I novinari u Europskoj uniji, navodno jednoj od najnaprednijih i najsigurnijih zajednica na svijetu, fizički stradavaju. Radni i profesionalni uvjeti novinara u Europi neprestano se pogoršavaju, a moćnici su shvatili i da zasipanjem tužbi mogu zatvoriti usta novinarima. Svjedočimo li organiziranom pokušaju uništenja neovisnog novinarstva u EU?

Novinarstvo i slobodni mediji su presnažni da bi se mogli uništiti na tako organiziran način. Nedavno smo ponovno bili svjedoci suradnje prekograničnih istraživačkih novinara koji odlično rade istražujući kako visokopozicionirani politički čelnici koriste porezne rajeve. Međutim, moramo biti na oprezu, jer je potpuno ispravna tvrdnja da postoji sustavno i strateško korištenje fenomena tužbi protiv novinara, a da ne spominjem posljednja iskustva u Hrvatskoj i u nekoliko zemalja istočne i središnje Europe.

Imaju li novinari u cijeloj Europi snage oduprijeti se takvim pritiscima, jer su - barem u Hrvatskoj - prilično rascjepkani, što je i posljedica politike protiv organiziranog rada koja se vodi u bivšim socijalističkim zemljama zbog prevladavajuće doktrine da su organizirani radnici zapravo nepoželjni ostaci bivšeg režima?

Novinari , bez sumnje, moraju surađivati ​​i organizirati se. Možda smo svi mi zatajili zato što ne postoji takav oblik organizacijskog sustava koji će odgovarati baš svima. Također sam vjerovao da kroz dobro osiguran sustav izgradnje kapaciteta možemo poboljšati način organiziranja, odnosno po principu „da se sustav u mojoj zemlji može preslikati i na druge zemlje“. Shvaćam da bismo trebali pronaći nove načine, pa smo stoga u Europskoj federaciji novinara angažirali stručnjake da istraže kako novinari u Srednjoj i Istočnoj Europi reagiraju, što bi nam pomoglo da razvijemo nove načine kako doprijeti do novinara i tako podržali nezavisno novinarstvo.

Mogu li mediji u malim zemljama, gdje nema dovoljno velikog tržišta, uopće opstati bez javnog financiranja?

Ulaganje u medije ulaganje je u našu demokraciju, pa ovisimo o pluralističkom nezavisnom medijskom okruženju. Vjerujem da su javna ulaganja u našu demokraciju neophodna, ali  pri tome se mora poštivati ​​načelo nepristrane transakcije (principle of arms’ length) kako bi političare držali podalje od redakcija. Alternativa bi bila u većim ulaganjima poslovnih ljudi, tajkuna, pa bih se ipak radije oslanjao na financiranje od strane građana nego od businessa. Međutim, u nekim zemljama državno ulaganje ima vrlo lošu reputaciju, pa ga treba primjenjivati s jasnim pravilima i standardima koji osiguravaju potpunu neovisnost u odnosu na bilo koje političko tijelo.

Postoji li na razini EFJ -a prijedlog o zajedničkom načinu javnog financiranja europskih medija koji se temelji na nepristranom načelu ili će se to ipak prepustiti svakoj nacionalnoj državi da samostalno odlučuje o javnim politikama?

Svakako, bilo bi dobro imati europsko načelo kao jedno od važnih oruđa. Iako smo prikupili primjere dobre prakse, smatram vrlo zanimljivom ideju o razvijanju osnovnih nepristranih načela što bi mogao biti dosta koristan projekt i za Europsku federaciju novinara. U svakom slučaju važno je u razvijanju nepristranih načela odraziti raznolikost modela i raznolikost kulture. Ali da!

Oglašivačka industrija uspjela je probiti se u samu jezgru novinarskog rada kroz takozvano native oglašavanje, koje je u biti prikrivena reklama odjevena u oblik klasičnog novinarskog teksta, što su vlasnici medija objeručke prihvatili. Je li rašireno nepovjerenje u medije posljedica prevladavajućeg poslovnog modela koji se temelji na ovisnosti o oglašivačima i centrima političke moći?

Naravno, tzv. native oglašavanje ima negativan utjecaj na povjerenje u medije, pa je iznimno važno u medijima stvoriti okvir kako čitatelji, slušatelji i gledatelji ne mogu sumnjati u to što je novinarstvo, a što oglašavanje. Izdavači i urednici dužni su to osigurati. Najbolji način za rješavanje nepovjerenja je ulaganje u obrazovanje i profesionalno novinarstvo, jaka samoregulativna tijela i medijsko opismenjavanje u koje je uključeno mnogo više novinara.

Možemo li zaključiti da su i sami novinari, zbog prevladavajuće šutnje prema zloupotrebi svojih profesionalnih i radnih standarda, djelomično odgovorni za situaciju u kojoj se novinarstvo nalazi?

Svi smo odgovorni. Samo zajedništvom izdavača, novinara, naših obrazovnih centara i samoregulativnih tijela možemo poboljšati situaciju. Ključ je u suradnji, a mi smo spremni biti dio toga.  

Intervju s  direktoricom Europske federacije novinara Renatom Schroeder možete pročitati na snh.hr. 

Intervju s  glavnim tajnikom Europske federacije novinara Ricardoom Gutierrezom možete pročitati na snh.hr.