Iz medija

Lažne vijesti sve prisutniji fenomen

05.11.2018.
Link na članak

Postale su izvor zabluda i strahova: Tko plasira lažne vijesti i čemu zapravo služe? Takozvano žuto novinarstvo ili propaganda koja se sastoji od namjernih dezinformacija, a širi se preko tradicionalnog tiska ili društvenih mreža.  Izostanak kritičkog odmaka plodno je tlo za lažne vijesti. 

 

Migrant uhićen zbog peterostrukog ubojstva u Makedoniji. Ovu neistinitu informaciju prenijeli su svi. Ispostavilo se da je  vijest lažna, tzv. fake news. Plasirao ju je policijski inspektor Unsko sanskog kantona u BIH.

"Ovo je loše jer pojačava tu predrasudu koja je ubojita i koja otvara nove i nove probleme", kazala je Gordana Vilović, profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

A opet tako lako se provuklo u gotovo sve medije. Izostanak kritičkog odmaka plodno je tlo za lažne vijesti. Moguće ih je izbjeći postavljanjem logičnih pitanja. Jesmo li u posljednje vrijeme čuli da se u Makedoniji dogodilo peterostruko ubojstvo? Nismo. 
Sumnju je potvrdio odgovor makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova

"Na teritoriju Republike Makedonije niti u jednom sektoru unutrašnjih poslova nije zabilježen takav slučaj, niti imamo takvo osumnjičeno lice", poručili su  iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Makedonije.  

Sljedeće se nameće upitati bosanskohercegovačkog inspektora Muju Koričića, od kud mu ta informacija? Na telefonski poziv odgovor nismo dobili. No, jasnije je informacija s početka priče imala svrhu dezinformirati,a ne informirati. Upravo to je najčešća svrha lažnih vijesti.  

"Neki to rade iz vjerojatno čistih kalkulacija da će na tome profitirati, da će se brojem klikova okoristiit, neki su na nečijem platnom spisku pa rade to za nečije direktne interese, a neki imaju čisto političko propagandistički interes u tome", kazao je Dražen Hoffman iz GONG-a. 

Sva tri su jednako opasna jer nam pune glavu neistinama, često temeljenim na predrasudama, kojima je svrha širenje straha i panike. "Lažne vijesti, na žalost, često imaju neku toksičnu intenciju ili se bave nečim što je izrazito problematično iz perspektive liberalne demokracije", tvrdi Hoffman. 

Neograničenom širenju fake newsa pogoduje internet, prostor na kojem vijest može plasirati ili dijeliti bilo tko. Nerijetko se time služe upravo političari. Njihovo djelovanje posljednje tri godine vrednuje portal Faktograf.

"S vremenom, tri godine već postoji Faktograf, s vremenom se pokazalo da sve više prostora i vremena moramo posvećivati borbi protiv lažnih vijesti", kazala je Sanja Despot, urednica Faktografa.

Faktograf je jedan od 60-ak portala na svijetu koji posjeduje tzv. fektčekersku licencu.
Prvi takav portal u svijetu - Snopes, osnovan je još '94. Česta tema njihovih provjera je američki predsjednik Donald Trump.

Kada želi diskreditirati medije koji ga kritiziraju Trump se neumorno razbacuje upravo izrazom - fake news. Tome ga je podučio guru populizma, voditelj njegove predizborne kampanje Steve Bannon. Kao i Snopes i Faktograf se bavi utvrđivanjem što je zapravo istina u moru plasiranih laži. 

"Osnovna metodologija je da netko korak po korak kad idete kroz naš tekst može rekonstruirati kako je on nastao. Trudimo se citat dati u cijelosti, bez interpretacija, da damo izvor gdje je nešto rečeno, ako se koristimo dokumentima damo poveznicu na dokumente", tvrdi Despot.

U posljednje vrijeme, velik broj lažnih vijesti i u svijetu i u Hrvatskoj odnosi se na izbjeglice i one koji dijele lažne vijesti o njima. "U svrhu opće propagande i mijenjanja klime u društvu, ja bih rekla. 

Mi smo dosta puta baš Ivana Pernara provjeravali i lažne vijesti koje on širi na tu temu sa raznih neprovjerenih portala, ali malo je bezveze da samo njega izvlačimo, i Vlada to radi, možda ne iz istih namjera, možda zbog zatvaranja granica radi ulaska u Schengen ili zadovoljavanja nekih europskih politika", tvrdi Despot. 

Koji god razlog bio, umjesto empatije, masovnog sakupljanja hrane i odjeće za izbjeglice kao što je bilo 2015., danas se društvenim mrežama šire razni sadržaji. Uradak jednog nepoznatog autora koji kruži društvenim mrežama, problematičan je na više razina.

Tvrdi da na granicama Hrvatske vreba 10 tisuća vojno sposobnih muškaraca, no u kadru vidimo da ih usmjerava slovenski policajac. Izbjeglice idu od nas u Sloveniju u smjeru zapadne Europe, a ne obrnuto, te je tvrdnja da ovi ljudi idu k nama očito neistinita. 

Autor: Danka Derifaj 

Više možete pročiteti i pogledati ovdje.