Aktualno > Regija i svijet

Izvještaj State Department o Srbiji: I dalje problemi s korupcijom, pravosuđem i slobodom medija

23.04.2024.

Tijekom 2023. godine nije bilo značajnijih promjena u stanju ljudskih prava u Srbiji, navodi se u izvještaju State Department. Problemi u vezi sa ljudskim pravima zabilježeni su u kredibilnim izvještajima o ozbiljnim problemima s nezavisnošću pravosuđa; ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje, prijetnje nasiljem i pravne slučajeve protiv novinara, stoji u izvješću, koje prenosi N!.  

U izvješću se dalje, između ostalog, navodi o ozbiljnoj korupciji u vladi, trgovini ljudima i kaznenim djelima kao što su nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, interseksualne ili druge osobe iz seksualnih manjina, navodi se u izvještaju.

-Ustav predviđa slobodu izražavanja ali prijetnje i napadi na novinare, nedostatak transparentnosti vlasništva nad medijima i prevelika uloga države u medijskom sektoru zemlje ugrozili su ove slobode u nekim instance, navodi State Department.

Prenosi se i izvještaj „Nacije u tranzitu“ za 2023. Fridom Hausa koji je Srbiju označio kao zemlju  „tranzicijskog ili hibridnog režima“ i navodi se kontinuirani i sve veći pritisak vlade na nezavisne medijske kuće i novinare, kao i sve veću dominaciju i manipulaciju medijima od strane državnog Telekoma Srbije. „Civilno društvo i nezavisni mediji u Srbiji nastavljaju da rade u neprijateljskoj atmosferi u kojoj su uobičajene kampanje klevetanja organizacija ili pojedinaca od strane vladinih zvaničnika i provladinih medija“, izvijestila je Fridom Haus.

Prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije, u 2022. godini bilo je 137 napada na novinare, a od siječnja do rujna 113 napada. U prosincu  2022, Jelena Obućina, istaknuta novinarka i voditeljica proopozicijskog kanala NovaS, dobila je preko Twittera prijeteće poruke koje kritiziraju njeno izvještavanje o predsjedniku, koje je u provladinim medijima, uključujući tabloide i nacionalne programe, prikazano kao prijetnju za njega. U aprilu je Viši sud u Beogradu osudio osobu koja je slala prijetnje na godinu dana kućnog zatvora.

Ekonomski pritisak je ponekad naveo medije da prakticiraju autocenzuru, suzdržavajući se od objavljivanja sadržaja koji je kritičan prema vladi zbog straha od uznemiravanja vlade ili ekonomskih posljedica, prema predstavnicima medijskih udruženja.

Predstavnici vlade su i dalje dobivali daleko više medijskog izvještavanja od opozicionih političara. Zakon je nalagao jednaku pokrivenost tokom perioda kampanje, ali REM je često smatrao da su skupovi vladinih zvaničnika u stilu kampanje zvanične aktivnosti i stoga van djelokruga zakona. Opozicioni lideri i aktivisti civilnog društva tvrdili su da REM nije efikasno sprovodio svoj mandat i da je stalno stao na stranu vladajuće koalicije, obezbeđujući nepravedno medijsko okruženje. Prema nadzornoj organizaciji Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), većina medija je otvoreno provladina u svom izvještavanju.

Upotreba SLAPP tužbi i dalje ostaje zabrinutost. U ožujku su mediji izvijestili da je gradonačelnik Beograda Aleksandar šapić podnio dvije odvojene tužbe za klevetu protiv Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Srbija, njenog urednika i drugih novinara, tvrdeći da je njihovo izvještavanje o navodnoj korupciji u vezi s dvije kuće u njegovom vlasništvu narušilo njegovu reputaciju i nanijela mu duševne bolove.

I poslanik SNS Vladimir Đukanović podnio je tužbu protiv Vuka Cvijića, novinara tjednik NIN, zbog optužbi da mu je nanio duševnu bol nakon što je NIN objavio dokument u kojem se tvrdi da je Đukanović nudio mito policijskim inspektorima. Medijske organizacije su tvrdile da su takve tužbe pokušaj da se obeshrabri izvještavanje od javnog interesa, a glavni urednik BIRN-a Srbija Milorad Ivanović naveo je da su tužbe još jedan primer SLAPP-a, čiji je cilj da zastraše novinare i odvrate ih od izvještavanja o pojedincima i temama od javnog interesa.

Rasprostranjena upotreba SLAPP-a imala je za cilj da iscrpi financijska i psihološka sredstva meta i ohladi kritičke stavove na štetu sudjelovanja  javnosti, navodi se u izvještaju o takvim tužbama u zemlji koji je objavio član 19, Centar za ljudska prava Američke advokatske komore. i Nezavisno udruženje novinara Srbije, stoji u izvješću State Department, a prenosi n1info.rs. 

 

Izvor: n1info.rs.  

Tijekom 2023. godine nije bilo značajnijih promjena u stanju ljudskih prava u Srbiji, navodi se u izvještaju State Department. Problemi u vezi sa ljudskim pravima zabilježeni su u kredibilnim izvještajima o ozbiljnim problemima s nezavisnošću pravosuđa; ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje, prijetnje nasiljem i pravne slučajeve protiv novinara, stoji u izvješću, koje prenosi N!.  

U izvješću se dalje, između ostalog, navodi o ozbiljnoj korupciji u vladi, trgovini ljudima i kaznenim djelima kao što su nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, interseksualne ili druge osobe iz seksualnih manjina, navodi se u izvještaju.

-Ustav predviđa slobodu izražavanja ali prijetnje i napadi na novinare, nedostatak transparentnosti vlasništva nad medijima i prevelika uloga države u medijskom sektoru zemlje ugrozili su ove slobode u nekim instance, navodi State Department.

Prenosi se i izvještaj „Nacije u tranzitu“ za 2023. Fridom Hausa koji je Srbiju označio kao zemlju  „tranzicijskog ili hibridnog režima“ i navodi se kontinuirani i sve veći pritisak vlade na nezavisne medijske kuće i novinare, kao i sve veću dominaciju i manipulaciju medijima od strane državnog Telekoma Srbije. „Civilno društvo i nezavisni mediji u Srbiji nastavljaju da rade u neprijateljskoj atmosferi u kojoj su uobičajene kampanje klevetanja organizacija ili pojedinaca od strane vladinih zvaničnika i provladinih medija“, izvijestila je Fridom Haus.

Prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije, u 2022. godini bilo je 137 napada na novinare, a od siječnja do rujna 113 napada. U prosincu  2022, Jelena Obućina, istaknuta novinarka i voditeljica proopozicijskog kanala NovaS, dobila je preko Twittera prijeteće poruke koje kritiziraju njeno izvještavanje o predsjedniku, koje je u provladinim medijima, uključujući tabloide i nacionalne programe, prikazano kao prijetnju za njega. U aprilu je Viši sud u Beogradu osudio osobu koja je slala prijetnje na godinu dana kućnog zatvora.

Ekonomski pritisak je ponekad naveo medije da prakticiraju autocenzuru, suzdržavajući se od objavljivanja sadržaja koji je kritičan prema vladi zbog straha od uznemiravanja vlade ili ekonomskih posljedica, prema predstavnicima medijskih udruženja.

Predstavnici vlade su i dalje dobivali daleko više medijskog izvještavanja od opozicionih političara. Zakon je nalagao jednaku pokrivenost tokom perioda kampanje, ali REM je često smatrao da su skupovi vladinih zvaničnika u stilu kampanje zvanične aktivnosti i stoga van djelokruga zakona. Opozicioni lideri i aktivisti civilnog društva tvrdili su da REM nije efikasno sprovodio svoj mandat i da je stalno stao na stranu vladajuće koalicije, obezbeđujući nepravedno medijsko okruženje. Prema nadzornoj organizaciji Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), većina medija je otvoreno provladina u svom izvještavanju.

Upotreba SLAPP tužbi i dalje ostaje zabrinutost. U ožujku su mediji izvijestili da je gradonačelnik Beograda Aleksandar šapić podnio dvije odvojene tužbe za klevetu protiv Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Srbija, njenog urednika i drugih novinara, tvrdeći da je njihovo izvještavanje o navodnoj korupciji u vezi s dvije kuće u njegovom vlasništvu narušilo njegovu reputaciju i nanijela mu duševne bolove.

I poslanik SNS Vladimir Đukanović podnio je tužbu protiv Vuka Cvijića, novinara tjednik NIN, zbog optužbi da mu je nanio duševnu bol nakon što je NIN objavio dokument u kojem se tvrdi da je Đukanović nudio mito policijskim inspektorima. Medijske organizacije su tvrdile da su takve tužbe pokušaj da se obeshrabri izvještavanje od javnog interesa, a glavni urednik BIRN-a Srbija Milorad Ivanović naveo je da su tužbe još jedan primer SLAPP-a, čiji je cilj da zastraše novinare i odvrate ih od izvještavanja o pojedincima i temama od javnog interesa.

Rasprostranjena upotreba SLAPP-a imala je za cilj da iscrpi financijska i psihološka sredstva meta i ohladi kritičke stavove na štetu sudjelovanja  javnosti, navodi se u izvještaju o takvim tužbama u zemlji koji je objavio član 19, Centar za ljudska prava Američke advokatske komore. i Nezavisno udruženje novinara Srbije, stoji u izvješću State Department, a prenosi n1info.rs. 

 

Izvor: n1info.rs.