Daphne Caruana Galizia ubijena je bombom postavljenom u njen automobil u listopadu 2017. godine. Bila je istraživačka novinarka koja se bavila korupcijom te je u svom istraživanju pisala o sprezi offshore tvrtki s vrhom politike na Malti. U zaključku izvješća na 437 stranica stoji da je država "stvorila ozračje nekažnjivosti koje kreiraju najviši ešaloni" i da je postojala "neopravdana bliskost" između velikih poduzeća i vlade. Dosad je optužena tek nekolicina pojedinaca.

Obitelj Caruane Galzije nastavila je borbu za istinu zajedno s međunarodnim novinarskim organizacijama, a njezin sin Matthew i sam novinar, s konzorcijem novinara koji su istraživali globalnu korupciju nagrađen je Pulitzerom. Europski parlament u znak sjećanja na Galiziju uspostavio je godišnju europsku novinarsku nagradu s njezinim imenom. Nagradom se želi istaknuti važnost profesionalnog novinarstva za očuvanje slobode i jednakosti. Ivana Dragičević razgovarala je s Matthewom Carauanom Galizijom.

Vidjeli smo nevjerojatne prizore s pogreba palestinske novinarke Abu Akleh. Četvrta je novinarka ubijena ovog tjedna. Kako se vi zbog toga osjećate?

Imam osjećaj kao da mi je zadan udarac. Ali i shvaćam da je njezinoj obitelji i prijateljima milijun puta gore. Čak i ne želite vjerovati da se ovo događa, ali stvarno je pa su tu osjećaji ljutnje, frustracije i boli. Ne mogu ni zamisliti kako se oni točno osjećaju.

U Ukrajini traje rat i raste broj zločina nad novinarima u ratu. Novinari su mete, sada legitimne mete u ratovima. Kako smo došli do toga?

Novinar ama baš nikad nije legitimna meta. Nikada! Mislim da su novinari postali učinkovitiji u svom poslu, postali su bolji, iako neki iz politike novinare žele okriviti za apsolutno sve, govore da smo ih uzeli na pik i tako dalje. Ali ne, novinari postaju mnogo bolji u obavljanju svog posla. Porast broja napada vidim kao svojevrsnu izravnu odmazdu za povećanu učinkovitost rada novinara. Postali smo bolji u otkrivanju istine, naš je rad postao nužniji. A mi snosimo najveći teret takve vrste odmazde jer vlasti nam sve rjeđe pružaju podršku. Nisu uhvatili korak s poslom koji novinari obavljaju, nisu postali učinkoviti kao novinari. Stoga zapravo trebamo učinkovitije kazneno pravosuđe. Uz slučajeve ubijenih novinara u Palestini, istraga koju je tražio Međunarodni kazneni sud potrebnija je nego ikada jer kazneno je pravosuđe nužno, bez toga je nemoguće krenuti dalje.

Spominjete kazneni progon. Imamo, recimo to tako, dva smjera: napade na slobodu novinara i medije diljem svijeta. I drugi: osobnu sigurnost novinara, a najradikalniji slučaj bio je onaj vaše majke. Istraživala je korupciju, povezanost velikog biznisa i politike te korupciju u njezinoj srži. A to je nešto s čime se danas samo novinarstvo može uhvatiti u koštac i srž globalnih problema, od utaje poreza do svih drugih posljedica u našem životu. Je li sada vrijeme i kako da riješimo ovo i može li se uopće riješiti, iz perspektive zakona i toga kako uopće gledate na budućnost novinarstva kao takvog?

Dok neki političari, ljudi iz poslovnog svijeta i organiziranog kriminala izravno napadaju novinare, rade i nešto drugo što je skriveno od javnosti. A to će biti sve više skriveno kako još novinara bude eliminirano, zato što će biti ubijeni ili će ih istjerati iz profesije radi tužbi zbog klevete, SLAPP tužbi. Ili će pak njihove publikacije biti ugašene. Ovo drugo što se radi jest to da su institucije također izložene napadu pa političari pokušavaju sveučilišta staviti pod svoju direktnu kontrolu, policiju nastoje staviti pod veću kontrolu, sudstvo pod veću političku kontrolu. Korupcijom i uskraćivanjem financiranja nastoje destabilizirati međunarodne institucije poput, recimo, Vijeća Europe, koje je vrlo učinkovit alat za napad na organizirani kriminal i korupciju. Dobri političari moraju shvatiti i treba ih podsjećati, a to je dio onoga čime se bavim, da je divno i krasno govoriti o konstruktivnoj politici i sličnim stvarima te širiti lijepu poruku, ali moraju i djelovati, a to znači da ljudi na vlasti koji mogu progoniti negativce vode računa o tome da ti negativci budu zaustavljeni kad pokušavaju i uspijevaju uništiti birokraciju, multilateralne organizacije, izvore međunarodne suradnje poput Međunarodnog kaznenog suda, Vijeća Europe, UN-a. Ta su tijela važna, trebamo surađivati na rješavanju globalnih problema poput korupcije, klimatskih promjena, organiziranog kriminala.

Govoreći o globalnim problemima, mislite li da je rješenje za novinarstvo da se ono globalizira tako da surađujemo kao novinari globalno i pronađemo javno financiranje kako bismo proizveli važan istraživački sadržaj?

Trebate pomalo od svega. Svima govorim da nema jedne najbolje vrste novinarstva, jedne vrste koje bi trebalo biti svugdje, poput McDonald’sa. To ne postoji, ima prostora za sve: za televiziju, radio, istraživačko novinarstvo. Da, ima prostora i za tabloidno novinarstvo. Sve su te vrste potrebne u demokraciji i ima mjesta za sve.

Više možete pročitati i pogledati na N1