Imate li medijsku politiku i na čemu se temelji?

Temelj medijske politike je percipiranje i komuniciranje važnosti uloge medija u suvremenom društvu. Mediji imaju javnu funkciju, odnosno trebaju servirati građanima objektivnu i vjerodostojnu informaciju. Stoga bi medijima trebalo omogućiti neovisnost od politike na razini pojedinačnih radova, ali i od interesa vlasnika. Također, baš kao što je slučaj i s fundamentalnim znanstvenim istraživanjima koja nisu od tržišnog interesa, jedna od temeljnih grana novinarstva koja je potpuno zanemarena i koju je potrebno osnažiti svakako je istraživačko novinarstvo. U tom smislu smatramo da je temelj svega konačno donošenje medijske strategije kojom bi se uredio način na koji mediji funkcioniraju, poglavito novi mediji u eri digitalizacije koje postojeći zakonski okviri u velikoj mjeri previđaju, jednako kao i odnos prema novim medijskim fenomenima, poput „lažnih vijesti“, anonimnih komentara i medijskih politika društvenih mreža.

Kako namjeravate osigurati dugoročnu potporu važnu za opstanak kvalitetnog i profesionalnog novinarstva?

Jedan od modela kojim se može osigurati dugoročna potpora je individualno, a ne samo institucionalno jačanje novinara i njihovog rada putem različitih natječaja na koje se mogu prijaviti, jednako kao i strukovnih nagrada koje bi i financijski valorizirale njihov rad. Jednako tako, potrebno je prekarni rad koji preteže u novinarstvu svesti na najmanju moguću mjeru te omogućiti egzistencijalnu sigurnost novinarima koja je nužna za kvalitetno obavljanje posla, a koja bi se definirala kolektivnim ugovorima koji bi štitili njihova osnovna prava.

Na koji način namjeravate osigurati i potaknuti kolektivno pregovaranje kao put do bolje zaštite radnih prava u medijima? Jeste li spremni na kompromis s radnicima? Hoćete li udovoljiti zahtjevu za dostojnu naknadu za pošten rad?

Kao što je istaknuto u prethodnom odgovoru, prava zaposlenika u medijima, koji svojim radom utječu na javno mnijenje, itekako su bitna, jer bi mediji trebali imati ulogu "korektora", a ne "služavke" politike. Dostojanstvo čovjeka, čiji je sastavni dio svakako i naknada za pošten rad, prioritet je MOST-a, i na tome inzistiramo. Kolektivni ugovori koji idu prema zaštiti radnih prava novinara inače se teško realiziraju u medijskim kućama, a svjedoci smo, u današnjoj kriznoj situaciji, koliko su novinari izloženi utjecaju tržišta na njihov rad. U tom smislu zalažemo se za kolektivni ugovor u svim medijima koji je kolektivno jamstvo novinarima koji su egzistencijalno i profesionalno ugroženi.

Pripremate li zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru? Komentar Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima?

Nacrt novog Zakona o elektroničkim medijima još je u veljači bio stavljen na javno savjetovanje, ali nakon toga je procedura negdje zapela. Nužno je da zakonodavni okvir bude konkretan i provediv, sveobuhvatan i jasno definiran. Zakon o autorskim pravima izložen je nizu kritika struke, ponajprije po pitanju vlasništva nakladnika, odnosno vlasnika, nad autorskim djelom novinara, pa i po prestanku radnog odnosa, jer nakladnik može slobodno postupati s autorskim djelom i bez da potpiše novinara-autora. Upravo je vrednovanje nečijeg rada, kao što je i ranije navedeno, jedna od ključnih politika koje ćemo zagovarati. No, kako bi se moglo uopće govoriti o zakonodavnom okviru, Hrvatskoj je prvenstveno potrebna jasna medijska strategija, a njezino završavanje jedan je i od zahtjeva EU prema Hrvatskoj. Tek onda možemo govoriti o eventualnom revidiranju zakonodavnih direktiva, pri čemu treba imati u vidu da je naš temeljni problem i u ovom području, jednako kao i u svim ostalim, provedba zakona i kreiranje okružja pravne sigurnosti.

Hoćete li osigurati izmjenu Zakona o HRT-u i osigurati neovisnost javnog medijskog servisa?

Neovisnost javnog medijskog servisa može se osigurati jedino tako da se promijeni način na koji se bira njegov ravnatelj, a time i način kadroviranja u cjelini. Budući da se on bira u Saboru, koji je pak izraz volje naroda, odnosno to bi trebao biti, može se razmišljati o tome da se, slično kao i kod izbora državnog odvjetnika, uvede duži mandat ili traži dvotrećinska većina. No, osnovno je pitanje može li takva izmjena donijeti i profesionalizaciju, poglavito imajući u vidu da je HRT kadrovski osakaćen pojavom novih televizija u koje su se prelili njegovi kadrovi. Da bi se to spriječilo, potrebno je inzistirati na profesionalizmu, a ne dopustiti da političko kadroviranje dolazi ispred stručnih kvalifikacija.

Na koji ćete način prekinuti zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare? Jeste li za brisanje uvrede i klevete iz Kaznenog zakona?

Kazneno djelo teškog sramoćenja brisano je iz Kaznenog zakona 2019. godine, a osudu za klevetu i uvredu potrebno je dokazati, što prije svega treba učiniti privatni tužitelj. U Hrvatskoj je pak slučaj da sudovi znaju malo slobodnije tumačiti zakonske odredbe na štetu novinara, kada je riječ o parničnom postupku protiv nakladnika za naknadu štete. I tu sudovi, puno češće nego kod kaznenog djela uvrede i klevete, presuđuju u korist "povlaštenih" tužitelja, sudaca, političara i dodjeljuju nekad i visoke naknade štete. Smatramo da je tu ključna reforma pravosuđa koja je jasno definirana u našem programu te da bi transparentniji izbor sudaca na temelju jasnih kriterija smanjio i mogućnost zakonskih zlouporaba. Jednako tako, profesionalizam i odgovornost treba razvijati i unutar medijskih kuća te dokidanje ili nedostatak zakonskih okvira ne smiju biti isprika za iznošenje materijalnih neistina koje kao takve ne smiju biti kvalificirane kao uvrede i klevete čime bi se umanjila njihova težina i koje kasnije mogu poslužiti kao argument o neprofesionalizmu onima koji neopravdano tuže novinare.

Kako ćete zaštititi novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi?

Utjecaj politike, vladine administracije i vlasnika na rad medija u Hrvatskoj je prilično snažan, a novinari su često prepušteni sami sebi i tu bi trebalo iz temelja mijenjati neke stvari. No, unatoč takvim poteškoćama i pritiscima, upravo su novinari otkrili niz afera i doveli do smjena niza ministara. Kako bi se pritisci smanjili, novinarima bi omogućili pristup informacijama od javnog interesa. Naime, ono što novinar u Njemačkoj ili Francuskoj dobije od nadležnih državnih tijela bez ikakvih problema, kod nas može trajati tjednima ili podatke ne dobije nikad. Zato je MOST predložio registar troškova političara. Također, veliki je problem i autocenzura koja se događa upravo zbog različitih pritisaka kojima su novinari izloženi, stoga je potrebno stvoriti sigurno okruženje u kojem novinari neće strahovati od gubitka posla, a to se postiže ponajprije kolektivnim ugovorima koji, kao što je ranije rečeno, jamče zaštitu osnovnih radničkih prava. Jedan od mogućih modela moglo bi biti i osnivanje nekog strukovnog tijela koje bi se sastojalo od neovisnih novinara koji bi nepristrano obrađivali prigovore upućene pojedinim novinarima.

Kako ćete osigurati depolitizaciju institucija koje su dužne djelovati neovisno, poput Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a?

U Europi postoje tri uobičajena načina na koja se izabire Vijeće za elektroničke medije, koje je kao regulatorno tijelo bilo uvjet za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Njegovu neovisnost već uvjetno osigurava činjenica da ono nije na državnom budžetu, nego ga plaćaju svi vlasnici medija, što je dobar model koji treba zadržati. Jedan je način izbora onaj naš, a to je da Vlada predlaže, a Sabor bira, drugi je da Vlada i predsjednik biraju, a treća da suveren sam predlaže. Mi, jednako kao i velik broj drugih zemalja, tu odluku donosimo u parlamentu, saborskom većinom koja, ako uzmemo u obzir druge postojeće modele, predstavlja možda najbolji način izbora jer je najpodložniji volji građana. I ovdje se može predložiti model dvotrećinske većine. No, prije svega ključ je imati kvalitetne saborske zastupnike koji će unatoč pripadnosti određenim strankama prije svega zastupati nužnost profesionalnih kriterija. Stoga je nužno riješiti problem demokratskog deficita koji jasno obrazlažemo u svom programu i pristupiti promjeni izbornog zakona. Naime novinarstvo i politika uvijek će biti povezani, ali to smije biti isključivo posredno – što imamo kvalitetnije novinare, to su oni kritičniji i svojim radom omogućavaju bolje političare. A što imamo bolje političare, to se oni manje miješaju u rad novinara zbog čega u konačnici imamo i kvalitetnije novinare jer je njihov razvoj neometan.

Kako ćete osigurati provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija?

Provedba Zakona o medijima i statuta pitanje je vraćanja digniteta struci i kolektivnih ugovora, odnosno zaštite novinarskih radničkih prava o kojima je već bilo riječi ranije. Naravno, i ovo je pitanje šire gospodarske situacije u zemlji jer je temelj slobodnog novinarskog djelovanja financijska neovisnost, koja je dalek san u situaciji u kojoj imamo više od 1000 novinara na burzi rada i dok se njihova prosječna plaća vrti oko 4000 kuna. Stoga neovisni ostaju jedino kolumnisti koji egzistenciju ostvaruju negdje drugdje. Njihov rad treba poticati jer oni svojim istupima, budući da su manje izloženi pritiscima, kreiraju okolinu u kojoj će lakše istupati i novinari koji su egzistencijalno vezani za medij u kojem rade.

Kako ćete osigurati neovisnost lokalnih medija i zaštitu od lokalnih šerifa?

MOST je snažno usmjerio i svoje politike i konkretne prijedloge zakona prema ograničavanju moći lokalnih šerifa, kao i smanjivanju njihovog broja. Smanjivanje njihovih ovlasti nužno je za funkcioniranje lokalne zajednice uopće, a to se itekako odražava i na neovisnost lokalnih medija koji su često ovisni o volji i novcu lokalnih moćnika. Lokalni su mediji izuzetno važni jer oni u manjim sredinama kao što su otoci kreiraju društveni život. Na neovisnost lokalnih medija utječe struktura vlasništva medija. Oni su većinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, zbog čega ona može utjecati na njihovu uređivačku politiku. Također, Hrvatska, primjerice, ima velik broj radiopostaja, više od 150, dok ih Poljska ima oko 40. U tom smislu većina bi se medija ugasila kad ne bi bilo fondova za pluralizam, stoga je ovo u prvom redu i ekonomsko pitanje. Kako bi se oslobodili političkog utjecaja, moguća je njihova djelomična privatizacija, ali i u tom slučaju oni najčešće ovise o lokalnoj zajednici. Osnovni je problem opet smanjenje oglašavanja u zadnjih 10 godina, od posljednje ekonomske krize, koje je u nezavidan ovisnički odnos dovelo većinu medija. Stoga, ponovo, treba raditi na širem planu i na kvalitetnom gospodarskom programu kako bi i mediji u Hrvatskoj mogli neometano funkcionirati.