Na prosvjedu „za slobodu“ govorilo se o preuzimanju „neprijateljskog najjačeg i glavnog oružja, a to su redom HRT, Nova TV i RTL“. Na samom skupu je napadnut reporter RTL-a Goran Latković, a i novinari iz drugih redakcija koji su izvještavali o prosvjedu bili su suočeni s verbalnim napadima. Kada i zašto smo došli do situacije da novinare na zadatku napada gomila, odnosno da ih se shvaća kao predstavnike određene (vladajuće) politike? Kako su mainstream mediji izvještavali o pandemiji Covida-19? Jesu li zbog pristranosti izgubili povjerenje publike?

Marko Francišković, jedan od organizatora neprijavljenog prosvjeda, nezadovoljnike je poveo pred HRT te zahtijevao da se uključi u program kako bi se obratio naciji, po uzoru na sličan događaj koji se prije dva mjeseca dogodio u Ljubljani. Policija ih je spriječila da uđu u zgradu.

Kada i zašto smo došli do situacije da novinare na zadatku napada gomila, odnosno da ih se shvaća kao predstavnike određene (vladajuće) politike? Kako su mainstream mediji izvještavali o pandemiji Covida-19? Jesu li zbog pristranosti izgubili povjerenje publike?

Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose proučava izvještavanje medija od početka pandemije.

„U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) koji vodi Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) na kojem radim, istražujemo izvještavanje o pandemiji od početka do danas na dvadeset i jednom hrvatskom mediju. S obzirom na veličinu korpusa, u tome nam pomaže Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) svojim znanjem i vještinama u analizi velikih količina podataka. Za sada se pokazuje da medijski prostor u cjelini ne zalazi pretjerano u radikalne ideje poput antivakserstva ili antimaskerstva. Te se ideje primarno šire društvenim mrežama ili radikalnim portalima koji ne pripadaju medijima srednje struje.

S druge strane, mediji srednje struje ne nude dovoljno informacija i rješenja u kojima se raspravlja o načinima na koje se može upravljati krizom. Moglo bi se tvrditi da to nije ni uloga medija jer o tome brigu trebaju voditi političke strukture, stožer i znanstveni savjet. Međutim, smatram da ipak postoji djelomična odgovornost tih medija da nametnu neke teme koje bi stavljale veći naglasak na znanost i znanstveno utemeljena istraživanja. Pritom ne mislim samo na biološka i medicinska istraživanja već i na društvene, političke i ekonomske dimenzije pandemije. Za sada mediji izvještavaju o pandemiji na bazi dnevno aktualnih događaja i najnovijih skandala. Stoga se zapravo nalaze u svojevrsnom stanju limba i nisu dovoljno značajan faktor informiranja javnosti o mogućnostima nadilaženja krize pomoću znanosti“, ocjenjuje.

Navodi kako ga ne čude napadi na novinare s obzirom na općenito loš status i nerazumijevanje značaja novinarske profesije u hrvatskom društvu.

Cijeli tekst možete pročitati na faktograf.hr.