Newsletter 23

HND-SNH Info

Newsletter 23

Studeni 2015.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- CVIJEĆE ZA POGINULE KOLEGE
- SKLOPLJENA PREDSTEČAJNA NAGODBA ZA NOVI LIST
- ŽENE NAJVIšE SLUšAJU RADIO
- MATIČINI MEDIJSKI SUSRETI: U HRVATSKOM DRUšTVU RETORIKA UMIRE
- U JAPANU TISKANE NOVINE I DALJE NAJVAŽNIJI IZVOR INFORMACIJA
- REPORTERI BEZ GRANICA: UBIJEN ČAK 61 NOVINAR
- HND i SNH: OČEKUJEMO OD VLASTI DA STVORI BOLJI AMBIJENT ZA NOVINARE I NOVINARSTVO
- EUROPARLAMENTARCI TAJE SVOJE SLUŽBENE TROšKOVE

MEDIJSKA SCENA

CVIJEĆE ZA POGINULE KOLEGE

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, predstavnici Hrvatskog novinarskog društva položili su vijenac uz spomen ploču hrvatskim novinarima ubijenima u Domovinskom ratu, na zgradi Hrvatskog novinarskog doma u Perkovčevoj 2, u Zagrebu.
	Uz Sinišu Glavaševića i njegovog kolegu Branimira Polovinu, koji su ubijeni na Ovčari, na spomen ploči su imena ostalih hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara ubijenih u Domovinskom ratu a to su Tomica Belavić, Žarko Kaić, Živko Krstičević, Gordan Lederer, Ivan Maršić, Stjepan Penić, Đuro Podboj, Zdenko Purgar, Željko Ružičić, Nikola Stojanac,Tihomir Tunuković i Pavo Urban. Godišnjica ubojstva Siniše Glavaševića dosad je bila dio službenog programa u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. kao novinarsko-književnički susret „Grad - to ste vi“, no ove je godine priredba izbačena iz službenog programa. Hrvatsko novinarsko društvo, kao jedan od suosnivača priredbe, tu je informaciju doznalo iz medija, rekao je prilikom polaganja vijenca predsjednik HND-a Saša Leković. "Pitamo se je li slučajnost da je prošle godine odgođen govor, a ove cijela priredba. Njihov rezervni plan bio je da Hrvatski Radio Vukovar cjelodnevnim programom posvećenim Glavaševiću nadomjesti propust, no taj program se tradicionalno održava. Mislimo da se tim potezom samo želio izbjeći politički skandal", kazao je Leković. Glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić pročitao je u čast poginulim novinarima Glavaševićev esej "Pisma iz Vukovara" od 18. studenoga 1991. godine. "Odustajem od svih traženja pravde, istine, od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, od svega što sam jučer smatrao nužnim za dobar početak ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok me ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?“.

SKLOPLJENA PREDSTEČAJNA NAGODBA ZA NOVI LIST

Predstečajna nagodba Novog lista sklopljena je u utorak na Trgovačkom sudu u Rijeci, a za prihvaćanje nagodbe izjasnili su se vjerovnici koji zajedno imaju oko 30 milijuna od ukupno 43 milijuna kuna utvrđenih tražbina vjerovnika, doznaje Hina na riječkom Trgovačkom sudu.
	Za prihvaćanje nagodbe izjasnili su se vjerovnici koji zajedno imaju oko 30 milijuna od ukupno 43 milijuna kuna utvrđenih tražbina vjerovnika, doznaje Hina na riječkom Trgovačkom sudu. Zagrebačka banka koja potražuje oko 19 milijuna kuna, za sada se odrekla prava na posebno namirenje, dok se uredno ispunjavaju dospjele obveze. Predsjednik Uprave Novog lista Neven Klarin izjavio je za Hinu da je predstečajna nagodba sklopljena u skladu s očekivanjima te da slijedi operativni proces iz plana restrukturiranja. Vjerujemo da ćemo u cijelosti ispuniti obveze, samim time što su sve obveze Novoga lista, koje su nastale od pokretanja predstečajne nagodbe, u cijelosti realizirane, rekao je Klarin potvrdivši da će se dio dugovanja rješavati putem oglašavanja, što je dogovoreno s jednom skupinom vjerovnika. Na upit o uvođenju strateškog partnera, ponudi koju je predala Telegram grupa te ima li i još ponuđača, Klarin je rekao da je bilo za očekivati da će svi zainteresirani čekati sklapanje predstečajne nagodbe te da će to odrediti intenzitet daljnjih pregovora. Naveo je da osim Telegram grupe ima još potencijalno zainteresiranih partnera, da je u prvom trenutku Telegram Grupa dala jednu ponudu, da tu ponudu nije prihvatio vlasnik Novoga lista tvrtka Andre, kao ni poslovna banka, ali da su pregovori nastavljeni. Na upit o obvezama prema radnicima, Klarin je kazao da dugovanja prema radnicima sada nema, odnosno da je dio dugovanja otprije definiran u predstečaju i da je to obveza koja će se ispuniti. Dodao je da plan restrukturiranja sadržava elemente tehnološkog viška, koji je, kaže, neminovan s obzirom na procese i inovativnosti u izdavaštvu.

ŽENE NAJVIšE SLUšAJU RADIO

Vijeće za elektroničke medije objavilo je na svojoj web stranici preliminarne rezultate analize radijskog tržišta, predstavljene na Danima elektroničkih medija ovog listopada u Opatiji. Kvantitativno istraživanje provedeno je na uzorku od 1900 ispitanika iz cijele Hrvatske, a kvalitativno na 20 ispitanika u jednakoj mjeri radijskih novinara i urednika te ispitanika ostale stručne javnosti.
	Rezultati kvantitativnog istraživanja utvrdili su kako slušatelji malo kada mijenjaju frekvenciju koju slušaju, dok slušanost radija u minutama dnevno od 2012. lagano opada. Radio više slušaju žene, najmanje oni sa završenom samo osnovnom školom, a slušanost je veća u populaciji starijoj od 30 godina i među zaposlenima. Radio se u općoj populaciji koristi manje od televizije, ali više od tiska i interneta, te je primarni medij za informiranje o lokalnim zbivanjima. Iako gotovo tri četvrtine ispitanika glazbu na radiju sluša radije nego govorni program, četvrtina ih smatra kako bi u programu trebalo biti više tematskih emisija. Pri tom kao najzanimljivije ističu teme o zdravlju, ljudskim pravima i sportu. Vijeće za elektroničke medije na svojoj posljednjoj sjednici održanoj početkom studenog jednoglasno je odlučilo podsjetiti HRT na obavezu vođenja odvojenog računovodstva za sredstva koja potječu iz pristojbe koja se plaća za HRT i sredstva od komercijalne djelatnosti javnog medijskog servisa. Ova obaveza uvedena je Zakonom o HRT-u još 2010. godine i praksa je koja se primjenjuje u većini zemalja EU. Pored toga, od HRT-a će se tražiti da svoje web stranice upiše u Knjigu elektroničkih publikacija te da pri Vijeću za elektroničke medije registrira i nedavno uvedene usluge na zahtjev koje pruža HRTi. Dopis koji će Vijeće uputiti HRT-u bit će, kao obavijest, poslan i resornom Ministarstvu kulture te Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, stoji u zapisniku sa sjednice Vijeća.

KRENUO PROJEKT FAKTOGRAF.HR

Faktograf.hr zajednički je projekt Hrvatskog novinarskog društva i GONG-a, nastao na po uzoru na slične medijske platforme za provjeravanje činjenica poput FactCheck ili Fact Checker The Washington Posta. Pokrenut je neposredno prije parlamentarnih izbora, a u početnim koracima pomažu kolegice i kolege s regionalnih fact-checking portala Istinomjer.ba i Istinomer.rs
	Osim provjere točnosti podataka s kojima se u predizbornim političkim kampanjama često barata, i jasno njihovo ocjenjivanje na skali od ‘ni F od fakta’ za potpune izmišljotine, do ocijene ‘fakat’ za točne informacije, portal stremi postati relevantan neprofitni medijski prostor koji će politički život u Hrvatskoj obrađivati u maniri profesionalnog i etičnog novinarstva, nezavisnog od bilo čijih uskih interesa. Zalaže se za temeljne demokratske vrijednosti; slobodu, antifašizam, ljudska prava i ravnopravnosti te socijalnu pravdu.Nakon izbora Faktograf.hr nastavlja analizirati izjave izabranih političara sljedeće četiri godine kako bi ih potaknuo da odgovornije komuniciraju s javnošću i koriste provjerene činjenice umjesto paušalnih ocjena. Analiziraju se izjave što ih političari iznose u javnosti i medijskim istupima, pa će zastupljenost na Faktograf.hr-u ujedno odražavati i opću medijsku zastupljenost pojedinih političkih aktera. Faktograf.hr je neprofitni medij čije su pokretanje financijski podržali National Endowment for Democracy (NED) i TechSoup.

MATIČINI MEDIJSKI SUSRETI: U HRVATSKOM DRUšTVU RETORIKA UMIRE

“U hrvatskom društvu retorika umire. Našu javnu komunikaciju obilježava sve veća manipulacija i sve slabija argumentacija, a bez retorike nema demokracije. Ono što zabrinjava jest izostanak polemičnosti, monološka retorika i izostanak sučeljavanja”, rekao je komunikolog Branimir Stanić 19. studenoga u Matici hrvatskoj na trećim Medijskim susretima te dodao da deficit demokratičnosti dolazi sa smrću retorike, što se najbolje vidi kroz zadnje parlamentarne izbore.
	Tema Matičine medijske tribine ovoga je puta bila Istine i laži u eteru – o argumentaciji i manipulaciji u javnom komuniciranju, a u brojnoj publici mogla su se vidjeti mnoga lica iz medija, poput predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića, komunikologā Jelene Jurišić, Viktorije Car i Zdeslava Milasa. Voditelj Medijskih susreta Goran Galić rekao je da se ovako postavljena tema može problematizirati vrlo široko. “O istinitosti i obmanjivanju u medijima može se govoriti iz perspektive teorija manipulacije i propagande, iz motrišta novinarske etike i deontologije, teorije relativizma, ali i iz vizura niza drugih medijskih, socioloških, filozofskih i političkih teorija. O svemu tome možemo razgovarati, međutim naš je primarni cilj temi pristupiti s aspekta retorike i logike, s posebnim naglaskom na teoriji argumentacije. U tom kontekstu razmišljat ćemo o pitanjima poput: Koje su, s retoričkoga stajališta, karakteristike političkoga govora u Hrvatskoj i u svijetu?; Kako argumentiraju hrvatski novinari?; Temelji li se javna komunikacija u našem medijskom prostoru češće na argumentima ili na retoričkim trikovima?; Koja je u svemu tome uloga javnosti?” U raspravi novinar Branko Kosec upozorio je na neetička ponašanja i izostanak odgovora na iznesene optužbe u medijima, dok je Matina Tenžera, iz novina studenata Fakulteta političkih znanosti Global, neprofitne medije navela kao moguće rješenje za kvalitetno novinarstvo. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija upozorila je na to da su emocije postale glavni alat novinarstva kojim se kreira medijski spektakl. Takav govor, nadovezao se Stanić, prati velika slikovitost jezičnih izraza, ali uz nedostatak logičnog slijeda. Zanimljiv trenutak rasprave, s čime je tribina i završila, bilo je epistemološko pitanje mogućnosti utvrđivanja retoričke istine. “Iako je naša spoznaja subjektivna, ipak postoji mogućnost zahvaćanja stvarnosti, pa i medijske stvarnosti”, iz Matice je poručio Branimir Stanić.(pv)

PRIČE O VUKOVARU NA SCENI U SPLITSKOM HNK-u

Na Sceni 55, komornoj sceni splitskog Hrvatskog narodnog kazališta premijerno je izvedena monodrama Priče iz Vukovara, mladog splitskog glumca, Pere Eranovića. Predstava je Eranovićev diplomski rad. Scena 55 splitskog HNK na jednu večer postala je podrumom ratnog Vukovara. Mladi spitski glumac Pere Eranović premijerno je izveo svoju monodramu, Priče iz Vukovara, nastalu temeljem ratnih zapisa i izvješća pokojnog Siniše Glavaševića, ujedno svoj diplomski rad.
	Eranović je sam osmislio dramatizaciju, režiju, scenu i kostim, a napisao je i skladao nekoliko songova koje je izveo uz gitaru. Mentor mu je bio profesor Milan štrljić. Eranović je zahtjevnoj formi monodrame pristupio promišjeno i iskreno i uspio uhvatiti publiku za srce, štoviše, naveo ih je da jedni druge zagrle i odaslao poruku o miru i ljubavi. Priče iz Vukovara zajednički su projekt HNK Split i Umjetničke akademije u Splitu, te ujedno prva predstava novog ciklusa splitskog kazališta Scena mladih. Siniša Glavašević, čovjek koji ni u najtežim trenucima nije bio patetičan, nego tek ljudski prisutan i jednostavan na način dostupan tek rijetkom smrtniku. Dvadeset i četiri kratke, lirske priče o Vukovaru, vlastitom djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje, jedina su njegova književna ostavština. Pere Eranović te je prozne zapise jedne od najsvjetlijih i najtragičnijih ikona Domovinskog rata protkao njegovim ratnim izvješćima kojima je Hrvatskoj i svijetu prenosio stradanje rodnog grada. Kroz formu riječi, pjesme i pokreta glumac oživljava scensku stvarnost suprotstavljajući ideje čovještva i nečovještva.

OTVORENA IZLOŽBA O 30 GODINA VEČERNJEG LISTA U KOPRIVNICI

U Muzeju grada Koprivnice u srijedu je otvorena izložba o 30 godina dopisništva Večernjeg lista u tom gradu. Izložba je nastala u suradnji s Ogrankom HND-a Koprivničko-križevačke županije, a osmislili su je i realizirali kustos Dražen Ernečić, te dugogodišnji šef dopisništva Večernjeg lista Jovo Rojčević, koji je selektirao građu.
	Dio objavljenih priloga kojima su novinari Dopisništva informirali čitateljstvo gradskog okruženja Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije, a istovremeno promovirali ovaj kraj na širem području, sažet je na izložbi „Trideset godina koprivničkog Večernjaka (1985-2015) koja je nastala kao rezultat suradnje Muzeja s Ogrankom HND-a na prikupljanju i obradi građe iz povijesti koprivničkog novinarstva. Na izložbi nisu predstavljeni novinari autori već njihovi objavljeni prilozi i to selektivno grupirani po tematici, kako unutar regionalnih stranica tako i ostalih dijelova lista što daje potpuniju sliku u kojem obimu u kojima su sve „udarnim“ rubrikama objavljivani prilozi iz koprivničkog i podravskog kraja. Brojnim koprivničkim aktivnim i umirovljenim novinarima na otvorenju izložbe su se pridružili glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, nekadašnja glavna urednica Večernjaka i današnja kolumnistica Ružica Cigler, te glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić. Predsjednik Ogranka HND-a u Koprivnici Karlo Eisenbeisser najavio je organizaciju i drugih događanja, a jedan od glavnih će biti i manifestacija o 120 godina koprivničkog novinarstva.

U JAPANU TISKANE NOVINE I DALJE NAJVAŽNIJI IZVOR INFORMACIJA

Dok se u svijetu novinari u tiskanim novinama boje budućnosti jer se najavljuje opadanje značenja novina pred rastom elektronskih medija, u Japanu nema promjena. Velika anketa koju je u povodu 68-og Tjedna novina proveo najveći dnevni list na svijetu Yomiuri Shimbun pokazuje da novine i dalje imaju budućnost.
	Anketa je provedena između 14. i 21. listopada 2015 a u njoj je sudjelovalo više od 10.000 ispitanika. Čak 79 posto ispitanika potvrđuje da novine daju informacije koje su neophodne i korisne u dnevnom životu ljudi. Jos više, 88 posto, smatra de će novine i u budućnosti biti najvažniji izvor informacija i medij koji pruža znanje čitaocima. Na pitanje što očekuju od novina, najviše ispitanika složilo se da je najvažnije da su informacije prenesene točno i bez pristranosti. Japanski čitaoci novina vjeruju da su novine pouzdani izvor informacija i to potvrđuje 64 posto ispitanika. Oko 71 posto ispitanika traži da se informacije prezentiraju na razumljiv način, a 43 posto ispitanika želi više informacija iz života lokalnih zajednica. Japan ima izvanredno razvijene elektronske medije od radija, televizije pa sve do internetskih medija koji su dostupni na pametnim telefonima, tabletima i kompjuterima, ali se novina i dalje prodaju, a čitaoci ih mogu naći u čekaonicama, javnim knjižnicama i u kafićima. U vrijeme ekonomske krize novine su stradale zbog velikog smanjenja prihoda od oglašavanja ali su naklade novina uglavnom ostale nedirnute krizom. Mnoge novine najviše se prodaju pretplatom koja je u prosjeku viša od 90 posto naklade.

REPORTERI BEZ GRANICA: UBIJEN ČAK 61 NOVINAR

Prema podacima udruge Reporteri bez granica (RSF), u dosadašnjem dijelu tekuće godine u svijetu je ubijen 61 novinar, koliko ih je poginulo u čitavoj 2014. Najviše ih je ubijeno u Iraku (11), Francuskoj (osmero), Južnom Sudanu i Siriji (po šestero).
	U 2015. je također ubijeno ukupno 18 građana- novinara (citizen- journalist) i 'nezitena', odnosno građana koji nisu profesionalni novinari no aktivno su uključeni u online zajednicu. Također, prema podacima RSF-a u ovoj je godini zatvoreno 149 novinara i 165 'netizena'. Kako su izvjestili Reporteri bez granica militanti Islamske države pogubili su najmanje 13 od 48 novinara koje su oteli u Mosulu od 2014. godine, kada su preuzeli kontrolu nad drugim po veličini gradom u Iraku. Reporteri bez granica i njihovi irački partneri Journalistic Freedoms Observatory naveli su u izvješću kako je Mosul postao ‘groblje informativne slobode’. “U Mosulu se otkriva strašna svakodnevnica novinara otkako je Islamska država zauzela grad te spremnost na apsolutnu kontrolu infomacija”, rekla je Alexandra El Khazen. Osim što je najmanje 13 novinara pogubljeno, neki su oslobođeni, a sudbina deset novainara koji su u zarobljeništvu Islamske države još je uvijek nepoznata.

POMOĆ NOVINARIMA KOJI PUTUJU U PARIZ

Reporteri bez granica pokrenuli su akciju „Opendoor“ za strane novinare koji dolaze u Pariz kako bi izvještavali o događajima koji su uslijedili nakon koordiniranih terorističkih napada u glavnom gradu Francuske. Projekt je zamišljen kao pomoć novinarima koji dolaze iz medija s ograničenim materijalnim resursima, a osim mogućnosti korištenja ureda s telefonom i bežičnim pristupom internetu, organizacija nudi pomoć i u traženju smještaja za novinare.

IZ RADA HND-a i SNH

HND i SNH: OČEKUJEMO OD VLASTI DA STVORI BOLJI AMBIJENT ZA NOVINARE I NOVINARSTVO

Povodom 5. studenoga, Europskog dana obrane novinarstva HND i SNH želi ukazati hrvatskoj javnosti na neke od najvećih problema koji pritišću hrvatsko novinarstvo danas. Bitno ih je istaknuti jer se njihovim ignoriranjem i nerješavanjem umnogome otežava uloga novinara u kvalitetnom informiranju javnosti kao i u razotkrivanju negativnosti i podupiranju javnog interesa.
	Zato u demokratskom društvu to i nije samo interes novinara, nego svekolike javnosti. A ti problemi su sljedeći: rad bez ugovora o radu, netransparentnost vlasništva, nedostatak socijalnog dijaloga, neadekvatan pravni okvir, nerješavanje slučajeva prijetnji i napada na novinare. Sloboda novinara i medija guši se i na način da se novinare se grubo ušutkavaju pravilnicima i drugim internim aktima medijskih kuća, zabranjuje im se da o pritiscima i cenzuri kojima su izloženi u redakcijama javno progovore; redakcijski statuti, koji su bili uvjet da se tiskanim informativnim medijima osigura povlaštena stopa PDV-a od 5 i 10 posto, učestalo se krše, a država ne želi uspostaviti mehanizam nadzora nad poštivanjem tih statuta kojima je prava svrha uređivanje odnosa između uredništva i novinara kao i nakladnika i vlasnika, a krajnji cilj uspostava profesionalne autonomije redakcije u odnosu na vlasnike; dio medijskih vlasnika kojima je država osigurala povlašteni PDV kako ne bi otpuštali novinare i smanjivali njihova radna i socijalna prava, učinio je upravo suprotno - u svojim medijskim kućama su jednostrano raskinuli kolektivne ugovore i time dodatno ugrozili i položaj novinara i slobodu medija, stoji između ostalog u zajedničkom priopćenju HND-a i SNH koji potpisuju čelnici dviju organizacija Saša Leković i Anton Filić.

HND: ČELNICI KOMORE I GLAVNI UREDNIK „LIJEČNIČKIH NOVINA“ NE RAZUMIJU DRUšTVENU ZADAĆU MEDIJA

Hrvatsko novinarsko društvo i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a neugodno su iznenađeni tekstovima objavljenima u posljednja dva broja “Liječničkih novina”, glasila Hrvatske liječničke komore, koje potpisuju predsjednik HLK Trpimir Goluža i glavni urednik “Liječničkih novina” Željko Poljak.
	Hrvatsko novinarsko društvo i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a neugodno su iznenađeni tekstovima objavljenima u posljednja dva broja “Liječničkih novina”, glasila Hrvatske liječničke komore, koje potpisuju predsjednik HLK Trpimir Goluža i glavni urednik “Liječničkih novina” Željko Poljak. Nezadovoljni napisima novinara “Večernjeg lista” Ivane Rimac i Danijela Prerada, ne koristeći zakonske institute ispravka i odgovora na eventualno sporne priloge, Goluža i Poljak u “Liječničkim novinama” napadaju, prozivaju i etiketiraju novinare “Večernjeg lista”. Neprimjeren način i razinu njihova komuniciranja ponajbolje oslikavaju epiteti “glup i podao novinar”, kao i poziv da se novinaru “s prezirom okrenu leđa”. Posebno zabrinjava pritom što niti Goluža niti Poljak ne razumiju kako je društvena zadaća medija izvijestiti o svim događajima od interesa za javnost, uključujući istrage i kaznene postupke. To se odnosi na liječnike, jednako kao na političare, gospodarstvenike ili novinare. Očekujemo da i novoizabrano rukovodstvo Hrvatske liječničke komore vrednuje novinarske priloge uvažavajući činjenicu da su mediji u svakom demokratskom društvu kontrolori i čuvari javnog interesa. Dakako da i mediji mogu pogriješiti i da na njihove pogreške svatko povrijeđen ima pravo reagirati. No, etiketiranje novinara “glupanima” i pozivanje na bojkot suradnje s nekim novinarima svakako nije reagiranje poželjno u civiliziranoj zajednici, stoji u priopćenju HND-a koji potpisuju Selma Mijatović,čelnica Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a i predsjednik HND-a Saša Leković.

MEDIJI U SVIJETU I REGIJI

ZAUSTAVITI PRITISAK SRPSKIH VLASTI NA ISTRAŽIVAČKE NOVINARE

Europska federacija novinara (EFJ) osudila je kampanju koju srpski mediji bliski vladi premijera Aleksandra Vučića provode protiv istraživačkih novinara i organizacija Balkanska istraživačka reporterska mreža (BIRN), Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) i Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) za koje rade.
	Ovi centri istraživačkog novinarstva prozvani su u pojedinim srpskim medijima kao 'strani plaćenici koji primaju donacije kako bi destabilizirali vladu Srbije', a nedavno su čak objavljeni i njihovi bankovni izvodi. Predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregaard pozvao je srpske vlasti da izbjegavaju stvaranje neprijateljskog okruženja prema novinarima i medijskim djelatnicima u Srbiji gdje ova branša već trpi zbog loših uvjeta rada. Prema riječima predsjednice Sindikata novinara Srbije Dragane Čabarkape provladini mediji angažirani u kampanji na dnevnoj bazi objavljuju priloge čiji je cilj diskreditirati kritičare vlade i premijera Srbije. Politika gušenja slobode govora prijetnjama, fizičkim napadima i nasiljem u Srbiji zabilježena je i u najnovijem EU izvještaju o napretku Srbije kao potencijalne nove članice Unije.

NEZAKONITOSTI U LIKVIDACIJI TANJUGA

Sindikat Tanjuga «Nezavisnost» reagirao je u ime zaposlenika kojima je uskraćeno pravo na rad u toj novinskoj agenciji koja je s posljednjim danom listopada ove godine trebala biti zatvorena, a zbog neuspjele privatizacije u kojoj se za nju nije pronašao kupac.
	Kako se navodi u otvorenom pismu, uprava Tanjuga obmanula je javnost nepreciznim i netočnim informacijama kojima se pokušavaju prikriti nezakoniti postupci u likvidaciji agencije. Prema navodima iz pisma, 16. studenog samo je dio zaposlenika od pravne službe telefonski obaviješten kako sutradan ne moraju dolaziti na posao. Kako nisu dobili nikakvo pisano rješenje o gašenju svojeg radnog mjesta, a nedolaskom na posao mogli bi izgubiti pravo na otpremninu, zaposlenici su se na poslu ipak pojavili samo da bi doznali kako im je radni nalog ukinut. Bez obzira na Odluku vlade o gašenju Tanjuga objavljenu u Službenom glasniku 5, studenog, agencija je nastavila raditi, upozorava se u pismu. Istovremeno, srpski dnevnik «Politika» prenijela je kako će najmanje 40 zaposlenika Tanjuga, gotovo sve snimatelje i desk agencije, preuzeti Pink Željka Mitrovića.

EUROPARLAMENTARCI TAJE SVOJE SLUŽBENE TROšKOVE

Skupina od 29 istraživačkih novinara iz svih država EU uložila je na sud Europske unije u Luksemburgu tužbu protiv odluke Europskog parlamenta da im ne dopusti uvid u dokumentaciju kojom eurozastupnici opravdavaju troškove što su im odobreni kao dodaci uz redovne plaće.
	Kako prenosi HINA novinari su tužbu podnijeli prošlog tjedna, nakon što im je administracija Europskog parlamenta odbila dati uvid u podatke o toj potrošnji iz javnih sredstava, koja bi morala biti transparentna. Europski parlament na bruto plaće 751 eurozastupnika troši nešto više od 72 milijuna eura godišnje, a njegov godišnji proračun iznosi 474 milijuna eura. U razlici su skriveni i mnogi dodaci na plaće zastupnika, a radi se o skoro 40 milijuna eura, navode novinari-istraživači, koji bi opravdanost tih troškova željeli ispitati provjerom dokumentacije odnosno računa koje su zastupnici priložili. Njihov zahtjev da pogledaju dokumentaciju o dodacima na plaće eurozastupnika, odobreni džeparac, dnevnice, putne troškove i troškove administrativnog osoblja, Europski parlament je odbio uz tvrdnju da se radi o osobnim podacima, a ne informaciji javnog značaja koja mora biti javno dostupna, pa su se odlučili na tužbu na sudu EU-a. Novinare u postupku pred Europskim sudom zastupa Nataša Pirc Musar, pravnica i bivša povjerenica za javne informacije, nekoć i sama novinarka, a sam projekt vodi novinarka ljubljanskog "Dela" Anuška Delić. Pirc Musar smatra da za odbijanje zahtjeva novinara nije bilo pravnog uporišta i da se na taj način neopravdano daje imunitet zastupnicima na prikrivanje netransparentne javne potrošnje.

EUROPSKI PARLAMENT O SIGURNOSTI NOVINARA

Europska parlamentarna grupacija Zeleni/ESS pozvala je direktoricu Europske federacije novinara (EFJ) Renatu Schroeder na sudjelovanje u panel diskusiji na temu «Sloboda medija – sigurnost novinara» održane 12. studenog u Europskom parlamentu.
	Predsjednica EFJ-a upoznala je prisutne s aktivnostima praćenja slobode medija u koje je Federacija uključena poput internetske platforme Vijeća Europske unije pokrenute u travnju ove godine, a putem koje ovo tijelo EU može brže reagirati na sva kršenja slobode medija u zemljama članicama (http://www.coe.int/en/web/media-freedom) te pozvala Europski parlament da se zauzme za prava novinara, slobodu medija i demokraciju što su vrijednosti koje se često zanemaruju zbog različitih geopolitičkih interesa. Panelu je prisustvovao i predsjednik HND-a Saša Leković koji je predstavio SEEMO Priručnik Sigurnosne mreže (http://www.seemo.org/Safety-Net-Manual.html) kao koautor ovog vodiča za novinare u izvanrednim i hitnim situacijama.

NACIONALNA SIGURNOST PROTIV SLOBODE GOVORA

Američki Pew centar za istraživanja objavio je u studenom rezultate ispitivanja podrške slobodi medija u 38 zemalja koje je pokazalo kako se razmišljanja, osobito kad je riječ o izvještavanju povezanom s nacionalnom sigurnošću, bitno razlikuju od zemlje do zemlje. Globalno, većina ispitanih smatra kako je dozvoljeno kritizirati vlasti, no isti konsenzus ne postoji kad je riječ o sadržajima koji bi mogli biti osjetljivi za nacionalnu sigurnost. Iako svi podržavaju medijske slobode u čak 27 zemalja polovica i više ispitanika zabranilo bi objavu takvih, osjetljivih informacija. Cijeli izvještaj može se pronaći na linku http://www.pewglobal.org/2015/11/18/global-support-for-principle-of-free-expression-but-opposition-to-some-forms-of-speech/

EDUKACIJA

Novinari zainteresirani za stručne internet tečajeve imaju do kraja studenog priliku besplatno isprobati novu platformu organizacije Istraživačkih novinara i urednika (IRE) NICAR-Learn. Platforma je posvećena edukaciji za takozvano 'data' ili podatkovno novinarstvo i sadrži kratke video vježbe kojima je moguće pristupiti bilo gdje i bilo kad. Autor prve serije kratkih video predavanja je MaryJo Webster koja je napravila četiri kratka videa na temelju njezinog popularnog tečaja «Excel Magic», a novinari mogu i sami predlagati tutorijale koje bi željeli pronaći na platformi. NICAR-Learn platformi mogu pristupiti i oni koji nisu članovi IRE-a, no neće moći koristiti popuste. Naime, s prosincem ove godine na platformu će biti postavljen i veći broj video tutorijala, no bit će dostupni tek uz godišnju pretplatu od 40 dolara godišnje ili 25 dolara godišnje za članove IRE-a. Više informacija moguće je pronaći na linku http://learn.ire.org/getting-started/

NATJEČAJI

ZA NOVINARSKE RADOVE

Europska federacija novinara raspisala je ove godine prvi put globalni natječaj za najbolji novinarski rad na temu radne migracije. Na natječaj se do 1. prosinca mogu prijaviti novinari iz svih zemalja s radovima objavljenim u razdoblju od lipnja 2014. do 1. prosinca ove godine. Više informacija i obrazac za prijavu nalaze se na linku http://europeanjournalists.org/blog/2015/11/18/global-media-competition-reporting-fairly-on-labour-migration/

ZA INOVATIVNE MEDIJSKE PROJEKTE

	Do 1. prosinca otvoren je i rok u kojem novinari mogu aplicirati za Nieman Fellowship u kategoriji studentske godine na Harvardu. Za kategoriju Knight Visiting Nieman Fellowship natječaj je zatvoren, no novi će biti objavljen sredinom iduće godine. Više podataka može se pronaći na linku http://nieman.harvard.edu/fellowships/apply/