 posto ne zna tko ih koristi, rekao je Petrović. Dodao je kako ispitanici misle da njihove podatke najviše koriste tijela javne vlasti, banke, internetski servisi i teleoperateri.

Napomenuo je kako se Uredbom želi zaštiti privatnost i omogućiti sigurnije sudjelovanje na europskom tržištu te kako će ona za tvrtke manje pod 250 zaposlenika biti daleko jednostavnija, jer primjerice neće morati imati povjerenika.

Hrvatska zastupnica u Europarlamentu Biljana Borzan istaknula je kako je glavna svrha Uredbe zaštititi "malog čovjeka" od zloporaba kada svoje podatke stavi na internet i da bude siguran i ona će se sigurno dorađivati u skladu s potrebama i nije joj primarna svrha kažnjavanje. Ustvrdila je kako je najveća prijevara s osobnim podacima na internetu prihvaćanje davanje osobnih podataka kvačicom u rubriku nakon poduljeg ispisa uvjeta koje ljudi uglavnom ne čitaju pa olako daju odobrenje za njihovo korištenje.

Informacija je valuta novog doba, velika svjetska gibanja su na njoj utemeljena kao na moći da ju se prikupi i obradi u svoju korist i zato je važno staviti pod kontrolu kolanje informacija i omogućiti građanima da zaštite informacije o sebi za koje ne žele da budu javne što regulativa (Uredba) i omogućuje. Europska komisija će pratiti provedbu i 2020. će dati izvješće o provedbi tako da postoje specifičnosti i razlike među članicama EU, jer svaka ima svoj zakon. Sada mijenjamo stvari da svi imamo jednak zakon i zato pratimo moguće komplikacije i stanje na terenu i ako se pokažu bitne prepreke i problemi, sigurno će doći do izmjena, dodala je.

Predsjednik Skupštine IZOP-a Igor Strmečki istaknuo je Uredba definira kako je vlasništvo osobnih podataka isključivo pojedinca koji ih daje u dobroj vjeri da neće biti zloupotrijebljeni, odnosno kako se s njima postupa. Ona nalaže da za prikupljanje podataka koji definiraju pojedinca da treba imati zakonski temelj. Rekao je kako mnogim ljudima nije ni jasno što je sve osobni podatak upozorivši kako je to svaki podatak koji nedvojbeno definira pojedinca poput primjerice IP adrese, osobne fotografije i drugo. Naveo je i podatak kako će tek 25 posto tvrtki biti spremno za provedbu Uredbe, a da će velika većina o njoj početi razmišljati tek kada stupi na snagu.


//
 

JEDANAEST NOVINARA VRATILO NAGRADE HND-A

Nagrade su vratili novinar Novog lista Boris Pavelić, novinar Indeksa Vojislav Mazzocco, urednik i novinar na Autografu Drago Pilsel, novinar Autografa Ivica Grčar, nekadašnji novinar HRT-a Ivan Kralj, nekadašnja novinarka Radija 101 Zinka Bardić, novinar Kanala RI Ernest Marinković, novinarka Hrvatskog radija Ljubica Letinić, novinarka Faktografa Ana Benačić, slobodni novinar Jerko Bakotin i novinar Novosti Hrvoje Šimičević.

„Odluka da se odreknemo nagrada Marija Jurić Zagorka Hrvatskog novinarskog društva profesionalan je i građanski protest zbog ovogodišnje dodjele nagrade za televizijsko izvještavanje iz Haaga tijekom izricanja pravomoćne presude za ratni zločin šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata. Nagrada je dodijeljena za izvještaj bez osnovnih novinarskih elemenata“, stoji u zajedničkoj izjavi nagrađenih pročitanoj na konferenciji za novinare.

Ističu da se profesionalni novinarski izvještaj mora temeljiti na činjenicama i mora sadržavati jednak pristup svim stranama, što, kako tvrde u zajedničkoj izjavi, u nagrađenom izvještaju Ivane Petrović nije bio slučaj jer on ne sadrži iskazivanje poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima.

„Ne želimo ulaziti u stil novinarke i ne sporimo pravo na emotivan pristup u takvoj situaciji. Osporavamo, međutim, da spekulativan, proizvoljan i formalno nekorektan izvještaj struka nagrađuje kao primjer izvrsnosti. Izvještavanje koje se pretvorilo u komentiranje, gotovo i huškanje protiv susjednog naroda nije i ne smije biti novinarstvo“, zaključuju u zajedničkoj izjavi.

Novinari koji su se odrekli nagrada očekuju od HND-a da proceduralno ospori tu nagradu i poboljša pravila izbora kako se ovakav slučaj ne bi ponovio.

Više pročitajte ovdje.


//
 

ZAVRŠENI 7. MEĐUNARODNI SVIBANJSKI SUSRETI NOVINARA, PISACA, DIPLOMATA I PRIDRUŽENIH

Sudionici Susreta upozorili su brojnim analizama na temelju istraživanja koliko su prisutne dezinformacije pa su itekako opravdana nastojanja EU u prilog medijskoj pismenosti i naročito medijskom odgoju mladih u sklopu aktivnosti škola, a odraslih posebno aktivnom pristupu akademskih zajednica. U ovo naše vrijeme, kad informacija postaje roba koja donosi profit, ne smije biti dezinformacija, koju bi trebalo adekvatno sankcionirati, stoji u priopćenju.

Navodi se među ostalim da su pozornost polučila izlaganja novinara Silvija Tomaševića, Slavka Cvitkovića, Branke Starčević, povijesničara Ante Nazora i Alda Čavića, politologinja Marije Ištok Novak i bugarske veleposlanice u Hrvatskoj i predsjedavajuće Diplomatskog kora EU Tanye Dimitrove.

Susret su organizirali Hrvatsko novinarsko društvo Ogranak umirovljenih novinara Zagreb, Udruga umirovljenika HRT-a, Hrvatsko-norveško društvo prijateljstva, Hotel Helios i Stari Grad na Hvaru te Jadrolinija.


//
 

U MUZEJU SUVREMENE UMJETNOSTI OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA KAMERMANA I SNIMATELJA HRT-A

"Naši snimatelji i kamermani važan su dio Hrvatske radiotelevizije, a svojim dosadašnjim radom, osobito tijekom Domovinskog rata, pokazali su i kolika je vrijednost, ali i važnost njihova rada ne samo za HRT, nego i za cjelokupni medijski prostor i kulturu", rekao je Bačić na otvorenju tradicionalne izložbe uoči 15. svibnja kada se obilježava 92. obljetnica postojanja Hrvatskoga radija i 62. obljetnica postojanja Hrvatske televizije.

Pritom je istaknuo i kako na izložbi u MSU imamo prigodu podsjetiti se na još jednu, možda manje poznatu stranu stvaralaštva kamermana i snimatelja, a to su vrijedni radovi koje su zabilježili fotografskim objektivom, a koji svjedoče o širini njihova stvaralaštva i izričaja.

Likovni kritičar Milan Bešlić ocijenio je kako izložba pokazuje kreativnost i sposobnost tranzicije kamermana i snimatelja iz jednog medija u drugi.

"Radi se o istom vizualnom, ali ipak drugom mediju, fotografiji. Na taj način oni izražavaju koliko je duboka njihova stvaralačka potreba", rekao je Bešlić.

Glavni organizatori izložbe su Damir Matijević Alter i Zoran Kovačević, a producentica je Sunčana Hrvatin Kunić.

Vodstvo HRT-a izrazilo je i veliku zahvalnost ravnateljici MSU-a Snježani Pintarić na domaćinstvu i suradnji u organiziranju izložbe.


//
 
Iz rada HND i SND
//

PREDSJEDNIK HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA SAŠA LEKOVIĆ PODNIO OSTAVKU

Pismo ostavke Saše Lekovića prenosimo u cjelosti:

Danas sam Središnjem odboru Hrvatskog novinarskog društva podnio ostavku na mjesto predsjednika HND-a. Odlučio sam to učiniti nakon što su ostavku na moj poziv odbili dati potpredsjednici HND-a Denis Romac i Slavica Lukić.

Ostavka će postati efektivna nakon predaje dužnosti prvom potpredsjedniku HND-a Denisu Romcu u skladu sa Statutom HND-a.

Uzroci koji su doveli do ovakvog epiloga mnogobrojni su. Ne želim njima zamarati, a neki i trebaju ostati interna stvar HND-a. No zbog histerije koja je nastala povodom sporne nagrade HND-a Ivani Petrović i reakcija na njenu dodjelu želio bih ukazati na nešto što mi se čini vrlo bitnim.

Nitko u Izvršnom odboru pa niti u čitavom HND-u nije osporio moju izjavu kako bi bilo neetično i neprofesionalno da vodstvo HND-a javno komentira odluke žirija kojega je samo izabralo. Tek nakon izjava nekolicine novinara da će zbog dodjele nagrade Ivani Petrović vratiti nagrade koje su oni dobili od HND-a te nakon nastavka pritiska kroz neke medije i na društvenim mrežama odjednom se nekoliko članova IO-a dosjetilo kako „kolege traže da reagiramo pa ne možemo šutjeti“.

Ta laž (jer po Statutu HND-a predsjednik uz ostale poslove i predstavlja udrugu u javnosti što znači da je HND tada već bio reagirao) bila je glavni „argument“ onima koji su isforsirali priopćenje u kojem se IO HND-a nevješto krijući pravi razlog zapravo ispričava što ne može ukinuti nagradu svog žirija.

Dakle objavom takvog priopćenja pod navedenim okolnostima oni koji su za njega glasali u ime čitavog IO-a, a time i u ime čitavog HND-a, moju izjavu medijima „pomnožili su sa nulom“ i pristali su da umjesto njih kojima je to zadatak o stavu HND-a odlučuju oni koji glasnije viču i oni s kojima je netko iz IO-a prijatelj.

To je sramotno kao što je sramotno i da oni koji su isforsirali to nekolegijalno, oportunističko i kukavičko priopćenje kolegice i kolege koji su bili protiv njega optužuju za kukavičluk i oportunizam. Sramotno je i to da se mene prikazuje kao egoističnog despota nakon što sam na taj apsurd ukazao i upozorio da nakon svega sastav IO-a ne može ostati isti te da je u interesu HND-a da se maknemo ili ja ili potpredsjednici.

Važno je i to je da IO HND-a ima 11 članova (uključujući i predsjednika) te da u njegovom radu sudjeluju i glavni tajnik i predsjedavajuća Središnjeg odbora, ali bez prava glasa. Od tih 13 ljudi u raspravi je nas sedmero bilo izričito protiv sadržaja priopćenja kakav je na kraju objavljen. Kako je među tih sedmero bilo i dvoje bez prava glasa rezultat glasanja bio je 6:5 za priopćenje kakvo je objavljeno.

U životu se rukovodim time da niti od jednog pojedinca kao i niti od jedne zajednice čiji sam dio ne mogu očekivati da budu bolji nego što sam ja sam. Zbog toga sam prema sebi rigidan kako bih prema drugima mogao biti strog. I ne pada mi na pamet skakati u bunar kako bih bilo kome dokazivao da sam „naš“ pa prikazivati to glupo i ponižavajuće samoubojstvo borbom za ugled HND-a i novinarske profesije.

Onime što sam radio kao predsjednik HND-a u protekle tri godine ponosim se. Zahvaljujem svima koji su mi pomagali. Zahvaljujem i onima koji su moj trud otvoreno opstruirali kao i onima koji su ga opstruirali ne radeći ništa, a mogli su i morali raditi. Zahvaljujem im se jer su mi pomogli razbivši moju iluziju da je moguće napraviti bolji HND i iluziju da Hrvatska treba i zaslužuje bolji HND i bolje novinarstvo.

Ne žalim za trudom i vremenom uloženim u pokušaj da se ta iluzija ostvari, ali žalim za HND-om kakav bi trebao biti. Žalim i ispričavam se kolegi i glavnom tajniku HND-a Vladimiru Luliću kojega sam na kraju ostavio na cjedilu iako sam se do posljednjeg trenutka trudio ne učiniti to. Ispričavam se i svima u HND-u i izvan njega koji su sa mnom dijeliti iluziju o boljem društvu i boljem HND-u u tom društvu i kojima će zbog ove moje odluke biti žao.

Nažalost očito se ipak sve svodi na „naše“ i „njihove“. Sve što se ovih dana događa potvrđuje da je sporna nagrada HND-a Ivani Petrović bila samo okidač. A kada je eksplodiralo vidjelo se da su ponekad i oni koji se doživljavaju najviše „našima“ zapravo pomogli „njihovima“ da nepomaknuvši prstom konačno ostvare ono što se upiru svim silama učiniti već tri godine.

Osobno se mogu nositi sa tim ludilom jer nije moje, ali ne želimu tom ludilu i dalje biti predsjednik HND-a.

Good Night, and Good Luck.

Saša Leković

Više pročitajte ovdje.


//
 

PRIOPĆENJE ODBORA ZA STATUT HND-A POVODOM OSTAVKE PREDSJEDNIKA HND-A

Prema broju glasova dobivenim na Izbornoj skupštini HND-a u travnju 2015. godine prvi potpredsjednik je Denis Romac, a druga potpredsjednica Slavica Lukić, izvijestio je Odbor u priopćenju.

Prema stavku 7. istoga članka zamjena traje do izbora novog predsjednika, a najduže 90 dana o dana nastupa navedenih okolnosti. Prema informaciji objavljenoj na portalu hnd.hr Saša Leković je ostavku podnio Središnjem odboru 10. svibnja. Rok od 90 dana računa se od prvog sljedećeg dana nakon što je Središnji odbor zaprimio ostavku.

S obzirom na ostavku Saše Lekovića na dužnost predsjednika HND-a stekli su se uvjeti za izvanrednu Skupštinu Društva. Izvanrednu Skupštinu Društva prema članku 32. saziva Središnji odbor odlukom koju donosi dvotrećinska većina njegovih članova na zahtjev Nadzornog odbora, Izvršnog odbora, najmanje trećine članova Skupštine HND-a ili samoinicijativno. Na izvanrednoj Skupštini bira se predsjednik ili predsjednica Društva.

Izvanrednu Skupštinu može sazvati Nadzorni odbor ako ocijeni da je prekršen Statut, da ima nepravilnosti u materijalnom poslovanju ili zbog nekih drugih razloga, prema članku 45. stavka 1d Statuta.

Prema članku 33. stavak 10. Statuta HND-a pravo kandidiranja za pojedine funkcije i tijela imaju svi organizacijski oblici djelovanja HND-a te najmanje 10 članova Skupštine. Oni mogu istaknuti svog kandidata ili kandidatkinju za predsjednika ili predsjednicu HND-a, ako osoba zadovoljava druge formalne uvjete i prihvaća kandidaturu. Kandidati za predsjednika HND-a moraju biti redovni članovi Društva i članovi Skupštine HND-a. Predsjednika HND-a bira se na mandat od četiri godine.

Mandat predsjednika može iznimno trajati kraće od četiri godine u skladu s člankom 41. Statuta HND-a. Mandat predsjednika može iznimno trajati kraće od četiri godine i ako Skupština u tom roku usvoji novi Statut. U tom slučaju prva sljedeća Skupština izborna je za predsjednika HND-a i sva tijela HND-a koja bira Skupština.

Organizacijski oblici djelovanja HND-a ne trebaju uoči izvanredne Skupštine provoditi izbore unutar svojih organizacijskih oblika kako bi odredili delegata/delegate na Skupštini. Njihovi delegati su otprije izabrane osobe, ako je njihov delegatski status usklađen sa Statutom HND-a. Saziv i rad izvanredne Skupštine provodi se po istom postupku kao i redovna Skupština što znači da poziv s dnevnim redom treba biti upućen 15 dana prije zasjedanja Skupštine.

Na izvanrednoj Skupštini ne biraju se tijela HND-a koja bira Skupština. Ona su izabrana u travnju 2015. godine na mandat od četiri godine i njihov mandat traje. Prema članku 43. Statuta HND-a likvidatora HND-a imenuje Izvršni odbor. Odbor za Statut obaviješten je da je za likvidatora udruge imenovan Saša Leković te da on, s obzirom na činjenicu da je podnio ostavku, više ne želi biti zaveden kao likvidator udruge. Odbor za Statut poziva Izvršni odbor da u skladu sa svojim ovlastima žurno imenuje novog likvidatora udruge, stoji u priopćenju Odbora.


//
 

SKUPŠTINA SNH: NAJGORI POSLODAVCI GODINE HRT I VEČERNJI LIST

Uprava HRT-a i glavni ravnatelj Kazimir Bačić „Krumpirka“ su zaslužili zbog potpisivanja kolektivnog ugovora koji je znatno lošiji od prethodnog, dok su Andrea Borošić i Miro Muhar iz uprave Večernjeg lista ‘Krumpirka’ dobili zbog smanjenja plaća i ukidanja gotovo svih prava, uključujući dodatka na radni staž.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu SNH i ostvarenju zadataka 29. Skupštine SNH, Izvještaj o poslovanju SNH u 2017. i prvom kvartalu 2018. te izvještaj Nadzornog odbora SNH .

Usvojena je odluka da će iznos sindikalne članarine u 2018. ostati na razini 1,2 posto neto mjesečne plaće članova, te da će omjeri koji idu središnjici (0,7)% i podružnici (0,5%) također ostati isti do iduće Skupštine SNH. Iz sindikata kažu kako smanjenje članarine, kao ni promjena omjera izdvajanja za središnjicu, trenutno nije opcija zbog pokrivanja troškova sudskih sporova i odvjetničkih naknada.

U raspravi o stanju i problemima u podružnicama SNH, glavna sindikalna povjerenica na HRT-u Maja Sever istaknula je kako je glavni cilj podružnice povećanje broja članova i vraćanje reprezentativnosti do početka pregovora o novom kolektivnom ugovoru koji bi trebali početi u rujnu 2018. Sever je također predložila da sindikalni povjerenici porade na poboljšanju međusobne komunikacije, razmjene ideja i materijala, kao i komunikacije s članovima i nečlanovima, osobito putem društvenih mreža.

U raspravi o određivanju prioritetnih zadataka SNH do iduće Skupštine, predsjednik SNH Anton Filić istaknuo je da jedan od glavnih prioriteta mora biti rad na povećanju broja članova. „U najboljim godinama SNH je u prosjeku imao oko 3000 članova. Zbog gospodarske krize i smanjenja broja zaposlenih u medijima, odlaska iz profesije i odlaska u mirovinu, smanjivao se i broj članova pa SNH danas u evidenciji ima oko 2100 članova“, naveo je Filić u izvještaju o radu SNH.

Što se tiče kolektivnih ugovora, predsjednik SNH izvijestio je da je nacionalni kolektivni ugovor jedan od glavnih ciljeva SNH, ali da treba nastaviti aktivnosti na ostvarivanju uvjeta za potpisivanje kolektivnih ugovora na razini medijskih kuća. „Od 11 kolektivnih ugovora koje je SNH bio ukupno potpisao na razini medijskih kuća, dva su se održala do danas, neki se primjenjuju djelomično, neki su potpuno prestali važiti pa se prava zaposlenika reguliraju pravilnikom o radu“, ističe se u izvještaju u radu SNH.

Predsjednik SNH predložio je da jedan od prioritetnih zadataka bude razmatranje inicijative za spajanjem SNH s HND-om. „Sazrelo je vrijeme da dogovorimo inicijativu o tome – da se u dogledno vrijeme započnu razgovori o opcijama spajanja te dvije organizacije. U većini europskih zemalja sindikat i strukovno udruženje spojeni su u jednu udrugu“, kazao je Filić.

Nakon što su neki od delegata izrazili neslaganje s tom idejom, prihvaćen je prijedlog da Izvršni odbor SNH pripremi elaborat s razradom ideje o spajanju organizacija o kojem će se povesti rasprava među članstvom SNH i koji će onda biti uvršten u prioritetne zadatke.

Također je dogovoreno da se u predstojećem razdoblju ispitaju mogućnosti plaćanja doprinosa za slobodne novinare prema modelu koji se primjenjuje za slobodne umjetnike.


//
 

HND: HRVATSKA JOŠ NIJE DOSEGLA STANDARDE NA KOJE SE OBVEZALA KADA JE RIJEČ O MEDIJSKIM SLOBODAMA

"Ono što se događa s novinarima i medijima širom svijeta nažalost ne dopušta nam da na Svjetski dan slobode medija slavimo medijske slobode već nas obvezuje da podsjetimo na činjenicu da su medijske slobode u mnogim zemljama i dalje ozbiljno ugrožene, a u nekima čak ni zatvaranja ni ubojstva novinara (i to ne samo na ratnim područjima) nisu incidenti nego cijena na koju moraju računati svi oni koji se novinarstvom bave bez autocenzure i ne ustuknu zbog straha od mogućih posljedica", upozorio je Leković u govoru povodom Svjetskog dana slobode medija na svečanoj dodjeli godišnjih nagrada HND-a.

Podsjetio je da je Hrvatska već pet godina članica Europske unije za što je formalno trebala ispuniti niz zahtjeva koji su trebali voditi ka uspostavi visokih standarda uključujući i medijske slobode.

"No postavši dio EU Hrvatska nije osigurala standarde na koje se obvezala kada je riječ o medijskim slobodama. Stoga, uz loše globalne trendove vezane za medije i novinarsku profesiju, Hrvatska ima i niz drugih problema", kazao je Leković.

Za njega su ključni problemi nepostojanje jasne i konzistentne medijske politike što je, kako kaže, rezultiralo činjenicom da Hrvatska još uvijek nema niti medijsku strategiju niti sveobuhvatnu analizu medijskog zakonodavstva i prijedloge promjena.

Od ostalih problema s kojima se novinarstvo danas suočava ističe nedovoljno transparentnu vlasničku strukturu medija, te nedopustivo velik utjecaj politike na javni medijski servis HRT i medije na lokalnoj razini.

"Sustav sufinanciranja medija devastiran je umjesto da bude unaprijeđen, pri čemu su najviše oštećeni neprofitni mediji i novinari koji u njima djeluju. Ni komercijalni mediji nisu bez problema, a ti problemi velikim dijelom opterećuju upravo novinare te ostale zaposlenike i suradnike. Nema kolektivnih ugovora, novinari su potplaćeni u velikom broju medija, u mnogim medijima Redakcijska vijeća ili ne postoje ili se ignoriraju ili im se pokušava onemogućiti djelovanje", naveo je Leković.

Da stanje nije dobno pokazuju i rezultati pojedinačnih izvještaja međunarodnih organizacija koji Hrvatsku smještaju na različite pozicije na svojim godišnjim popisima, podsjetio je Leković. "Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj je međunarodna misija predstavnika međunarodnih organizacija za zaštitu slobode medija bila već dva puta u manje od dvije godine. Dvije su konstante jasne: Hrvatska je u svim tim izvještajima po stanju medijskih sloboda nisko, među zemljama EU pri dnu, a stanje se ne poboljšava", zaključio je Leković.

Cijeli govor možete pronaći ovdje.


//
 

SNH: ZLOUPORABA STUDENTSKOG RADA U MEDIJSKIM KUĆAMA

Kako ističu u SNH hrvatsko je novinarstvo bremenito problemima. -Posebno je zabrinjavajuće stanje u privatnim medijima gdje su stalno zaposleni novinari pod velikom presijom vlasnika koji im sustavno smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. U još goroj su situaciji novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri, kao i sve brojniji studenti. Inspekcije ne bi smjele zatvarati oči pred širokom zlouporabom "student-servisa" pomoću kojega poslodavci, posebno u nekim televizijskim kućama, dolaze do jeftinih novinara koji su prema poslodavcu gotovo u robovskom odnosu (i često svojim šefovima moraju vraćati dio zarađenog novca)-.

- I bez toga, u medijima privatiziranim na razne čudne načine, često rade potplaćeni i zaplašeni novinari koji se ne usude baviti najozbiljnijim problemima našeg društva kao što su korupcija, nepotizam, politička trgovina, nefunkcioniranje pravosuđa i sl. Premalo je istraživačkog novinarstva, a previše površnog i tračerskog, za što najveću krivnju snose glavni urednici koji su (zbog negativne selekcije) izgubili odgovornost prema novinarima i novinarstvu i sve češće su produžena ruka vlasnika. Ne možemo imati slobodne medije i kvalitetno informiranje ako se zanemaruju profesionalci koji trebaju izvještavati, istraživati i informirati javnost. No, ne smijemo odustati. Naši čitatelji, gledatelji i slušatelji imaju pravo na poštenu i istinitu informaciju. Samo za takvo novinarstvo možemo reći da je javno dobro, kao što su to javno zdravstvo ili školstvo, stoji u priopćenju SNH.

- I zato je uvijek dobro prisjetiti se osnovnih postulata novinarstva, onako kako ih je sažeo slavni američki novinar i publicist Joseph Pulitzer koji smatra da treba poštovati ova moralna načela: "... uvijek se boriti za napredak i promjene, nikada tolerirati nepravdu i korupciju, uvijek se boriti protiv podilaženja svih vrsta, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, uvijek podupirati javno dobro, nikada ne biti zadovoljan samo objavljivanjem vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ili centri moći". Imajmo ove profesionalne imperative pred očima kad sutra nastavimo s našim uobičajenim poslom!, navodi se u priopćenju koje za Sindikat novinara Hrvatske potpisuje predsjednik Anton Filić.

U regionalnoj akciji Pet minuta gromoglasne tišine sudjelovali su i Sindikat medija Crne Gore (SMCG), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i srbijanski sindikat medija Nezavisnost.


//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE PRIJETNJE NOVINARU IVANU ŽADI I PORTALU VIROVITICA.NET

Prijetnje su počele nakon što je taj portal objavio više tema vezanih uz grad Viroviticu, poput teksta koji problematizira nazivanje ulice po Mili Budaku, ministru u vladi NDH. Nagrađivanom novinaru Žadi putem Facebooka nakon toga su poručivali da je "obično smeće" i da je od njega i takvih kao što je on trebalo "očistiti Hrvatsku". To je samo jedna u nizu prijetnji upućenih Žadi i Goranu Gazdeku, glavnom uredniku portala Virovitica.net, zbog pisanja o problemima u Virovitici.

Nakon tekstova o tome kako gradsko groblje ne plaća porez kako bi bilo konkurentnije te kako u gradskoj komunalnoj tvrtki Flora VTC prisiljavaju djelatnike na cijepljenje protiv gripe pod prijetnjom otkaza, na portal Virovitica.net obrušio se i virovitički gradonačelnik Ivica Kirin. Takvo ponašanje ohrabrilo je nove prijetnje i prozivke, u kojima su Žadi i Gazdeku putem društvenih mreža poručivali da sele, da će se opet "spustiti gusta magla", da su petokolonaši, udbaši, jugoslavenska bagra i orjunaši.

HND najoštrije osuđuje pritiske i prijetnje i pritiske kojima su izloženi novinari u Virovitici zbog obavljanja svoje profesionalne dužnosti, pozivajući nadležne institucije da što prije reagiraju i sankcioniraju prijetnje upućene novinarima. HND također poziva vlast u tom gradu da osigura normalnu klimu za funkcioniranje neovisnih medija, koji su važan korektiv vlasti, osobito na lokalnoj razini, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje potpresjednik Denis Romac.


//
 

HND OSUĐUJE DOVOĐENJE U VEZU INFORMACIJA OBJAVLJENIH NA PORTALU INDEX S NAVODNIM AKTIVNOSTIMA RUSKIH HAKERA

U tjedniku Globus od 18. svibnja na naslovnici je plasirana teza "Martinu Dalić srušili ruski hakeri!?". Ta tvrdnja, premda popraćena upitnikom, implicira da je portal Index de facto produžena ruka ruskih hakera, čime se tom portalu zaslužnom za razotkrivanje tajnih autora lex Agrokor i njihovih suspektnih poslovnih aranžmana u procesu restrukturiranja te korporacije imputira da je tek oruđe u službi ruskih interesa. Teza pritom nije argumentirana bilo kakvom relevantnom indicijom, a kamoli dokazom koji bi je opravdao. Tekst iz kojeg je naslov izvučen ne sadrži ništa osim proizvoljnih spekulacija, a pritom uopće nije kontaktiran novinar Indexa Ilko Ćimić, koji je otkrića o tajnoj elektroničkoj prepisci objavio.

Podsjećamo da je portal Index upornije, temeljitije i sustavnije od većine mainstream medija, od proljeća 2017. do danas, istraživao pozadinu donošenja takozvanog lex Agrokor, njegove stvarne autore i unosne poslovne aranžmane koje su oni u kasnijem procesu restrukturiranja te korporacije ostvarili. Objava tajne e-mail prepiske bivše potpredsjednice vlade Martine Dalić kruna je ustrajnog istraživačkog rada novinara Indexa o slučaju Agrokor.

Legitimno je propitivati način na koji je elektronička komunikacija bivše potpredsjednice vlade procurila u javnost. To propitivanje, međutim, mora biti temeljeno na relevantnim informacijama, a ne pukim nagađanjima koja su u funkciji odvraćanja pažnje s temeljne teme – što se događalo i događa u procesu pisanja lex Agrokor i njegove provedbe. Primarna zadaća medija je razotkrivati informacije od javnog interesa koje moćni žele sakriti, a ne skretati pažnju javnosti s bitnog na periferno difamirajući medij koji je važne informacije o slučaju Agrokor objavio ili ih tek namjerava objaviti, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje potpresjednik Denis Romac.


//
 
Iz svijeta i regije
//

ZUCKERBERG SE EUROPSKOM PARLAMENTU ISPRIČAO ZBOG PROPUSTA I ZLOPORABA FACEBOOKA

Postalo je jasno tijekom posljednjih godina da nismo dovoljno učinili da spriječimo da se naši alati zlorabe. To vrijedi za lažne vijesti, strana uplitanja u izbore i zloporabe informacija o ljudima. Nismo dovoljno široko sagledali naše odgovornosti. To je bila greška i žalim zbog toga", rekao je Zuckerberg vođama političkih skupina Europskog parlamenta u Bruxellesu i dodao da će njegovoj kompaniji "sigurnost ljudi uvijek biti važnija od udvostručavanja dobiti".Facebook je pogodila kriza povjerenja korisnika, oglašivača, zaposlenika i investitora nakon što je Zuckerberg priznao da su podaci o oko 87 milijuna ljudi, većinom iz Sjedinjenih Država, došli u ruke tvrtke Cambridge Analytice koja ih je iskoristila u političkim kampanjama, te utjecala i na kampanju za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Nakon izbijanja skandala, u Americi i u Europi otvoreno je nekoliko službenih istraga, a Zuckerberg se nekoliko puta ispričao zbog kršenja privatnosti korisnika najveće društvene mreže na svijetu.

"Godine 2016. presporo smo uočili rusko uplitanje na Facebooku tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u... Nismo bili dovoljno pripremljeni za koordinirane kampanje dezinformiranja kojih smo sad svjesni", priznao je osnivač Facebooka i najavio da kampanja "udvostručava broj ljudi koji rade na sigurnosti na više od 20.000 do kraja ove godine".

Zuckerberg je najavio i da će do kraja 2018. Facebook zaposliti 10.000 ljudi u europskim zemljama.

"Europljani su velik i nevjerojatno važan dio naše globalne zajednice. Dijelimo mnoge vrijednosti do kojih je Europljanima duboko stalo, od važnosti ljudskih prava, potrebe zajednica do ljubavi za tehnologiju, sa svim potencijalima koje nosi", rekao je Zuckerberg. "Moj prioritet je uvijek bila naša društvena misija... Duboko vjerujem u ono što radimo", zaključio je.

Razgovor vođa političkih skupina EP-a i glavnog izvršnog direktora Facebooka trebao se po planu održati iza zatvorenih vrata, ali pošto se javnost i nekoliko zastupnika tome usprotivilo, odlučeno je da će Zuckerbergov iskaz biti uživo prenošen na internetu.

Tako se moglo čuti da je eurozastupnik Guy Verhofstadt upitao Zuckerberga želi li biti upamćen kao "genije koji je stvorio digitalno čudovište", a Nigel Farage komenitaro je da Facebook nije politički neutralna platforma što se vidi po diskriminaciji komentara korisnika koji su desnog političkog usmjerenja.

Zuckerbergov iskaz dodatno dobija na važnosti jer se zbiva tri dana prije stupanja na snagu novog europskog zakona o boljoj zaštiti osobnih podataka.


//
 

IZDAVAČI I NOVINARI IZ 10 EUROPSKIH ZEMALJA POZVALI NA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA

Sudionici konferencije o medijskoj slobodi i pluralizmu u okviru summita EU u Sofiji uputili su zahtjev EU da formira europski "Fond za slobodu medija" koji bi štitio medije i novinare i podržavao međunarodna novinarska istraživanja.

Konferencija se posebno bavila sve gorim medijskim okruženjem u Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Malti, Slovačkoj, Češkoj i Srbiji, a novinari iz tih zemalja su navodili primjere kako im političari ometaju rad i koriste institucije da ih ušutkaju.

Predloženo je da dodjela sredstava iz europskih fondova poslije 2020. bude uvjetovana ne samo vladavinom prava, već i slobodom medija u državama članicama. Druga ideja je da se europska sredstva za medije ne dodjeljuju posredstvom vlada.

Takođe, pozvano je i na reformu intelektualne svojine na razini EU, od koje bi koristi imali izdavači koji ulažu u originalni novinarski sadržaj u odnosu na platforme poput Faceboooka i Googla na koje trenutno otpada 90 posto prihoda od digitalnog reklamiranja.

- Kombinacija faktora, kao što su ubojstva novinara i fizičke prijetnje, sve veći politički i institucionalni pritisak, represivno medijsko zakonodavstvo, destruktivne tehnologije i financijska kriza, dovodi u opasnost postojanje slobodnih medija u brojnih europskim zemljama. Dva ubojstva novinara u pet mjeseci, prvo na Malti, a drugo u Slovačkoj, pokazuju uzbunjujuće opadanje za demokracije na kontinentu, navodi se u izjavi usvojenoj na konferenciji.


//
 

EUROPSKA KOMISIJA: POTPORA KVALITETNOM NOVINARSTVU JEDAN OD VAŽNIH ALATA U BORBI PROTIV LAŽNIH VIJESTI

U svrhu promicanja kvalitete i raznolikosti informacija, "Komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija, koji rade na temelju podataka", objavila je prošli tjedan Europska komisija.

Povjerenik Europske komisije zadužen za sigurnosnu uniju Julian King kaže da lažne vijesti predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju društvu.

"Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu sigurnosnu prijetnju našem društvu. Subverzivna upotreba pouzdanih kanala za širenje destruktivnog i razornog sadržaja zahtijeva lucidan odgovor koji se temelji na većoj transparentnosti, sljedivosti i odgovornosti. Internetske platforme čeka važna uloga u sprečavanju neprijateljske zloupotrebe njihovih infrastruktura te zaštiti njihovih korisnika i društva", rekao je King.

Pozivi za potporu i jačanje kvalitetnog novinarstva koje se zasniva na podacima, dio je širih nastojanja Komisije u borbi protiv dezinformiranja na internetu, koja, među inim, uključuju promicanje medijske pismenosti i pružanje potpore neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica, kao i izradu kodeksa ponašanja na razini EU-a protiv dezinformacija.

"Dezinformacije nisu novo sredstvo političkog utjecaja. Nove tehnologije, posebno digitalne, omogućuju njihovo širenje putem interneta na načine koji ugrožavaju našu demokraciju i društvo. Budući da je povjerenje u internetskom okruženju lako izgubiti, a teško ponovno izgraditi, potrebno je zajednički s industrijom raditi na rješavanju tog problema. Internetske platforme imaju važnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja koje organiziraju pojedinci i države s namjerom da ugroze našu demokraciju", kaže potpredsjednik Komisije zadužen za digitalno tržište Andrus Ansip.

Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, većina ankteranih europskih građana kao najvjerodostojnije doživljavaju tradicionalne medije - radio, 70 posto, tv, 66 posto, tisak, 63 posto.

Najnevjerodostojniji izvor su informacija internetski izvori i web-stranice za videohosting, kojima vjeruje 26 odnosno 27 posto ispitanih.

Komisija je najavila da će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.

Ostale mjere koje Komisija predlaže u borbi protiv lažnih vijesti, između ostaloga, uključuju već spomenuti kodeks ponašanja, zatim, osiguranje transparentnosti u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, uvođenje mjera za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova, stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenica koja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u, kao i stvaranje sigurne europske internetske platforme o dezinformiranju s pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.

Komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom će se izvješću razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje predloženih mjera.


//
 

REGIONALNA PLATFORMA: NEOPHODNO JE UTVRDITI TKO JE I PO ČIJEM NALOGU PUCAO NA OLIVERU LAKIĆ

Iz Vijesti je objašnjeno da je Lakić rekla da joj je jedan muškarac prišao kada je prilazila ulazu zgrade u kojoj stanuje i pucao joj u nogu, a da je vidjela još dva muškarca kako bježe. Metak je prošao ispod desne potkoljenice i Lakić je izvan životne opasnosti.

Olivera Lakić je crnogorska novinarka koja je doživjela najviše napada i prijetnji. Ispred zgrade u kojoj stanuje je pretučena i u ožujku 2012. godine. Prijetili su joj dva puta i godinu dana ranije, 2011., zbog serije tekstova o navodno nelegalnoj proizvodnji i švercu cigareta. I 2014. godine je dobila prijetnje od osoba bliskih čovjeku koji ju je napao 2012. Crnogorsko tužilaštvo je procesuiralo većinu osoba koje su prijetile novinarki Lakić, ali nikada nije istraženo tko je bio nalogodavac prijetnji i napada. Također nisu uvjerljivo istražene ni njene tvrdnje o švercu cigareta.

„Od rješavanja ovog slučaja ovisit će budućnost medijske scene u Crnoj Gori. Ako i ovaj slučaj ostane neriješen, novinari moraju ozbiljno razmisliti o alternativnim načinima obrane svog života i profesionalnog integriteta“, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović i zaključila da „država Crna Gora ne smije biti sinonim za mjesto gdje se na slobodnu riječ ide mecima“.

Napad na Lakić je već treći slučaj napada i prijetnji novinarima u Crnoj Gori u 2018. godini, a čak deseti od početka 2017. godine. Velika većina najtežih slučajeva napada na novinare nije rasvijetljena, a nitko u policiji i tužilaštvu nije snosio odgovornost zbog toga.

Regionalna platforma traži od predstavnika nadležnih institucija u Crnoj Gori, koji su već osudili napad na Lakić, da pođu korak dalje i konačno pronađu počinitelje, ali i, što je još važnije, nalogodavce ovog gnusnog napada.

Napadi i prijetnje novinarima su izravan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani. Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju: Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije.


//
 

LERUTH: NAPAD NA LAKIĆ PODSJEĆA NA UBOJSTVA DAPHNE GALICIJE I JANA KUČIAKA

“S nevjericom i zabrinutošću pročitao sam vaš e-mail, jer me taj napad na Oliveru Lakić podsjeća na ubojstva Daphne Caruana Galicije na Malti i Jana Kuciaka i njegove djevojke u Slovačkoj“, kaže Philippe Leruth u odgovoru na pismo Regionalne platforme zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnost novinara.

Leruth kaže da je trenutno u Taipeiju, na Tajvanu, gdje Izvršni odbor IFJ-a održava sastanak, te dodao da će tražiti izglasavanje službenog obraćanja crnogorskim vlastima kako bi se prosvjedovalo protiv tog neprihvatljivog čina.

Napad na Oliveru Lakić se dogodio 8. svibnja nevečer u Podgorici. Nepoznati počinitelj je na nju pucao ispred zgrade u kojoj stanuje. Novinarka je ranjena u nogu i nakon dvodnevne hospitalizacije puštena na kućnu njegu. I prije toga je bila meta napada i prijetnji zbog svog izvještavanja o krijumčarenju cigareta u Crnoj Gori.


//
 

SLOVENSKI NOVINARI UPOZORAVAJU NA NEZAKONITO FINANCIRANJE STRANAČKIH GLASILA JAVNIM NOVCEM

"Zadnjih se godina u Sloveniji planski stvara ozračje neprijateljstva prema medijima i novinarima. U tome prednjače mediji koji su u vlasništvu političkih stranaka ili su s njima preko drugih osoba vlasnički povezani", piše novinarsko društvo u pismu Slovenskom državnom holdingu (SDH).

Novinari zbog takvog stanja "sve teže obavljaju svoj posao" jer su ekonomska kriza, nove medijske platforme i loše stanje teško ugrozili neovisnost novinara.

SDH je ustanova koja upravlja portfeljem državne imovine. Novinarska udruga upozorava da državne tvrtke često plaćenim oglasima u pojedinim medijima zapravo "zaobilaze" postojeći zakon.

Zakon o financiranju političkih stranaka iz 2014. zabranjuje strankama da od državnih tvrtki dobivaju novac za svoje djelovanje.

"Posebno nas brine da neke od tih medija financiraju poduzeća u kojima dominantan vlasnički utjecaj ima država preko Slovenskog državnog holdinga.

"U stranačkim medijima koji su namijenjeni diskreditiranju političkih protivnika, novinara i drugih odabranih meta često primjećujemo oglase poduzeća koja su u isključivom ili prevladavajućem vlasništvu države", piše Slovensko novinarsko društvo SDH-u.

Sve je upitno i s gledišta sukoba interesa čelnih ljudi u državnim tvrtkama. To je protivno preporukama međunarodne organizacije Transparency International da upravljanje imovinom u vlasništvu države mora biti odvojeno od dnevne politike kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa.


//
 

DANSKI IZUMITELJ OPTUŽEN ZA UBOJSTVO NOVINARKE TRAŽIO SMANJENJE KAZNE

Njegova braniteljica Betina Hald Engmark kasnije je rekla da 47-godišnji Madsen i dalje tvrdi da nije ubio slobodnu novinarku Kim Wall. Njegov zahtjev pokazuje da je Madsen "prihvatio da ga je kopenhaški gradski sud proglasio krivim i da sad mora živjet s tim", otkrila je odvjetnica za javnu televiziju DR. "Odlučio se da se više neće boriti, nema snage za to", dodala je.

Doživotna kazna u Danskoj traje u prosjeku 15 godina, no okrivljeni može zatražiti da bude pušten nakon služenja 12 godina kazne.

Madsen je na suđenju priznao da je u kolovozu raskomadao i bacio novinarkino tijelo u more, no odbacio je da ju je ubio, tvrdivši da se nesretnim slučajem ugušila.

Prvo je rekao da je umrla nakon što su je pogodila vrata od podmornice, no kasnije je govorio da je umrla od gušenja. Tužitelji su smatrali da je sve isplanirao unaprijed jer je pilu, nož, plastične vezice i utege ponio sa sobom na podmornicu, pisao je AFP.

Bili su uvjereni su i da je gledao fetišističke filmove u kojima su žene zlostavljane, dekapitirane i žive spaljene jer su istražitelji takve filmove pronašli u njegovom računalu. Tvrdio je da nisu njegovi.

Tridesetogodišnja Wall, koja je pisala članak o Madsenu, posljednji put je videna večeri 10. kolovoza na njegov amaterskoj podmornici, pri njezinom izlasku iz kopenhaške luke.

Njezin torzo bez glave i drugi dijelovi tijela kasnije su pronađeni u zaljevu Koge u blizini danske prijestolnice. Madsen ih je pokušao zadržati ispod površine čeličnim cijevima.

Tročlani odbor kopenhaškog suda jednoglasno se odlučilo za izricanje kazne.


//
 
Poslovi, natječaji, stipendije
//



Novi poziv Europskog parlamenta za podnošenje prijedloga za partnerstvo i najava dodjele bespovratnih sredstava za medije u 2018.

Glavna uprava za komunikacije (DG COMM) Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najavila dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (TV, radio i online mediji), posebice u svjetlu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Tekst poziva i smjernice za prijavu dostupni su na ovoj poveznici.

Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo (preduvjet za kasnije podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za medije) je 20. kolovoza 2018., u ponoć.

Partneri (tj. organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo 2016., 2017. i početkom 2018. godine) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016.-2019.). Stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo.

Partneri će moći podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga, čija je objava planirana početkom rujna 2018. Projekti dobiveni na jesenskom natječaju provodit će se od siječnja do rujna 2019.

Partneri koji su već bili dobitnici bespovratnih sredstava mogu se ponovno prijaviti.

Organizacije koje su prethodnih godina podnijele zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. godini.

Više informacija i sva potrebna dokumentacija za prijavu mogu se pronaći na ovoj poveznici.

Sva pitanja vezana uz ovaj poziv mogu se uputiti na:

dgcomm-subvention@ep.europa.eu

header header header header header header header
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]