Izvješće prati niz pitanja koja utječu na rad domaćih novinara i medijskih radnika u Kini te stranih dopisnika, a prvi puta uključuje procjenu broja zatvorenih novinara i medijskih radnika te dokumentira 51 slučaj kršenja slobode medija, od čega neki datiraju iz 2009. U 2015. zabilježeni su veliki napori kineske vlade u smjeru gušenja slobode medija, uključujući izmjene zakona, administrativnih propisa i cenzuru.
Cilj projekta je pružiti podršku novinarima u Kini i braniti neovisnost medija u toj regiji, no i zabilježiti sve vrste nametnutih pritisaka i kontrole. Ovogodišnje Izvješće tako bilježi različite taktike kineske vlade koja ulaže velike napore u gušenju slobode medija, uključujući niz propisa koji ometaju rad novinarima.
Ključni rezultati izvješća:
1. Zakonske kontrole: Kineska vlada predložila je niz zakona u 2015. koji ozbiljno ometaju rad i slobodu medija. Zakon o nacionalnoj sigurnosti, donesen 1. srpnja, prepun je nejasnih definicija ne ostavljajući prostor za zaštitu slobode medija i pristup informacijama, a ostavlja prostor za daljnja ograničenja prava i sloboda kineskih građana, navodi IFJ. Nadalje, Zakon o mjerama protiv terorizma, donesen 27. prosinca, može se zloupotrijebiti protiv manjina u Mongoliji, Tibetu i Xinjiangu. U Kazneni zakon tijekom 2015. uvedene su stroge kazne za izvještavanje o pitanjima od javnog interesa, uključujući katastrofe, epidemije i sigurnosna pitanja. Prema izmijenjenom zakonu kineski novinari mogu dobiti i do 7 godina zatvora ukoliko im se dokaže da su krivotvorili vijest.
2. Kontrolirano izvještavanje: Izvješće pokazuje da je kineska vlada 2015. nastavila s kontrolama izvještavanja o događajima koje smatra 'osjetljivima' ili 'od posebnog interesa', primjerice, u slučaju novogodišnjeg stampeda u Šangaju, potonuća broda Orijental Star u lipnju i eksplozije Tianjin postrojenja u kolovozu. Unatoč velikom broju poginulih u svakom od navedenih incidenata i ogromnom javnom interesu, vlada je blokirala medije. U slučaju stampeda vlada je potpuno zabranila objavljivanje informacija i snimaka, dok je izvještavanje o nesreći Orijental Stara i eksplozije u Tianjinu bilo omogućeno samo medijima u državnom vlasništvu.
3. Snimljena priznanja: Izvješće navodi kako se 2015. nastavilo koristiti “prisilna” priznanja novinara bez suđenja, poput, primjerice, u slučajevima novinara Wang Xiaolu i Liu Wei, zamjenika urednika Guangzhou Southern Metropolis Dailyja.
4. Strani novinari: Strani novinari u Kini i dalje se suočavaju s restriktivnom radnom okolinom. Najviše korištena taktika, kaže se u Izvješću, je kašnjenje u izdavanju viza i u jednom slučaju pritisak na francusku novinarku Ursulu Gauthier, kojoj je produljenje boravka i rada bilo uvjetovano isprikom zbog izvještavanja o povredama ljudskih prava u Xinjiangu.
5. Hong Kong i Macao: Hong Kong i Macao, prema Izvješću, nastavljaju s trendom smanjenja slobode medija i blokade dobivanja informacija iz različitih izvora. Izdvojen je slučaj nestanka pet dioničara i zaposlenika Mighty Current Publication Ltd i Causeway Bay knjižare krajem 2015. Sudbina pet nestalih osoba ostala je nejasna do danas. Kineska vlada odbija dati informacije iz “sigurnosnih razloga”.
IFJ u Izvješću zaključuje ''da je sloboda medija u Kini još u opasnosti, ali naglašava da postoji odlučnost novinara da nastave raditi svoj posao usprkos pritiscima vlasti i institucija. IFJ podupire rad medija koji, usprkos izazovnom okruženju, nastoje prenijeti priče iz Kine i izraziti stavove građana".
Izvješće ''Kineski medijski zid: Borba za slobodu'' možete pogledati ovdje.
Pripremila: Ema Tarabochia
Izvor: IFJ