Aktualno > Vijesti

Medijskoj pismenosti mjesto je u školskim programima

19.01.2016.

Cilj Okruglog stola je potaknut kurikularnom reformom, a želi se pridonijeti javnoj raspravi i naglasiti važnost medijske pismenosti u obrazovanom sustavu te ulogu lokalne zajednice u promociji medijske pismenosti, kazano je na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu".

„Kurikularna reforma ne predviđa medijsku pismenost kao obavezni predmet, ali je vidi kao važan i nezaobilazan aspekt obrazovanja u okviru nacionalnog kurikuluma“, kazao je Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu", koja je održana na Tribini grada Zagreba u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

U svom izlaganju Reškovac je istaknuo kako se mora omogućiti kompetencije medijske pismenosti kroz komunikaciju, kreativnost, korištenje alata, odgovorno sudjelovanje u društvu, itd. „Neki od aspekata medijske pismenosti našli su svoje mjesto u drugim predmetnim kurikulima poput Hrvatskog jezika, Likovne kulture ili informatike... Isto tako cijeli kurikularni sustav otvorit će mjesto većem broju izbornih predmeta i slobodnih aktivnosti, gdje će svoje mjesto zasigurno naći i medijska pismenost, ali sve dok osnovna škola traje osam godina ne predviđa se uvođenje novih predmeta“, kazao je Reškovac.

Profesoru Krešimiru Mikiću s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasmetalo je to predviđeno "provlačenje" medijske pismenosti kroz druge predmete sve do završetka srednje škole, te je istaknuo kako se cijelom problemu nije pristupilo ozbiljno. „Ovo ne govorim zato što se kolege i ja time bavimo, nego što je to stvarno potrebno. Svakodnevno svjedočimo i trebamo biti zabrinuti stanjem medijske pismenosti kod nas, a kada se radi o nastavnicima i školama, onda vidimo da se medijska kultura doživljava onako kao nešto što se događa usput“, kazao je Mikić dodavši da je praksa takva da ukoliko ne postoje neke stimulacije i nagrade, onda se samo entuzijasti tome posvećuju, a to nije cjelovito rješenje, te je vrlo važno kako kvalitetno obrazovati učitelje za medijsku pismenost. Mikić je naglasio da treba više afirmirati i govoriti o pozitivnim stranama medija, jer danas najviše slušamo o negativnoj strani medija, što je postalo krajnje zabrinjavajuće.

Profesor Igor Kanižaj, govoreći o mjestu medijske pismenosti na internacionalnoj razini, kazao je kako je iz svog iskustva zaključio da oni koji u EU sudjeluju u tom procesu puno više surađuju i komuniciraju. „U te procese svi su uključeni, suradnja je intenzivna i svi iznose svoja stajališta, te se u obzir uzimaju svi relevantni stavovi i o njima se vodi računa. Mi u tom smislu jako zaostajemo, a čini mi se da i sada propuštamo jedan važan trenutak i da idemo u pogrešnom pravcu, jer nismo čak do kraja uspjeli ni definirati same pojmove. Kada se tiče neke zemlje kao primjera, onda držim da se ni jedan primjer ne može preslikati, ali možemo uzeti nabolje i ono što je nama prikladno od drugih“, kazao je Kanižaj.

Na okruglom stolu se govorilo i o komparativnoj prednosti medijske pismenosti te kako hrvatske osnovne i srednje škole mogu izvannastavnima aktivnostima implementirati programe medijske pismenosti. O tome kako lokalna zajednica može stvoriti i potaknuti primjere dobre prakse govorile su Mila Jelavić iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Arijana Mataga Tintor iz Grada Velike Gorice, Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i šport. One su istaknule pozitivne primjere iz svojih gradova i naglasile da je dužnost svake lokalne sredine da se brine o medijskoj pismenosti i zaštiti djecu i mlade od negativnih utjecaja medija. Mila Jelavić je kazala da je zadaća svih nas da naučimo djecu kako se služiti medijima, ali i da ih naučimo kako da se zaštite od njih.

O ulozi organizacija civilnog društva u promicanju medijske pismenosti govorio je Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, kazavši kako je utjecaj udruga na medijsku pismenost u Hrvatskoj zanemariv, ali da na tome treba raditi i ugledati se na primjer Nizozemske, gdje nevladin sektor ima vrlo velik utjecaj na medijsku pismenost među mladima. „Mi također stalno govorimo o medijskoj pismenosti u srednjoj i osnovnoj školi, a zanemarujemo rad na tom pitanju u ranom i predškolskom odgoju. Isto tako jako je važno više se posvetiti medijskoj pismenosti i promicati je u srednjem strukovnom obrazovanju“, kazao je Marković.

Bilo je riječi o tome kako potaknuti suradnju između lokalnih zajednica i ministarstava, zatim koji su temeljeni preduvjeti za kvalitetne programe medijske pismenosti. Moglo se u raspravi čuti i o tome mogu li mladi obrazovati mlade o medijskoj pismenosti te kako provoditi programe cjeloživotnog obrazovanja iz medijske pismenosti.

Autor: Ivica Buljan

Cilj Okruglog stola je potaknut kurikularnom reformom, a želi se pridonijeti javnoj raspravi i naglasiti važnost medijske pismenosti u obrazovanom sustavu te ulogu lokalne zajednice u promociji medijske pismenosti, kazano je na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu".

„Kurikularna reforma ne predviđa medijsku pismenost kao obavezni predmet, ali je vidi kao važan i nezaobilazan aspekt obrazovanja u okviru nacionalnog kurikuluma“, kazao je Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu", koja je održana na Tribini grada Zagreba u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

U svom izlaganju Reškovac je istaknuo kako se mora omogućiti kompetencije medijske pismenosti kroz komunikaciju, kreativnost, korištenje alata, odgovorno sudjelovanje u društvu, itd. „Neki od aspekata medijske pismenosti našli su svoje mjesto u drugim predmetnim kurikulima poput Hrvatskog jezika, Likovne kulture ili informatike... Isto tako cijeli kurikularni sustav otvorit će mjesto većem broju izbornih predmeta i slobodnih aktivnosti, gdje će svoje mjesto zasigurno naći i medijska pismenost, ali sve dok osnovna škola traje osam godina ne predviđa se uvođenje novih predmeta“, kazao je Reškovac.

Profesoru Krešimiru Mikiću s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasmetalo je to predviđeno "provlačenje" medijske pismenosti kroz druge predmete sve do završetka srednje škole, te je istaknuo kako se cijelom problemu nije pristupilo ozbiljno. „Ovo ne govorim zato što se kolege i ja time bavimo, nego što je to stvarno potrebno. Svakodnevno svjedočimo i trebamo biti zabrinuti stanjem medijske pismenosti kod nas, a kada se radi o nastavnicima i školama, onda vidimo da se medijska kultura doživljava onako kao nešto što se događa usput“, kazao je Mikić dodavši da je praksa takva da ukoliko ne postoje neke stimulacije i nagrade, onda se samo entuzijasti tome posvećuju, a to nije cjelovito rješenje, te je vrlo važno kako kvalitetno obrazovati učitelje za medijsku pismenost. Mikić je naglasio da treba više afirmirati i govoriti o pozitivnim stranama medija, jer danas najviše slušamo o negativnoj strani medija, što je postalo krajnje zabrinjavajuće.

Profesor Igor Kanižaj, govoreći o mjestu medijske pismenosti na internacionalnoj razini, kazao je kako je iz svog iskustva zaključio da oni koji u EU sudjeluju u tom procesu puno više surađuju i komuniciraju. „U te procese svi su uključeni, suradnja je intenzivna i svi iznose svoja stajališta, te se u obzir uzimaju svi relevantni stavovi i o njima se vodi računa. Mi u tom smislu jako zaostajemo, a čini mi se da i sada propuštamo jedan važan trenutak i da idemo u pogrešnom pravcu, jer nismo čak do kraja uspjeli ni definirati same pojmove. Kada se tiče neke zemlje kao primjera, onda držim da se ni jedan primjer ne može preslikati, ali možemo uzeti nabolje i ono što je nama prikladno od drugih“, kazao je Kanižaj.

Na okruglom stolu se govorilo i o komparativnoj prednosti medijske pismenosti te kako hrvatske osnovne i srednje škole mogu izvannastavnima aktivnostima implementirati programe medijske pismenosti. O tome kako lokalna zajednica može stvoriti i potaknuti primjere dobre prakse govorile su Mila Jelavić iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Arijana Mataga Tintor iz Grada Velike Gorice, Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i šport. One su istaknule pozitivne primjere iz svojih gradova i naglasile da je dužnost svake lokalne sredine da se brine o medijskoj pismenosti i zaštiti djecu i mlade od negativnih utjecaja medija. Mila Jelavić je kazala da je zadaća svih nas da naučimo djecu kako se služiti medijima, ali i da ih naučimo kako da se zaštite od njih.

O ulozi organizacija civilnog društva u promicanju medijske pismenosti govorio je Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, kazavši kako je utjecaj udruga na medijsku pismenost u Hrvatskoj zanemariv, ali da na tome treba raditi i ugledati se na primjer Nizozemske, gdje nevladin sektor ima vrlo velik utjecaj na medijsku pismenost među mladima. „Mi također stalno govorimo o medijskoj pismenosti u srednjoj i osnovnoj školi, a zanemarujemo rad na tom pitanju u ranom i predškolskom odgoju. Isto tako jako je važno više se posvetiti medijskoj pismenosti i promicati je u srednjem strukovnom obrazovanju“, kazao je Marković.

Bilo je riječi o tome kako potaknuti suradnju između lokalnih zajednica i ministarstava, zatim koji su temeljeni preduvjeti za kvalitetne programe medijske pismenosti. Moglo se u raspravi čuti i o tome mogu li mladi obrazovati mlade o medijskoj pismenosti te kako provoditi programe cjeloživotnog obrazovanja iz medijske pismenosti.

Autor: Ivica Buljan