Aktualno > Vijesti

Neovisno novinarstvo je na udaru nedemokratskih režima i oligarha

09.10.2021.

U Mađarskoj, gdje je na vlasti neliberalna demokracija koja je svojevrsna diktatura, sloboda medija shvaća se tako da, eto, nemamo ubijenih i zatvorenih novinara, kazao je László Lengyel, čelnik Sindikata novinara Mađarske, na okruglom stolu "Novinarska i novinska publika u vremenima polarizacije: lekcije iz projekta The Illiberal Turn", koji je održan posljednjeg dana Godišnje skupštine Europske federacije novinara (EFJ) u Zagrebu.

 

Václav štÄ›tka, Sabina Mihelj, Tamara Filipović, László Lengyel i Maja Sever//Foto: Nikola šolić

Lengyel je također istaknuo kako je u Mađarskoj jedan dio medija u vlasništvu države, a drugi u rukama oligarha koji su bliski onima na vlasti.

- Problem je u tome što u mađarskoj novinar nije onaj koji zna i koji se školovao za taj posao, nego netko koga je određena osoba iz vlasti ili neki oligarh proglasio novinarom i to je ono najstrašnije s čime se suočavamo, naveo je Lengyel.

Na okruglom stolu svoje istraživanje o neliberalnim zaokretima u medijima u središnjoj i istočnoj Europi predstavili su Sabina Mihelj i Václav štÄ›tka sa Sveučilišta u Loughboroughu u Velikoj Britaniji, koji su istaknuli kako u borbi protiv negativnih tendencija i pojava u društvu ključnu ulogu mogu odigrati javni mediji.

- Ako su javni mediji neovisni i proizvode kvalitetan program, neće publiku izložiti senzacionalističkom sadržaju. Isto tako, ako su mediji neovisni, javnost im vjeruje. Na slučajevima Poljske i Mađarske vidjeli smo da ako mediji izgube neovisnost, javnost im prestane vjerovati, kazao je između ostalog štetka, koji je dodao kako opasnost prijeti od zloupotrebe vlasti, što se događa u regiji središnje i istočne Europe, te ograničavanjem demokratskih debata vlade odlučuju što je štetno, a što ne, čime se guši demokracija.

štetka je kazao kako su u svom istraživanju došli do zaključka da korisnici društvenih mreža imaju liberalnije stavove od onih koji ih ne koriste.

- Oni nisu skloni koristiti kanale informiranja koje im nudi vlada. Kada je posrijedi medijska pismenost, treba obratiti pažnju na skupine koje su na marginama društva i koje nisu dovoljno informirane, a to se odnosi na stariju populaciju i manje obrazovano stanovništvo, naveo je štÄ›tka. Kazao je kako je veliki problem polarizacija društva, a za to su najdrastičniji primjer Srbija i Mađarska, gdje praktički nema sredine. štÄ›tka je kao pozitivan primjer istaknuo Češku, koja ima najnižu razinu polarizacije jer je tamo veće povjerenje u medije.

- Ono što se može učiniti je da se predloži regulatornim tijelima da se drže načela političke nepristranosti i da to bude jedna od zaštitnih mjera. Mediji nipošto ne bi smjeli postati jedna od poluga u rukama vlade, kazao je štÄ›tka i dodao kako su uvidjeli da lokalni mediji, koji su u teškoj situaciji, znaju cijeniti kvalitetno novinarstvo te da bi lokalne teme trebalo izdići na nacionalnu razinu i tako podržati kvalitetu lokalnih medija.

Sabina Mihelj govorila je o preporukama za novinarske organizacije i novinare te istaknula kako je vrlo važan način na koji se prakticira profesionalno novinarstvo. Također, važno je oduprijeti se polarizaciji te bi stoga bilo korisno za novinarske organizacije da imaju kodeks o izbjegavanju polarizacije.

- Treba  poticati publiku da razumiju obje strane. Bitno je i jačanje nepristranosti i profesionalizma te ojačavanje standarda kako bi se ojačala kvaliteta novinarstva, navela je Mihelj te dodala da se pokazalo kako javnost ne trpi pretjeranu negativnost u izvještavanju, što se vidjelo u slučaju izvještavanja o pandemiji.

- U ovoj zdravstvenoj krizi glavna je preporuka da se koriste izvorom lokalnih medija jer ljudi vjeruju onima koje poznaju. Tako će sigurno više povjerovati u ono što mu kaže njegov poznanik liječnik, epidemiolog ili neki drugi stručnjak, navela je Mihelj.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske govorila je o situaciji u Hrvatskoj te je kazala kako se borimo s problemom neovisnosti regulatornih tijela za medije, čije članove bira Sabor.

- Situacija je takva i s Hrvatskom radiotelevizijom čiji je bivši ravnatelj u zatvoru, a članovi Vijeća za elektroničke medije biraju se političkom većinom. Mi tražimo neovisan izbor članova tih tijela jer to onda jamči i bolje i profesionalnije novinarstvo. Političari često daju samo deklarativnu podršku slobodi medija, ali ne stvarnu, kazala je Sever i istaknula problem lokalnih medija, gdje se SNH i HND zalažu za novi model financiranja. 

O stanju u Srbiji govorila je Tamara Filipović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) te je istaknula kako je Srbija vrlo polarizirana, a da su onima koji žele profesionalno raditi uskraćene informacije.

- Imamo zakon o medijima koji je odličan, ali ga se zloupotrebljava. Regulatorna tijela nisu neovisna, a visoki državni dužnosnici nisu dostupni svim medijima i nekima su uskraćene potrebne informacije, kazala je.

špela Stare iz Slovenije kazala je da su problemi u Sloveniji počeli i prije COVID-pandemije, a ogledaju se u tome što desničari optužuju medije da su skloni ljevici te sada grade svoj medijski sustav, koji financira vlast.

- Oni šire lažne vijesti protiv LGBT-zajednice i migranata te se i kod nas događa proces polarizacije. Isto tako, tu je problem Slovenske novinske agencije, kao i činjenica da je nacionalna televizija pod velikim pritiskom politike, kazala je Stare.

Ivica Buljan   

U Mađarskoj, gdje je na vlasti neliberalna demokracija koja je svojevrsna diktatura, sloboda medija shvaća se tako da, eto, nemamo ubijenih i zatvorenih novinara, kazao je László Lengyel, čelnik Sindikata novinara Mađarske, na okruglom stolu "Novinarska i novinska publika u vremenima polarizacije: lekcije iz projekta The Illiberal Turn", koji je održan posljednjeg dana Godišnje skupštine Europske federacije novinara (EFJ) u Zagrebu.

 

Václav štÄ›tka, Sabina Mihelj, Tamara Filipović, László Lengyel i Maja Sever//Foto: Nikola šolić

Lengyel je također istaknuo kako je u Mađarskoj jedan dio medija u vlasništvu države, a drugi u rukama oligarha koji su bliski onima na vlasti.

- Problem je u tome što u mađarskoj novinar nije onaj koji zna i koji se školovao za taj posao, nego netko koga je određena osoba iz vlasti ili neki oligarh proglasio novinarom i to je ono najstrašnije s čime se suočavamo, naveo je Lengyel.

Na okruglom stolu svoje istraživanje o neliberalnim zaokretima u medijima u središnjoj i istočnoj Europi predstavili su Sabina Mihelj i Václav štÄ›tka sa Sveučilišta u Loughboroughu u Velikoj Britaniji, koji su istaknuli kako u borbi protiv negativnih tendencija i pojava u društvu ključnu ulogu mogu odigrati javni mediji.

- Ako su javni mediji neovisni i proizvode kvalitetan program, neće publiku izložiti senzacionalističkom sadržaju. Isto tako, ako su mediji neovisni, javnost im vjeruje. Na slučajevima Poljske i Mađarske vidjeli smo da ako mediji izgube neovisnost, javnost im prestane vjerovati, kazao je između ostalog štetka, koji je dodao kako opasnost prijeti od zloupotrebe vlasti, što se događa u regiji središnje i istočne Europe, te ograničavanjem demokratskih debata vlade odlučuju što je štetno, a što ne, čime se guši demokracija.

štetka je kazao kako su u svom istraživanju došli do zaključka da korisnici društvenih mreža imaju liberalnije stavove od onih koji ih ne koriste.

- Oni nisu skloni koristiti kanale informiranja koje im nudi vlada. Kada je posrijedi medijska pismenost, treba obratiti pažnju na skupine koje su na marginama društva i koje nisu dovoljno informirane, a to se odnosi na stariju populaciju i manje obrazovano stanovništvo, naveo je štÄ›tka. Kazao je kako je veliki problem polarizacija društva, a za to su najdrastičniji primjer Srbija i Mađarska, gdje praktički nema sredine. štÄ›tka je kao pozitivan primjer istaknuo Češku, koja ima najnižu razinu polarizacije jer je tamo veće povjerenje u medije.

- Ono što se može učiniti je da se predloži regulatornim tijelima da se drže načela političke nepristranosti i da to bude jedna od zaštitnih mjera. Mediji nipošto ne bi smjeli postati jedna od poluga u rukama vlade, kazao je štÄ›tka i dodao kako su uvidjeli da lokalni mediji, koji su u teškoj situaciji, znaju cijeniti kvalitetno novinarstvo te da bi lokalne teme trebalo izdići na nacionalnu razinu i tako podržati kvalitetu lokalnih medija.

Sabina Mihelj govorila je o preporukama za novinarske organizacije i novinare te istaknula kako je vrlo važan način na koji se prakticira profesionalno novinarstvo. Također, važno je oduprijeti se polarizaciji te bi stoga bilo korisno za novinarske organizacije da imaju kodeks o izbjegavanju polarizacije.

- Treba  poticati publiku da razumiju obje strane. Bitno je i jačanje nepristranosti i profesionalizma te ojačavanje standarda kako bi se ojačala kvaliteta novinarstva, navela je Mihelj te dodala da se pokazalo kako javnost ne trpi pretjeranu negativnost u izvještavanju, što se vidjelo u slučaju izvještavanja o pandemiji.

- U ovoj zdravstvenoj krizi glavna je preporuka da se koriste izvorom lokalnih medija jer ljudi vjeruju onima koje poznaju. Tako će sigurno više povjerovati u ono što mu kaže njegov poznanik liječnik, epidemiolog ili neki drugi stručnjak, navela je Mihelj.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske govorila je o situaciji u Hrvatskoj te je kazala kako se borimo s problemom neovisnosti regulatornih tijela za medije, čije članove bira Sabor.

- Situacija je takva i s Hrvatskom radiotelevizijom čiji je bivši ravnatelj u zatvoru, a članovi Vijeća za elektroničke medije biraju se političkom većinom. Mi tražimo neovisan izbor članova tih tijela jer to onda jamči i bolje i profesionalnije novinarstvo. Političari često daju samo deklarativnu podršku slobodi medija, ali ne stvarnu, kazala je Sever i istaknula problem lokalnih medija, gdje se SNH i HND zalažu za novi model financiranja. 

O stanju u Srbiji govorila je Tamara Filipović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) te je istaknula kako je Srbija vrlo polarizirana, a da su onima koji žele profesionalno raditi uskraćene informacije.

- Imamo zakon o medijima koji je odličan, ali ga se zloupotrebljava. Regulatorna tijela nisu neovisna, a visoki državni dužnosnici nisu dostupni svim medijima i nekima su uskraćene potrebne informacije, kazala je.

špela Stare iz Slovenije kazala je da su problemi u Sloveniji počeli i prije COVID-pandemije, a ogledaju se u tome što desničari optužuju medije da su skloni ljevici te sada grade svoj medijski sustav, koji financira vlast.

- Oni šire lažne vijesti protiv LGBT-zajednice i migranata te se i kod nas događa proces polarizacije. Isto tako, tu je problem Slovenske novinske agencije, kao i činjenica da je nacionalna televizija pod velikim pritiskom politike, kazala je Stare.

Ivica Buljan