„Nije dobro što u posljednje dvije godine dolazimo već drugi put“, rekao je Oliver Vujović, ispred Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO) i cijelog šesteročlanog izaslanstva koje čine predstavnici Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruga europskih novinara (AEJ).

„Neki problemi uočeni prilikom posjete 2016. godine više nisu prisutni, no pojavili su se neki novi. Nakon sastanka s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek osobno sam izašao s pozitivnim osjećajem. Mislim da novinari od nje mogu očekivati podršku“, iznio je Vujović najavljujući objavu cjelovitog izvještaja o stanju u hrvatskim medijima za nekoliko tjedana.

Pozitivnim ocjenjuje i bržu, efikasniju reakciju MUP-a na napade na novinare, pozivajući se pritom na podatak o većem broju riješenih slučajeva prijetnji i napada na novinare, no Hrvatsku radioteleviziju izdvojio je kao poseban problem. Na žalost, delegacija je uspjela razgovarati tek s novinarima Ogranka HND-a na HRT-u. Nitko iz rukovodstva javnog medijskog servisa nije ih mogao primiti na prethodno dogovoreni sastanak, ispričavši se bolešću vodećih ljudi javne televizije.

Predstavnici Hrvatskih novinara i publicista (HNIP) također su otkazali sastanak, a na dogovorenom sastanku nisu se pojavili ni predstavnici Hrvatske udruge radijskih nakladnika.

Politika ne potiče ideju javnog servisa kao temelja demokratskog društva

Boris Bergant ispred EBU-a osvrnuo se posebno na javni medijski servis: „Stanje na HRT-u bilo je 2016. posebno zabrinjavajuće, više od 70 ljudi netransparentno je smijenjeno ili im je otkazana suradnja. Ipak, ono što najviše zabrinjava je promjena paradigme što bi javni servis uopće trebao raditi. Kao i u Poljskoj i Mađarskoj došlo je do erozije same ideje javnog servisa i to nas je zabrinulo jer prijeti raširiti se po cijeloj Europi“, zaključio je ocjenjujući kako politika nije radila na tome da u društvu potiče ideju javnog servisa kao temelja demokratskog društva. Umjesto toga, nakon svakih izbora mijenjali su se ljudi odgovorni za sadržaj i poslovanje HRT-a.

„Posebno veliku štetu uzrokovala je kriza 2016. godine kad je HRT-u značajno pala gledanost i kredibilitet. To će se teško popraviti. Ugled možete srušiti preko noći, no oporavak će trajati godinama. O tome zašto se emisije skidaju i uvode mimo plana nismo mogli razgovarati“, rekao je Bergant, jer vodstvo HRT-a nije primilo članove misije.

Dodao je kako je ministrica kulture najavila donošenje novog Zakona o HRT-u i Zakona o medijima koje je – kaže Bergant – pregazilo vrijeme.

Zabrinjava porast govora mržnje

„Zabrinjava činjenica da je Hrvatska u godinu dana pala za 11 mjesta na indeksu slobode medija, ali i Bugarska je nazadovala, a puno je duže članica Europske unije“, naglasila je na početku Pauline Ades-Mevel iz Reportera bez granica upozoravajući i na sve prisutniji govor mržnje u javnosti.

„U Vijeću za elektroničke medije rekli su nam kako nemaju načina boriti se protiv toga i da puno očekuju od novog Zakona o elektroničkim medijima“, rekla je predstavnica Reportera.

Govor mržnje kao jedan od najvećih problema izdvojila je i Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a naglašavajući kako on brzo može prerasti u prijetnje, pa onda i fizičke napade.

Otmar Lahodynsky iz AEJ-a govorio je o problemu nedovoljno transparentnog vlasništva u medijima.

„Čuli smo da je jedan odvjetnik vlasnik nekoliko novina, a na sastanku nam je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović spominjala kako agenti tajne službe uređuju jednu web stranicu s vijestima. To me je začudilo. Začudilo me i zanimanje policije i tajnih službi koji se na desku vijesti jedne nacionalne televizije raspituju tko su im izvori informacija. Paljenje nacionalnog tjednika također nije dobra tradicija, kao ni različiti politički pritisci na program HRT-a“, nabrojao je tek neke od situacija Lahodynsky.

Nedopustivo je otpuštanje sindikalnih povjerenika

Marijana Camović iz EFJ-a naglasila je kako se uvjeti rada novinara ne popravljaju. „Diskriminiraju se i otpuštaju sindikalni povjerenici, kolektivni ugovori postoje tek u pojedinim medijima, a niti u jednom se ne pregovara kolektivno. Novinarima se nameće ili pak zabranjuje pisati o nekim temama, u brojnim privatnim medijima nema sindikalnih organizacija“, završila je Camović.

Svrha misije, naglašeno je također na konferenciji, nije kritizirati ili prozivati već upozoravati na prakse opasne za kredibilitet pa onda i uspjeh medija. Cilj misije je podrška novinarstvu koje je uvijek na meti napada jer ono izvorno - u službi društva, svoje publike i čitatelja - nema mnogo moćnih prijatelja.

Misija predstavnika Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruga europskih novinara (AEJ) boravila je u Hrvatskoj 15. i 16. siječnja povodom zabrinjavajućeg stanja u hrvatskim medijima.

Tijekom dvodnevnog posjeta članovi misije sastali su se s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, predstavnicima Vijeća za elektroničke medije, predstavnicima veleposlanstava Austrije, Njemačke, Francuske i Norveške, predstavnicima komercijalnih i neprofitnih medija te medijskim stručnjacima. Prethodno potvrđen sastanak vodstvo Hrvatske radiotelevizije je otkazalo.

Ovo je drugi posjet misije Hrvatskoj u manje od dvije godine. Misija je prvi puta posjetila Hrvatsku u lipnju 2016. godine, nakon čega je objavila izvještaj „Croatia: Media Freedom in Turbulent Times“. Očekuje se da će novi izvještaj biti objavljen za nekoliko tjedana.

Snimku konferencije možete poslušati ovdje.

Piše: Melisa Skender