HRT u priopćenju poslanom medijima navodi da je ta kuća "donijela odluku o prekidu radnog odnosa s jednim od svojih zaposlenika", ne navodeći njegovo ime. Kao razlog za izvanredni prekid radnog odnosa navode "tešku povredu Općih pravila o radu i ponašanju koja se sastojala od niza upućenih uvreda, nedoličnog ponašanja, krajnje neprimjerenih i neprofesionalnih izjava, izvan granica onoga što se smatra kolegijalnom i pristojnom komunikacijom", dodajući da se ispad dogodio u službenim prostorijama HRT-a tijekom radnog vremena. HRT se u obrazloženju pozvao na povredu niza odredaba Općih pravila o radu i ponašanju HRT-a koja jasno zabranjuju neprimjereno ponašanje prema kolegicama i kolegama te na Istanbulsku konvenciju koja nasiljem nad ženama smatra sva djela rodno utemeljenog nasilja. HRT se također ogradio od medijskih napisa koji insinuiraju da je postupak protiv bivšeg zaposlenika iniciran njegovom navodnom ostavkom i upozoravanjem na cenzuru u programima HRT-a.

"Za otkaz sam saznao putem medija, iz priopćenja koje je HRT poslao javnosti, a da pritom mene o tome nitko nije obavijestio. Razlozi ovakve drastične sankcije prema meni su posve drugačije prirode od onih koje navodi HRT. Sudskim putem ću dokazivati nezakonitost ovakve odluke i navoda zbog kojih sam izložen javnom sramoćenju. Podsjećam, 21 godinu radim na HRT-u i nikada nisam dobio niti jednu opomenu. Ostajem pri svim tvrdnjama koje sam naveo u obrazloženju moje ostavke na mjesto izvršnog urednika HTV4, kao i očitovanja koje sam uputio upravi HRT-a nakon svađe s urednicom Katarinom Periša Čakarun", rekao je Hrvoje Zovko.

Zovko je podsjetio da se Radničko vijeće HRT-a u međuvremenu izjasnilo protiv otkaza, ali to mišljenje nije bilo obvezujuće za upravu HRT-a. "Ovo je još jedna poruka svima koji žele profesionalno raditi svoj posao, a također je udar i na HND, odnosno, jasna poruka svim članovima Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj radioteleviziji", dodao je Zovko.

Hrvoja Zovka ovih je dana podržalo niz organizacija i kolega; Hrvatsko novinarsko društvo i njegov Ogranak na HTV-u, Europska federacija novinara (EFJ), Međunarodna federacija novinara (IFJ), Regionalna Platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara (Safe journalists) koja predstavlja 6 novinarskih organizacija iz regije, Ogranak HND-a Jutarnjeg lista, Udruženje novinara Srbije (UNS), Društvo novinara Slovenije (DNS), Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), organizatori Fra Ma Fu Festivala, Inicijativa sloboda trećima, Ogranak HND-a tjednika Novosti, Documenta- centar za suočavanje s prošlošću, neformalna organizacija novinara iz regije Novinarska mreža te više od 50 kolega koji su potpisali izjavu solidarnosti s Hrvojem Zovkom.

Vodstvo Hrvatskog novinarskog društva (HND) prethodno je na konferenciji za medije najoštrije osudilo pokretanje postupka izvanrednog otkazivanja ugovora o radu novinaru i uredniku HRT-a i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku te je pozvalo upravu Hrvatske radiotelevizije da postupi na jedini mogući način i obustave postupak raskid ugovora o radu Hrvoju Zovku. Uprava je, kako se neposredno nakon presice saznalo, postupila drugačije.

Romac je istaknuo i kako je HND od stjecanja neovisnosti Hrvatske uporno i dosljedno branio medijske slobode, ali i da je u tom razdoblju, kako ističe, apsurdno, ali istinito – najviše reagiranja, presica i drugih akcija HND-a bilo upravo posvećeno javnoj televiziji, odnosno HRT-u.

Posebno je naglasio da je posljednjim zbivanjima na HRT-u koja su kulminirala otkazom Hrvoju Zovku prethodilo priopćenje Ogranka HND-a na HTV-u od 11. rujna kojim se upozoravalo, između ostaloga, na ozbiljno ugrožavanje uredničkih i novinarskih sloboda. Nakon tog priopćenja, Zovko je 13. rujna podnio ostavku na mjesto urednika HTV 4 te je on, uz ostalo, u svom obrazloženju govorio o svakodnevnim pritiscima ili, pojednostavljeno, o cenzuri.

''I jedno i drugo pisani su dokazi i ozbiljne optužbe koje ukazuju na nedopustivo kršenje, prije svega, Ustava RH koji propisuje zabranu cenzure. Naravno, svjedočanstvo HND-ova ogranka na HTV upućuje kako se na hrvatskoj javnoj televiziji krši Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom.'', kazao je Romac.

Novinarka i urednica HRT-a Maja Sever i glavna povjerenica Podružnice Sindikata novinara Hrvatske (SNH) - novinari i medijski radnici HRT-a istaknula je kako Sindikat novinara smatra da je prijedlog kazne Hrvoje Zovku zbog svađe i verbalnog sukoba s nadređenom urednicom Katarinom Perišom Čakarun predrastičan i kako se tome Sindikat novinara žestoko protivi.

''Smatram da je ovakva mjera kojom poseže Uprava HRT-a još jedan oblik zastrašivanja zaposlenika HRT-a. Ovo je poruka svima nama da ako dođe do bilo koje svađe, povišenog tona, bilo koje grube riječi ili reakcije možemo očekivati izvanredni otkaz. Izvanredni otkaz zaista nije mjera za bilo kakav prekršaj takvog tipa'', rekla je Sever.

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić kazala je da su redakcije Hrvatske radiotelevizije redakcije u kojima vlada profesionalna apatija, strah od otkaza i egzistencijalna ucjena. Naglasila je i kako je šutnja i ušutkivanje novinara ''dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije'', podsjetivši na brojne primjere opomena pred otkaz ili davanja otkaza istaknutim novinarima HRT-a.

Upozorila je i na praksu medijskih kuća kojima se kažnjavaju novinari koji se usude javno upozoriti na pritiske u svojim redakcijama, te da bi se to trebalo regulirati odnosno ugraditi u odredbe novog zakona o medijima.

''Apeliram da se kod donošenja Zakona o medijima ugradi odredba koja će reći da novinar ne samo da ima pravo, nego i dužnost upozoriti da je izložen pritiscima i cenzuri'', kazala je Lukić.

Da politika previše ne mari za medijske slobode i novinarska prava pokazuje i Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije koji je većinom glasova odlučio je da na dnevni ne uvrstiti prijedlog rasprave o stanju na HRT-u povodom otkaza novinaru i uredniku HTV-a i predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Hrvoju Zovku, a raspravu o izvješćima Nadzornog odbora HRT-a o provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja tijekom 2015. i 2016. održao je iza zatvorenih vrata budući da nose oznaku "poslovna tajna". Cijeli izvještaj o tome možete pročitati ovdje.

Više možete pročitati ovdje.

Za prihvaćanje Izvješća o radu i poslovanju HRT-a za prošlu godinu bili su članovi Vijeća Robert Markt, Zorislav Lukić i Ivo Lučić, a protiv su bili Neda Ritz, Maja Sever, Nikola Baketa, Ivica Maštruko i Saša Milošević koji su svoje neslaganje s predstavljenim izvješćem obrazložili smanjenjem ulaganjem u HRT-ov program, a naročito u dramske i dokumentarne sadržaje na što je posebno ukazala članica Vijeća Neda Ritz.

Izvješće je predstavila voditeljica HRT-ove Radne jedinice Financije i računovodstvo Nataša Drempetić koja je naglasila kako je prošle godine Hrvatska radiotelevizija poduzela značajne mjere za stabilizaciju poslovanja, uključivši i sedam preraspodjela finanjskog plana te kontrolu raspoloživog novca. Također je istaknula je kako je HRT uspostavio stabilnu upravljačku strukturu te je prošle godine ostvario oko 1,38 milijarde kune prihoda i oko 100 milijuna kuna dobiti koja je usmjerena na podmirenje gubitaka prenesenih iz prethodnih razdoblja.

Članovima Programskog vijeća prezentirani su i strateških projekti u skladu s Ugovorom između HRT- a i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022, a članovi Vijeća primili su na znanje i izvješće o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca prošle godine.

Kako Hina neslužbeno doznaje, ravnatelj HRT-ove produkcije Jozo Barišić razriješen je u četvrtak na vlastiti zahtjev i na njegovo mjesto u petak kao vršitelj dužnosti ravnatelja produkcije dolazi Josip Krajina, a Bonačić Krešić razriješen je također na vlastiti zahtjev još u srijedu, a na njegovo mjesto kao vršitelj dužnosti dolazi Marko Malnar.

Razrješenje Joze Barišića uslijedilo je nakon medijskih napisa o navodno spornoj nabavi nekih programskih sadržaja iz vanjske produkcije, među kojima se spominje i serija ''Je li moglo drugačije'' na što je početkom ovog tjedna upozorio i Ogranak Hrvatskog novinarskog društva (HND) na HTV-u.

S druge strane, kako se neslužbeno saznaje, ravnatelj tehnologije Bonačić Krešić razriješen je na osobni zahtjev nakon što je, navodno, predloženo povećanje za pedesetak djelatnika u njegovoj poslovnoj jedinici.

Najnovijom odlukom glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, u ''starom'' su sastavu Ravnateljstva javne radiotelevizije u punom mandatu ostali ravnatelj programa Renato Kunić i ravnatelj poslovanja Mislav Stipić.

S druge strane, Mate Matić, odvjetnik komentatora Drage Ćosića potvrdio je da je njegov klijent u četvrtak dobio redovan otkaz skrivljenim ponašanjem, te najavio kako to zbog toga kreće u spor s HRT-om.

HRT je pokrenuo postupak utvrđivanja povrede radne obveze za nekoliko svojih djelatnika vezano za zloupotrebu ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo (SP) u Rusiji. Naime, nakon što su se četiri ulaznice za finale SP-a pojavile u prodaji, FIFA (Svjetska nogometna organizacija) zatražila je od EBU (Europska unija javnih televizija), čiji je HRT član, objašnjenje o okolnostima pojavljivanja spornih karata u prodaji.

HRT je reagirao nakon što je Jutarnji list objavio da su Drago Ćosić i međunarodni koordinator HRT-a Saša Dedić osumnjičeni da su sudjelovali u preprodaji ulaznica za SP.

DORH je potvrdio da je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu počelo izvide o preprodaji karata za to Svjetsko nogometno prvenstvo.

Više možete pročitati ovdje.

Parlametar je dostupan na domeni parlametar.hr, a može ga se pratiti i na društvenim mrežama Facebooku,Twitteru i Instagramu. Napravljen je na temelju otvorenih podataka Hrvatskoga sabora, a uz financijsku podršku National Endowment for Democracy.

Parlametar.hr, dakle, koristi opsežnu građu koju 'proizvodi' Sabor, organizira je i prezentira pregledno poput društvenih mreža, te nudi opcije za lako i jednostavno dijeljenje i preuzimanje sadržaja i grafičkih vizualizacija.

Prednost te grafičke vizualizacije moći će se, primjerice, vidjeti kod izglasavanja nekog zakona, novinari će ju moći preuzeti i obogatiti svoje izvještaje, kaže Slaven Rašković, voditelj GONG-ova digitalnog tima.

Uz novinare, relevantne rezultate pretraga dobit će i istraživači, programeri, političari, ali prije svega građani. Rašković ističe kako su neki zastupnici pozitivno odgovorili da u sklopu Parlametra objave individualne e-mail adrese kako bi im se građani mogli izravno obratiti.

Filip Dobranić, programer i jedan od autora aplikacije Parlametar.si iz slovenskog instituta „Danas je nov dan“, kaže kako su tu aplikaciju u Sloveniji odlično primili i zastupnici i mediji, kako ona omogućuje i dublje analize, poput analiza zastupničkih govora, a Hrvatska je prva država u kojoj će se koristiti nakon Slovenije.

Najbitnije je pratiti što zastupnici rade, za to trebaju alati, kaže Strenja Linić koja opetuje i važnost transparentnosti, pa daje punu podršku predstavljenom web alatu. Dok je predsjednik Sabora bio Božo Petrov (Most) zauzimao se za digitalizaciju i transparentnost rada Sabora, ovo je nastavak toga, poručila je zastupnica. Parlametar koristi jedan rod kao univerzalan za sve riječi koje imaju rodno značenje, u ovom slučaju ženski.

U nacrtu zakona je, primjerice, naglasak stavljen na osiguravanje kanala za prijavu nepravilnosti i na načela, dok je sam način zaštite zviždača nedovoljno razrađen, objavila je pučka pravobraniteljica na svojoj internetskoj stranici.

„Nije ni propisano kako bi i u kojim rokovima, u kontekstu primjene ovog zakona, trebala postupati tijela nezaobilazna u borbi protiv korupcije, poput Uskoka i inspekcijskih službi, iako je to ključno za učinkovito rješavanje prijave i zaštitu zviždača.

Nedovoljno je uređeno i unutarnje prijavljivanje, kada prijavu ispituje povjerljiva osoba, koju odabire poslodavac, zbog čega bi moglo biti omogućeno zataškavanje. Naime, prema ovom prijedlogu, poslodavac ne bi imao obvezu uključiti radnike u odabir povjerljive osobe niti informirati vanjsko tijelo o samoj prijavi, što postupak čini nedovoljno učinkovitim i transparentnim. Nisu predviđene ni sankcije za, primjerice, pokušaj sprječavanja prijave ili utjecaj na rad povjerljive osobe“, smatra pravobraniteljica.

Dodaje i da prijedlog zakona predviđa da će upravo Ured pučke pravobraniteljice biti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. „No, institucija za to nema ustavne ovlasti, jer se među nepravilnostima u obrazloženju prijedloga navode i, primjerice, one iz područja javne nabave, financiranja terorizma, nuklearne sigurnosti, čak i zdravlja i dobrobiti životinja, kojima se ne ugrožavaju temeljna ustavna prava građana pa ih pravobraniteljica nema ovlasti ni ispitivati. Zato, ukoliko zakon bude usvojen u ovom obliku, njegova svrha neće biti ispunjena, a bit će otvoren put za pokretanje postupka ocjene njegove suglasnosti s Ustavom.

Zaključno, rješenja koja zakon donosi nedovoljno su promišljena i razrađena, zbog čega neće omogućiti učinkovito otklanjanje nepravilnosti niti odgovarajuću zaštitu zviždača. Propuštena je to prilika da se borba protiv korupcije u Hrvatskoj značajno osnaži, izgradnjom cjelovitog sustava koji bi stvorio uvjete za sigurno prijavljivanje nepravilnosti, njihovo učinkovito ispitivanje, otklanjanje i sankcioniranje, kao i pružio adekvatnu zaštitu zviždača“, ističe pučka pravobraniteljica.

-Način na koji bi direktiva o autorskim pravima na digitalnom tržištu regulirala pravo autora na naknadu od korištenja njihovih autorskih djela radi za novinare, a ne protiv nas. Svaki put kad je neki novinarski prilog, tekst ili fotografija podijeljen u virtualnm prostoru koji mi ne kontroliramo, mi i naši izdavači trebali bismo participirati u eksploatiranju našeg intelektualnog vlasništva. Bitka za slobodu govora i dostupnost sadržaja ne vodi se na ovom bojnom polju, nego na posve drugim mjestima – ističe Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a.

Kako se navodi u priopćenju DZNAP-a Prijedlog direktive izazvao je žestoke prijepore između interesnih grupa, medijskih kuća, društvenih mreža i tehnoloških kompanija koje su dosad više puta zbog svog monopolističkog ponašanja na tržištu bile prisiljene platiti kaznu, a svoje pozicije sad argumentiraju pod krinkom slobodnog pristupa internetu. - Direktiva bi trebala osigurati da autori budu pravedno plaćeni za svoj rad, zajedno s izdavačima. Prijedlog direktive definira zakonsku odgovornost platformi, poput Googleova YouTubea, za korištenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima, a uređuju se i autorskom pravu srodna tzv. „susjedna prava“ – svojevrsni porez na linkove – budući da bi izdavači i novinari trebali dobivati naknadu za autorska prava za dijeljenje njihovih priloga na internetu, čak i onda kad su posrijedi samo isječci iz sadržaja, navode u DZNAPU-u.

Jučer je usvojen tek prijedlog direktive, početna pozicija Europskog paramenta, na temelju koje se otvara pregovarački proces o nacrtu zakona o kojem će suodlučivati i Vijeće Europske unije.

-Trenutačni način na koji se prenose vijesti, pukim kopiranjem dijelova pa i čak cijelih novinarskih tekstova, bez citiranja autora i medija koji je objavio tekst, nije ništa drugo nego piratstvo koje podriva struku koja je ionako devastirana krizom i, na žalost, ovisna više o oglašivačima, nego o čitateljima. Novinari mogu slobodno izvještavati samo ako su fer plaćeni za svoj rad, to nas osnažuje i pretpostavka je neovisnosti. Posebno pozdravljamo dio prijedloga koji definira da bi buduće naknade trebale biti pošteno podijeljene između autora i izdavača. To nam potvrđuje smjer u kojem vodimo i naše društvo: upravo je DZNAP na hrvatskom tržištu uredio podjelu naknada pola-pola između izdavača i novinara. O tome smo, nakon dugogodišnjih pregovora, postigli dogovor s većinom izdavača, s najvažnijim akterima na medijskom tržištu, komentira predsjednica DZNAP-a.

DZNAP smatra da je današnja odluka Europskog parlamenta korak dalje u izgradnji zaštitnih mehanizama u medijskom autorstvu. Pozivamo članove da i dalje osobno ustaju u situacijama kad je njihovo autorsko pravo povrijeđeno, a mi ćemo se pobrinuti za kolektivnu zaštitu.

U ime HND-a Zovko je položio vijenac na spomenik snimatelju HRT-a Gordanu Ledereru na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, gdje je Lederer 10. kolovoza 1991. pogođen snajperskim hicem pobunjenih Srba. Od 2015. godine na tom se mjestu nalazi spomen obilježje "Slomljeni pejzaž".

Predsjednik HND-a položio je vijenac i na spomen obilježje u selu Panjani u blizini Hrvatske Kostajnice, gdje su na današnji dan prije 27 godina ubijeni ruski novinari Viktor Nogin i Genadij Kurinoj, u zasjedi Martićevih „milicajaca“. Tijela novinara do danas nisu pronađena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle je godine posthumno odlikovao ubijene novinare za iskazanu hrabrost, požrtvovnost i borbu za istinu, a na današnju obljetnicu njihove smrti na spomen-obilježju u Panjanima otkriven je tekst Putinova ukaza o odlikovanju.

Vijence ubijenim novinarima položili su i predstavnici Press film festivala koji se 30. i 31. kolovoza održavao u Hrvatskoj Kostajnici. Festival je inače posvećen ubijenim novinarima Ledereru, Noginu i Kurinoju.

Svečano otvaranje Festivala uveličali su biciklisti iz Virovitice Marin Koren, Dragoljub Marković, Davorko Vukašinović, te Anamaria Vukašinović koji su do Fažane biciklirali četiri dana kao i dvojica osiječkih biciklista Igor Toman i Ivica Lenard. Za razliku od Virovitičana oni se nisu noću odmarali te za 24 sata prešli su više od 600 kilometara od Osijeka do Fažane. Predstavljen je Međunarodni razvojni centar, strateški partner Općine Fažana i Fra Ma Fu festivala, a program je završen rock koncertom akustičnih gitarista “Osman & Licks Acoustic rock”.

Otvorena je i izložba o scenarističkim radovima Franje Fuisa pod nazivom “Od stripa do filma i natrag” koju je priredio Veljko Krulčić te je predstavljen Fuisov pustolovni roman “Sin Orkana” (Nakladnik Art 9). kao i projekti Međunarodnog razvojnog centra Fažana. Progam će biti završen rock koncertom akustičnih gitarista “Osman & Licks Acoustic rock”.

Također je organizirana Večer s Đelom Hadžiselimovićem koja se sastojala od tribine „Nabava, projekcija i promocija dokumentarnih filmova“ te prikazivanje filma po izboru Đele Hadžiselimovića, ato je bio film “Nossa Chape”, dokumentarac koji prati brazilski nogometni klub Chapecoense nakon stravične zrakoplovne nesreće 28. studenog 2016. godine u kojoj su preživjela tek trojica igrača.

Festival je otvoren projekcijom kratkog dokumentarnog filma Jasmina Krpana „Saigon“ o mladim umjetnicima u Vijetnamu suočenima s jakom cenzurom. Prikazan je i dokumentarac „Zapisi iz ćelije br. 12“ Igora Čoke i Marine Kovačević; priča o rehabilitaciji zatvorenika Okružnog zatvora u Beogradu. Prva večer festivala zaključena je filmom Roberta Tomića Zubera „Život od milijun dolara“ koji obrađuje temu pronevjere novca prikupljenog u velikoj humanitarnoj akciji za liječenje djevojčice Nore šitum.

Divlju sječu i devastaciju šume u parku prirode Medvednica dokumentirao je fotograf Nikola šolić u seriji fotografija „Sljeme“. Predstavljeni su i radovi fotografa Igora Čoke na temu migranatske krize pod nazivom „Iza rešetaka“.

Drugog dana festivala održana ie tribina o slobodnom istraživačkom novinarstvu, što je tema ovogodišnjeg Press film festivala. Na programu su projekcije filmova "Odgođena revolucija" Vlatke Vorkapić i Martine Globočnik i "Srbenka" Nebojše Slijepčevića te radionica starih fotografskih procesa Miroslava Arbutine Arbe.

Trećeg dana festival održan je u zagrebačkom Centru mladih Ribnjak, gdje se mogla pogledati izložba fotografija „Iraq“ Nikole šolića te dokumentarni filmovi „Kosovo…Nazdravlje! Gezuar!“ Aleksandra Reljića i „U potrazi za obitelji“ Oggija Tomića.

Press Film Festival - filmski festival posvećen Gordanu Ledereru i poginulim ruskim novinarima u Hrvatskoj Kostajnici - pokrenut je prije četiri godine u svrhu revitalizacije kulture u tom području. Prve dvije godine je bio posvećen ratnom reporterstvu i putopisima, dok se treće izdanje bavilo temom izbjeglica i govorom mržnje.

Organizator PRESS film festivala je nevladina udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko- moslavačka županija.

Na Festivalu je održano preko pedeset predavanja, panela, prezentacija i radionica sa više od 150 utjecajnih govornika iz cijeloga svijeta. Već na prvome panelu okupili u se brojni sudionici koji raspravljaju o tome kako izgleda televizija budućnosti te što ona znači za potrošače.

Među brojnim panelima jedan od zanimljivijih je bio "West Wing - kako savjetovati predsjednika" na kojemu su vodeći savjetnici premijera i predsjednika iz regije otkrili s kojim su se sve izazovima susreli u svom poslu.

"Svakako je to bila ratifikacija Istanbulske konvencije, kao i cijeli pokušaj rušenja nagodbe u Agrokoru koji, srećom, nije uspio. Uz to, izazov je bio pokušati utjecati na sam proces rada i stvoriti tim koji diše kao jedan, to je ključan preduvjet za uspjeh", rekao je Krešimir Macan, bivši posebni savjetnik predsjednika hrvatske Vlade za strateško komuniciranje.

Iz Slovenije na festivalu je sudjelovao Stojan Pelko, bivši savjetnik Samuela Žbogara, posebnoga predstavnika EU na Kosovu, dok je o svojoj suradnji i o tome sluša li ju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorila njegova dugogodišnja savjetnica za medije Suzana Vasiljević.

"Mnogo vremena provodimo razgovarajući. Često se ne slažemo, dođe ponekad i do oštre razmjene mišljenja, ali mislim da je to normalno i zdravo. Najveća opasnost za jednoga lidera je da se okruži ljudima koji neće htjeti ili smjeti ukazivati mu na greške", istaknula je Vasiljević.

Dio programa 11. Weekenda bio je posvećen partnerima festivala, Njemačkoj i Francuskoj. Gosti iz vodećih europskih gospodarskih velesila predstavili su svoje najbolje marketinške, medijske i poslovne prakse pa su tako predstavili televizijski kanal "ARTE", jedan od pionira digitalnih medija koji je na području kulture i informacija zakoračio izvan nacionalnih granica.

Strukovna udruženja za tržišno komuniciranje iz regije potpisala su pismo namjere kojemu je cilj zajedničko djelovanje na podizanju razine profesionalnih standarda struke i kvalitete tržišnih uvjeta u kojima posluju njihove članice, a koje je temeljeno na dobroj praksi i u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Udruženja, agencije, oglašivači i drugi profesionalci koji djeluju na tržištima regije susreću se sa sličnim izazovima, kako na nacionalnim tako i na međunarodnim projektima pa je upravo zato, kako se čulo, "ključna regionalna suradnja koja će doprinijeti bržem i strukturiranijem razvoju tržišta".

Potpisnici pisma namjere su strukovna udruženja za tržišno komuniciranje iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, a to su redom: HURA (Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje), IAA Srbija (Međunarodno udruženje propagandista), MAAM (Makedonsko udruženje marketinških agencija), SOZ (Slovenski oglašivački zbor) i UEPS (Udruženje za tržišne komunikacije Srbije).

U svom dvadesetom izdanju, koje se održalo od 18. do 28. kolovoza, na filmskoj obuci okupilo se 150 polaznika, 15 predavača 12 voditelja i 11 stručnih suradnika, izvijestio je u srijedu Hrvatski filmski savez koji organizira školu s ciljem razvijanja medijske, posebice filmske kulture, u okviru nastave hrvatskog jezika i književnosti u hrvatskim školama.

Po riječima Vere Robić škarica, voditeljice škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić, uz dva seminarska stupnja, organizirano je 12 radioničkih programa, a cjelokupni program služi cjeloživotnom obrazovanju. Programski sadržaj prezentirali su polaznici I. i II. seminarskog stupnja te polaznici niza radionica.

Radionicu za igrani film vodio je akademski filmski redatelj Ivan Goran Vitez, za kameru i snimanje filmski snimatelj Boris Poljak, za eksperimentalni film redatelj Damir Čučić, dokumentarni film redatelj Tomislav Mršić, za montažu Ivana Fumić i Slaven Zečević.

Radionicu za animirani film su vodili Miroslav Klarić i Jadranko Lopatić, za postprodukciju zvuka montažerka Dubravka Premar, a za filmski scenarij Snježana Tribuson.

Predstavljena je i radijska reportaža polaznika radionice radijske reportaže pod vodstvom aurednice i novinarke Višnje Biti. Program škole provodi se kao cjeloživotno obrazovanje i verificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Kao najopširniji izvaninstitucionalni filmski obrazovni program tijekom deset dana okuplja brojne filmske stručnjake i stotinjak polaznika koji osim što promišljaju o filmovima, pohađaju i praktične radionice na kojima kreiraju vlastite filmove te sudjeluju u dva teorijska seminarska programa.

Uz seminarske programe prvog i drugog stupnja na kojima polaznici uče osnovne predmete kao što su Teorija filma, Povijest filma, Struktura filmskog djela, Povijest hrvatskog filma do Metodičkih vježbi za kadar i zvuk, tu su i napredni predmeti koji pružaju dodatna specijalizirana znanja - Moć elipse, Osnove vizualnog pripovijedanja, Horora i psihoanalize do Filmske satire i Povijesti znanstveno - fantastičnog filma.

Pravomoćnom presudom HND-u je naloženo da navedenoj tvrtki isplati iznos od 126.616,61 eura u kunskoj protuvrijednosti s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 1993., kad je ta tvrtka podigla tužbu protiv HND-a. Zatezne kamate još nisu izračunate, no prema prvim procjenama ukupni iznos kojeg će HND temeljem pravomoćne presude morati isplatiti veći je od 320.000 eura. U tome iznosu čak dvije trećine čine zatezne kamate nastale zbog dužine sudskog postupka. Nad tvrtkom koja je 1993. protiv HND-a podigla tužbu tijekom sudskog postupka, 2005., proglašen je stečaj, a sudski postupak protiv HND-a u ime i za račun stečajne mase nastavio je stečajni upravitelj.

Predmet ovog sudskog spora je Ugovor o najmu dijela zgrade u vlasništvu HND-a u Perkovčevoj 2 u Zagrebu koji je sklopljen u srpnju 1990. godine između HND -a i trojice zakupaca - Ante Matića, Ante Tabaka i Ante Ercegovića. Kako zakupci ni nakon više od dvije godine nisu dovršili preuređenje prostora niti su plaćali najam, HND je raskinuo ugovor o zakupu te 1993. ishodio sudsku deložaciju najmoprimca iz zgrade HND-a. Tvrtka U.T.T. Europa 92 d.o.o., koju su osnovali zakupci, je u studenom 1993. protiv HND-a pokrenula sudski spor u kojem je tražila povrat uloženog novca u preuređenje prostor u zgradi HND-a kojeg je unajmila.

Iako je HND tijekom postupka dokazivao da iznos neplaćenog najma, režijskih troškova i izgubljene zarade za vrijeme dok je spomenuta tvrtka boravila u prostoru HND-a iznosi 420.083,00 njemačkih maraka i zahtijevao prijeboj uzajamnih potraživanja, Sud je većinu argumenata HND-a odbacio te djelomično prihvatio zahtjeve tužitelja. Jedan od ključnih argumenata Suda u ovom postupku bio je da HND svoja potraživanja prema spomenutoj tvrtki nije prijavio u stečajnom postupku tvrtke U.T.T. Europa 92.d.o.o. iako je taj stečajni postupak zagrebački Trgovački sud otvorio i zatvorio u istom danu, 30. ožujka 2005.

Protiv ove pravomoćne presude stranke mogu u roku od 30 dana podnijeti zahtjev revizije Vrhovnom sudu, no zahtjev ne odlaže njezino izvršenje. Bez obzira na činjenicu da se sudski postupak trajao punih 25 godina i da se cijena sporosti pravosuđa lomi preko leđa HND,-a pravomoćne odluke suda dužni smo poštivati. Vodstvo HND-a intenzivno radi na pronalaženju načina da izvrši sudsku presudu i istodobno osigura daljnje funkcioniranje našeg Društva.

Presudu Županijskog suda u Zagrebu možete pronaći ovdje.

Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu možete pronaći ovdje.

Ako se pokaže istinitim da su naši djelatnici na bilo koji način sudjelovali u distribuciji ili preprodaji karata namijenjenih HRT-u, a ne odabranim pojedincima, te ako se takva praksa godinama ponavljala, smatramo to nedopustivim i nemoralnim ne samo za njih osobno, već i za ugled novinarske struke. Ako je točno da je naša ustanova tjednima, gotovo mjesecima prikrivala činjenice vezane uz aferu „karte“, kako pred nama, tako i pred građanima, te da su konkretne mjere, čini se, poduzete tek nakon što se afera pojavila u drugim medijima, netko za to mora snositi odgovornost.

Ni na koji način ne sudjelujemo u odluci da se serijalima poput „Je li moglo drugačije“, koji opravdavaju grabež, korupciju i bezakonje, dodijeli više od pola milijuna kuna. Neki od nas već godinama kući u kojoj rade nude projekte za dokumentarne filmove čija je cijena upravo simbolična, ali nismo dobili mogućnost da ih proizvedemo, dok se vanjskim suradnicima dubioznih ideja, čije se profesionalne biografije javno propituju, omogućila izdašna zarada. Mi, novinari HRT-a i članovi HND- a, izrazito se protivimo tome da se novac građana, od kojih su mnogi na socijalnom minimumu, ulaže u manipulativne i moralno upitne projekte.

Naglašavamo da u svemu što se događa u kući u principu i sami doznajemo iz medija, da svojim mišljenjem i stavovima nismo u mogućnosti participirati u procesima koji se događaju u našoj ustanovi, te da je naša pozicija u svim procesima odlučivanja, ili uređivanja programa, posve marginalna. Suodgovorni smo utoliko što radimo svoj posao u tvrtki koju se proziva zbog rušenja vlastitog ugleda, koja ne ispunjava svoju ulogu javnog medija, kao ozbiljnog demokratskog i civilizacijskog postignuća. To ne znači da podržavamo takvo stanje. Naprotiv. No javnost to ne može, niti je mogla čuti, jer nam je zabranjeno javno govoriti. Ako to učinimo, izgubit ćemo posao do kojeg nam je stalo. Ne zbog toga što ga ne radimo, već upravo zbog toga što smo u svakodnevnoj borbi da ga pokušamo odraditi u uvjetima i okolnostima koje nas izrazito ograničavaju, a često i cenzuriraju. Naša je krivnja, dakle, što dosad nismo otišli, što nismo dali otkaz i što još uvijek nismo odustali.

Većina nas, koji vam se ovim putem obraćamo, svakodnevno je na terenu. Izvještavamo, javljamo se s mjesta događaja, radimo reportaže. Borimo se da se objavi nešto za što unaprijed znamo da neće biti objavljeno; barem ne u terminu ili formatu koji smatramo prikladnim. Većina nas je u ovom poslu godinama, pa čak i desetljećima. Mi nismo proizvod ničijeg protekcionizma, ili političke volje. Naša se pozicija ne mijenja s promjenom vlasti. Pojave od kojih se ograđujemo jednako su nam nezamislive, nerazumljive i neprihvatljive kao i bilo kojem drugom građaninu koji svakodnevno zarađuje svoju plaću.

Stoga molimo da nas ne krivite kolektivno. Konstelacije na HRT-u proizvod su zakona u kojima su sudjelovale sve dosadašnje vlasti. Svima je odgovarala privilegirana manjina i većina, kojoj su, osim prava na govor, oduzeta i brojna druga prava. Nipošto ne impliciramo da smo žrtve, ali jednako tako ne pristajemo na tezu da smo krivi. I to zbog toga što nismo odustali, što smo ostali i što vjerujemo da je još uvijek moguće da se sve to promijeni. Da umjesto skandala počnemo proizvoditi kvalitetan program. Da prestanemo biti politički plijen, koji s izbornim promjenama mijenja „vlasnika“, ideologiju, pa čak i sliku stvarnosti koju emitira u eter.

Po tko zna koji put odgovorne za rad i transparentno funkcioniranje HRT-a još jednom pozivamo da se očituju o nalazima iz izvješća bivšeg, naprasito smijenjenog NO HRT-a za 2016., čiji su članovi u izvješću upozorili na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju. Javnost, naime, baš kao i mi, novinari i zaposlenici – ima pravo znati, stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u , koje potpisuje predsjednica Sanja Mikleušević Pavić.

Očigledan je porast nasilja i prijetnji novinarima, a nadležne institucije svojom šutnjom i nečinjenjem pristaju biti suučesnici u tome. Zabrinjavajućim je u tom kontekstu ocijenio odgovor iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na nedavne prijetnja smrću novinarima Indexa, u kojem se to proglašava "iskazivanjem nezadovoljstva čitatelja", odnosno izražavanjem mišljenja.

Potpredsjednik Izvršnog odbora HND-a Denis Romac ustvrdio je kako su prijetnje novinarima postale svakodnevne u komentarima na društvenim mrežama i portalima. Tamo su, kaže, otvorene prijetnje postale samorazumljive, pa gotovo više nitko na to ne obraća pozornost, što je opasno za društvo.

Prijetnje političarima efikasno se rješavaju, ali ne i one upućene novinarima, što je simptom dubljeg problema. Time se relativiziraju i marginaliziraju novinarska upozoravanja na probleme, a ohrabruju počinitelji i obeshrabruju novinari.

Krajnja je posljedica - zastrašivanje i autocenzura, naglašava Romac, a cilj takvog diskursa je onemogućavanje svake suvisle rasprave u društvu.

Potpredsjednica Izvršnog odbora HND-a Slavica Lukić upozorila je da su fizički napadi i prijetnje najbrutalniji oblik pritiska na novinare, no postoje i manje vidljivi pritisci oglašivača i agencija za odnose s javnošću. S druge strane, kazala je, mehanizmi zaštite novinara vrlo slabi i krhki, a poseban su problem učestali sudski progoni novinara i često donošenje osuđujućih presuda koje su vrlo teške za novinare.

Istaknuta je posebno teška situacija novinara u manjim sredinama, koji su izloženi pritiscima lokalnih moćnika. O tome je svjedočio zadarski novinar Hrvoje Bajlo, koji je bio izložen prijetnjama nekoliko godina, a kulminacija je bio fizički napad bivšeg nogometaša Zadra Jakova Suraća, koji mu je krajem lipnja nanio teške fizičke ozljede. Bajlo je istaknuo kako je protiv Suraća bila podignuta optužnica, ali je pušten na slobodu iz pritvora nakon samo dva dana.

Na konferenciji je upozoreno kako je samo tijekom prošle i ove godine zabilježen 21 slučaj napada i prijetnji novinarima, od čega sedam fizičkih napada.

Prijedlog direktive pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta. Nakon što su u srpnju europski zastupnici tijesno glasali protiv pokretanja pregovora s članicama Europske unije o predloženim reformama, za direktivu je ovoga tjedna na plenarnom zasjedanju glasovalo 438 zastupnika, protiv je bilo 226, a suzdržanih 39. Europski parlament je tako utvrdio svoj stav čime su se otvorili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU.

Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google News, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.

Po članku 13 platforme kao što je Googleov YouTube bile bi zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Članak 11 uvodi tzv. "susjedna prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove", po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

"Ovo je dobar znak za kreativnu industriju u Europi", kazao je u srijedu na konferenciji za tisak Axel Voss, izvjestitelj za direktivu i član Europske pučke stranke. Vossov argument je da velike platforme koriste novinarski sadržaj te zarađuju novac bez da dio tog novca ode izdavačima.

On napominje da direktiva neće ugroziti male izdavače i nezavisne autore jer će oni također moći tražiti naplatu za korištenjem sadržaja što je vrlo važno za njih s obzirom da su obično u slabijem pregovaračkom položaju u usporedbi s velikim internetskim platformama. "I dalje se mogu koristiti poveznice i privatni sadržaj. Ovo nije pokriveno Člankom 11 i to mogu sve platforme, poput Wikipedije", kaže Voss.

"Ovdje se ne radi o postavljanju cenzure kako mnogi protivnici tvrde, nego fair-playa na internetu. Slijedeći tjedan ćemo razgovarati s predstavnicima Googla, Facebooka, YouTubea i poručiti im da ih želimo na europskom digitalnom tržištu, ali da će morati igrati po našim pravilima", rekla je na konferenciji za medije u Strasbourgu Helga Trupel, zastupnica iz kluba Zelenih koja je glasala izdvojeno od većeg dijela njene zastupničke skupine. Tijekom rasprave zastupnici su bili duboko podijeljeni među ali i unutar samih stranaka.

Julia Reda, zastupnica Zelenih koja je vodila žestoku kampanju protiv direktive, izjavila je kako Voss želi riješiti važan problem, ali da taj problem neće riješiti zakon o autorskim pravima jer on neće vratiti izgubljene pretplate na novine.

"Ako algoritmi koji budu kontrolirali sadržaj nemaju smisla za humor, onda oni neće ni znati uočiti razliku između tih sadržaja, a samo filtriranje će dati dodatan povod za neplaćanjem", rekla je Reda u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Jedan od oštrijih istupa u raspravi bio je onaj Stanislawa Zolteka iz kluba zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF), koji je izjavio da članci 11 i 13 iznose mjere cenzure kakva nije bila za vrijeme komunizma. "Protivim se direktivi jer mislim na djecu koja će živjeti u ovakvom svijetu", rekao je Zoltek.

Potpredsjednik Europske Komisije Andrus Ansip zaključio je raspravu rekavši da sve europske institucije imaju zajednički cilj, a to je osiguranje pravednog okruženja za autorska prava. "Očito je da postoji konsenzus kada je riječ o modernizaciji europskih prava. Nijedan od podnesenih prijedloga ne ugrožava u potpunosti ni internet ni slobodu govora, rekao je Ansip i obećao da članak 11 neće ograničiti pristup informacijama nego će naprotiv omogućiti održanje kvalitetnog tiska u modernom dobu.

Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) glasovao je protiv prijedloga direktive jer smatra da je predloženi tekst u mnogim detaljima nedorečen, nejasan i zbog toga neprovediv. „Odredbe iz predloženog dokumenta o autorskim pravima ograničavaju slobodu pristupa internetu, a zbog mnogih nejasnoća i nedorečenosti kompliciraju cijeli proces i daju velika prava zemljama članicama. Stoga postoji opasnost razbijanja, uništavanja zajedničkog europskog digitalnog tržišta“, upozorava Radoš.

Hrvatska zastupnica Marijana Petir (EPP) podržava direktivu i ističe da kulturne i kreativne industrije u Europi zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi što predstavlja 7,5 posto radne snage Unije te da je zaštita autorskih prava temelj njihovih prihoda.

"Važno je zaštiti kreativan rad, umjetnike, izvođače, profesionalno i kvalitetno novinarstvo te osigurati autorima naknadu za njihov rad. Također je važno građanima osigurati besplatan pristup mrežnom sadržaju i dati im mogućnost da te sadržaje dijele putem društvenih medija", smatra Petir.

Predstavnici tehnoloških divova, međutim, su izrazili žaljenje što su "zastupnici danas odlučili podržati filtriranje interneta u korist krupnih izdavačkih i glazbenih industrija i to usprkos golemom protivljenju javnosti".

"Nadamo se da će vlade članica EU-a čuti i shvatiti zabrinutosti svojih građana tijekom sljedeće faze pregovora", kazala je u srijedu za časopis Politico Siada El-Ramly, direktorice lobističke skupine EDIMA koja zastupa Google, Facebook, Twitter i ostale.

Voss, čovjek u središtu oluje o autorskim pravima, kazao je da je ovom pitanju prišao bez imalo emocija, a zbog svoje tihe tvrdoglavosti blagonaklono ga ne gledaju niti u vlastitim političkim redovima. Cecilia Bonefeld-Dahl, iz Digital Europe, kazala je da Voss uopće nije razmatrao mnoge njihove argumente, čak i kada su imali potporu stručnjaka i akademske zajednice.

Kako prenose njemački mediji, i njegovi kršćanski demokrati ga smatraju "Europapolitikier" (europski političar), drugi naziv za autsajdera u njemačkoj politici. "Uopće se ne doima kao neki šerif, uvijek je otvoren za razgovor i nove ideje. Ali nakon višesatnih razgovora on svoju poziciju ne promijeni nimalo", kazao je jedan o političara u CDU-u.

Svrha te deklaracije je "navesti načela, odrediti zadatke i predložiti načine upravljanja". "Ona će biti referentna točka svima koji drže do slobodnog i pluralističkog javnog prostora, uvjeta demokracije", objašnjava RSF. Za sastavljanje deklaracije ta organizacija je osnovala neovisno povjerenstvo kojim predsjedaju Iranka Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, i glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire.

Povjerenstvo se sastoji od 25 istaknutih osoba iz 18 zemalja. Nekolicinu je u utorak primio francuski predsjednik Emmanuel Macron u Elizejskoj palači na "iznimno slobodnoj i otvorenoj debati", naveo je Deloire nakon susreta. Francuski predsjednik je podržao inicijativu osnivanja neovisnog povjerenstva, precizirala je Elizejska palača.

U povjerenstvu među ostalima sudjeluju američki politički filozof japanskog porijekla Francis Fukuyama, bivši predsjednik Senegala Abdou Diouf, zamjenica direktora Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara Marina Walker, bivši glavni urednik turskog dnevnog lista Cumhuriyet Can Duendar i nekolicina nobelovaca (Amartya Sen, Joseph Stiglitz, Mario Vargas Llosa).

"Krajnji cilj inicijative je osigurati sudjelovanje država, privatnih tvrtki i predstavnika civilnog društva. Reporteri bez granica žele da se na inicijativu nekoliko čelnika demokratskih zemalja pokrene politički proces, na temelju deklaracije koja će biti sastavljena i postigne Međunarodni pakt za informiranje i demokraciju", ističe ta organizacija.

Predsjednik Macron je izjavio da namjerava u tu svrhu mobilizirati čelnike koji će se okupiti na Pariškom formu za mir od 11. do 13. studenoga na obilježavanju stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.

Strategija EU za zapadni Balkan stvorila je novu dinamiku u europskoj perspektivi regije i proces proširenja je “dobio novi pozitivan zamah”, ali to, nažalost, nije slučaj i na planu slobode medija, ustvrdio je Hahn, otvarajući u Skopju dvodnevnu konferenciju “EU - Western Balkans Media Days" s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom i predstavnikom OSCE-a za slobodu medija Harlemom Desirom.

Hahn je ocijenio da mediji mogu znatno pridonijeti i pomirenju na području zapadnog Balkana suprotstavljanjem pojednostavljenim stereotipima i polarizacijama. Govoreći o ekonomskom položaju medija, Hahn je ukazao na potrebu da se medijima na zapadnom Balkanu pomogne konkretnom financijskom podrškom.

“Jasno je da trebamo uložiti više rada, misli i konkretne financije podrške u stvaranje novih i održivih poslovnih modela i ohrabrivanje inovativnih medijskih start-upova”, rekao je Hahn.

U uvodnom obraćanju na skupu, na kojem je sudjelovalo oko 300 predstavnika medija i organizacija civilnog društva, predstavnik OSCE-a za slobodu medija Harlem Desir rekao je da je nasilje nad novinarima globalno gledano u porastu, a da su posebno ugroženi novinari na zapadnom Balkanu.

“Moramo osigurati da novinari budu sigurni i moramo ih zaštititi. To je naš prioritet. Nažalost, nedostaje političke volje da se zaštite mediji”, ocijenio je Desir istaknuvši kao jedan od posljednjih primjera premlaćivanje novinara Vladimira Kovačevića u Banja Luci.

Makedonski premijer Zoran Zaev smatra da “lažne vijesti idu na to da potiču sukobe”. “A u našem regionalnom kontekstu lažne vijesti idu na potkopavanje europeizacije”, rekao je Zaev i dodao da je on zagovornik samoregulacije medija, odnosno da novinari sami postavljaju svoje standarde.

Zloupotreba slobode govora plasiranjem lažnih informacija, upozorio je premijer Makedonije, loše utječe na sve zemlje u regiji.

"Novine sad svakodnevno zagađuju javnu raspravu, a najgore je što to rade javnim novcem", napisao je na svom Facebook profilu Di Maio, čelnik Pokreta pet zvijezda (M5S).

Upozorio je da vlada u idućem proračunu planira "smanjivanje neizravnih državnih doprinosa" medijima.

"Pripremamo pismo državnim tvrtkama kojim ćemo tražiti da prestanu plaćati novinama" kupovanjem oglasnog prostora, rekao je Di Maio, potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja, rada i socijalnih mjera.

Poput osnivača stranke, komičara Beppea Grilla, M5S je uvjeren da srednjostrujaški mediji pokušavaju potkopati vladajuću koaliciju koju čini i desna Liga čiji je čelnik Matteo Salvini ministar unutarnjih poslova.

Di Maio i njegova stranka, premijer Giuseppe Conte i nekoliko ministara iz redova Lige koji većinom komuniciraju putem Twittera i Facebooka, pokrenuli su niz napada na tradicionalnu štampu u ime obrane "naroda" protiv establišmenta. "To nije novinarstvo, to je samo propaganda kojoj je cilj braniti interese male elite koja misli da može zadržati kontrolu i kada kiši i kada sunce sja", napisao je 32-godišnji Di Maio.

"Ne čitam talijanske novine kako bi se informirao nego kako bi shvatio kako nas žele napasti", dodao je. Raffaele Lorusso, glavni tajnik talijanskog novinarskog društva (FNSI), rekao je za agenciju France Presse da donedavni oporbenjak Di Maio "nije naviknut na pritisak medija ili ideju slobodnog tiska".

I Di Maio i Salvini veliki su korisnici društvenih mreža i stalno objavljuju videosnimke na Facebooku i poruke na Twitteru. "Preferiraju društvene mreže jer se na taj način mogu izravno obraćati svojim pobornicima i govoriti štogod žele", objašnjava Lorusso.

Salvini je nedavno otkrio kako je jednu od njegovih videosnimaka na Facebooku pogledalo više od osam milijuna ljudi, što "je bilo mnogo više nego što bi dobio tradicionalnima medijima".

No ovaj posljednji napad čelnika stranke koja se zalaže za izravnu demokraciju putem interneta i često osuđuje medije za 'lažne vijesti' zazvonila je na uzbunu u Italiji, pa je reagirao i predsjednik Sergio Mattarella.

"Bezuvjetna sloboda medija je temelj i ključ demokracije", poručio je u subotu sa Sicilije. Novinski veteran Ezio Mauro u komentaru u novinama La Republlica napisao je da Di Maiove izjave otkrivaju njegov strah. "U njegovom svijetu novine su neprijatelji, uljezi, slijepi putnici, paraziti", smatra Mauro i dodaje kako ministrove prijetnje pokazuju "strah od slobodnog, neovisnog, pluralističkog i autonomnog javnog mnijenja".

Prosvjednici, među kojima srednjoškolci, mirno su se okupili u središtu najvećeg mjanmarskog grada Yangona. Oni su pustili u zrak crne balone na kojima je pisalo "Oslobodite Wa Lonea i Kyaw Soe Ooa" dok je mali kontingent policije pratio što rade.

Dvojica lokalnih mjanmarskih novinara koji su radili za britansku agenciju Reuters, Wa Lone (32) i Kyaw Soe Oo (28), osuđeni su 3. rujna na sedam godina zatvora zbog kršenja zakona o državnoj tajni jer su istraživali pokolj nad Rohindžama koji su počinile mjanmarske sigurnosne snage u državni Rahin.

Presuda kojom su novinari proglašeni krivi pokazatelj je stvarnog stanja Mjanmara kojim je do 2011. vlada vojna hunta, nakon čega je učinjen korak prema demokratizaciji zemlje.

Thar Lun Zaung Htet, novinar uključen u organiziranje prosvjeda, rekao je da će presuda izrečena novinarima koji su "samo radili svoj posao" ugušit izvještavanje u Mjanmaru. "Gubitak novinarske slobode znači da naša demokratska tranzicija nazaduje", kazao je.

Ova je presuda izazvala pozive visokih dužnosnika Ujedinjenih naroda, političara - među kojima američkog potpredsjednika Mikea Pencea - i aktivista za ljudska prava diljem svijeta na trenutačno oslobađanje novinara. Vladin glasnogovornik nije bio dostupan za komentar u nedjelju.

Mjanmarske vlasti ukinule su izravnu cenzuru 2012. godine u sklopu reforma koje je počeo provodio kvazi-civilni režim koji je 2015. održao izbore, a na njima je pobijedila stranka nekadašnje disidentice i dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi.

Suu Kyi je branila je u četvrtak zatočenje dvojice novinara Reutersa nakon njihove istrage o vojnom pokolju muslimana Rohindža u njezinoj zemlji, ali je priznala da je ta kriza, koju je UN nazvao genocidom, mogla biti "bolje vođena".

"Nisu zatočeni jer su novinari nego zato što je sud odlučio da su prekršili zakon", rekla je ona na Svjetskom gospodarskom forumu Saveza država jugoistočne Azije u Hanoiju, komentirajući prvi put presudu.

Novinar / radijski voditelj / radijski producent (m/ž) - Zadar - Radio ANTENNA

Oglas pogledajte ovdje.

Rok za prijavu: 15.10.2018.

Natječaj za dodjelu nagrade „Marko Polo - slavni putopisac“

Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu u suradnji sa Zborom turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva raspisuje natječaj za nagrade „Marko Polo- slavni putopisac“ za 2018. godinu.

Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincu novinaru za najbolju putopisnu reportažu ako je to ostvarenje u skladu s Pravilnikom o dodjeli nagrada, medalja i priznanja „Marko Polo –slavniputopisac“ Prijedlog za dodjelu godišnje nagrade mora sadržavati:

1. Ime i prezime kandidata
2. Životopis kandidata
3. Prijavljenu reportažu ili putopis
4. Obrazloženje prijedloga
5. Pisanu izjavu kandidata da želi sudjelovati u postupku izbora (ukoliko je kandidat i predlagatelj)
6. Ime i prezime i adresu predlagatelja kandidata ukoliko je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje ukoliko je predlagatelj pravna osoba
7. Najmanje jednu preporuku za predloženo ostvarenje kandidata (nije obvezujuće)

Prijedlog za dodjelu nagrade može sadržavati i druge priloge. Fizičke i pravne osobe koje za dodjelu nagrade mogu predložiti pojedinca novinara, moraju navesti za koju vrstu nagrade kandidata predlažu (nagrada „Marko Polo – slavni putopisac“).

Prijedlozi za nagradu upućuju se u zatvorenim omotnicama na adresu:
HRVATSKA UDRUGA TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA U TURIZMU ( n/r predsjednika Ocjenjivačkog odbora g. Antu Gavranovića)
c/o HRVATSKO NOVINARSKO DRUšTVO
10 000 ZAGREB
Perkovčeva 2

Prijedlozi za dodjelu nagrade podnose se od dana objave natječaja na službenim internetskim stranicama do zaključno 1. studenog 2018. godine.

Ocjenjivački odbor zadržava pravo zahtjeva za nadopunu nepotpunog prijedloga.
Ocjenjivački odbor ima pravo odustati od razmatranja nepravodobno dostavljenog prijedloga.

Tina Čubrilo, predsjednica Hrvatske udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu
Karin Mimica, predsjednica Zbora turističkih novinara HND-a
Pravilnik o nagradama Marko Polo možete preuzeti ovdje.

Radionica istraživačkog novinarstva i doku filma

Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo slobodu medija organizira od 22.10. do 19.11.2018 radionicu istraživačkog novinarstva i doku filma.

Radionica će se održavati ponedjeljkom i srijedom od 19-20.30h na lokaciji Zvonimirova 21, Zagreb (prizemlje, stakleni izlog). Radionica je namijenjena studentima i novinarima koji grizu na istraživačko novinarstvo. Na radionicu se prima do osmero polaznika.

Voditelji radionice su: Saša Paparella, Hrvoje Appelt i Dario Juričan.

Radionica je praktičnog tipa, uključuje puno zadataka i pripremu za rad na doku filmu istraživačkog karaktera. Radionica spaja najbolje od novinskog istraživačkog rada i doku filma. Radionica je besplatna, ali da bi bili primljeni morate se malo potruditi i napisati esej ili članak na jednu od zadanih tema:

1. Tipični zagrebački političar bandićeve ere je poligamni pastuh: mit ili stvarnost?
2. Uspjeti je lako, pitaj me kako – Ana Stojić Deban: od kuhačice kave do predsjednice Uprave Zagrebačkog holdinga
3. Je li autorica koncepta Trga žrtava fašizma Loredana Stunić najsjajnija zvijezda zagrebačke arhitekture?
4. Gradski radovi: dogovorna ekonomija?
5. Zagrebački holding: odlagalište potrošenih političara, novinara i rođaka?

Esej/članak mora biti minimalno dvije kartice. Cijenit će se ekstra trud uložen u rad koji nije samo baziran na postojećim člancima na netu. Rad s kontakt i kratkim biografskim podacima poslati do 15.10.2018. na info@hrcin.hr s naznakom: PRIJAVA ZA RADIONICU. Sve poslati u jednom word ili pdf dokumentu. Odabrani polaznici bit će obaviješteni o primanju na radionicu do 19.10.2018.

Najboljeg polaznika/cu radionice očekuje nagrada u vidu plaćenog jednotjednog rada s ekipom filma GAZDA na novom projektu.

Radionicu podupiru Zaklada Kultura nova i Hrvatsko društvo filmskih redatelja.

Hrcin (Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo slobodu medija) producent je serijala GAZDA i izdavač knjiga istraživačkog novinarstva koje komplementarno prate filmove. Do sada su napravljena dva dugometražna doku filma: Gazda (Agrokor) i Gazda: Početak (Kutle) i izdane su dvije istoimene knjige. Tema trećeg filma u nastanku je Zagreb.