Svečanost uz spomenik "Slomljeni pejzaž" na brdu Čukur okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je i sam sudjelovao u ratnim operacijama kada je teško ranjen Lederer.
"Na današnji dan, prije 29 godina, ovdje nije bilo ovako mirno. Taj dan su srpske formacije, izvršavajući velikosrpsku politiku, imale za cilj ući u Hrvatsku Kostajnicu i počiniti zlo kakvo su prije toga počinile u Pounju. Taj dan je Gordan Lederer prepoznao svoju ulogu i kamerom je svjedočio istinu, što se događa u Pounju i na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu, te s kolikim domoljubljem branitelji brane hrvatska mjesta", rekao je ministar Medved.
Podsjetio je i kako su, nakon što je Gordan ranjen, branitelji učinili sve kako bi spasili život dragog prijatelja, ali u tome nisu uspjeli.
"Danas svjedočimo koliko je važno sačuvati tu istinu koju je snimao Lederer i drugi naši ratni snimatelji. Danas mu iskazujemo zahvalu za sve što je učinio za svoju domovinu Hrvatsku", rekao je ministar Tomo Medved.
Dodao je kako Vlada čini goleme napore kako bi se odalo priznanje i poštovanje svim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, a istodobno se nastoji odati odgovarajuće priznanje svim ratnim izvjestiteljima koji su dali svoj doprinos da istina o Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji obiđe svijet.
Gordan Lederer rodio se u Zagrebu 1958. Godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga pohađao je uspješno školu za fotoreportere Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je 1983. godine gdje je i diplomirao 1989. godine s dokumentarni filmom Samoća (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. 1986. godine započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale.
Kao fotograf na narudžbu uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "Croatia-filmu" radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu Čudesna šuma na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi HTV.
Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice Hrvatskog sabora, pri donošenju Ustava slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akademska slikarica Jadranka Fatur.
Lederer je jedna od prvih i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku te je postao sinonim za stradnja hrvatskih medijskih djelatnika u Domovinskom ratu. Poginuo je na radnom mjestu kao snimatelj HTV-a, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja".
Izvor: Hina i HND