Info > Newsletter

HND Newsletter 55 / kolovoz 2018

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 55
Kolovoz 2018.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- KATJA KUŠEC NOVA UREDNICA HTV 1, VLADIMIR KUMBRIJA UREDNIK PRVOG PROGRAMA HRVATSKOG RADIJA
- SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OGRAĐUJE SE OD OSUDA I KRITIKA KOJE JE SINDIKAT POLICIJSKIH SLUŽBENIKA UPUTIO NOVINARIMA
- SURAĆU ĆE SE SUDITI ZBOG NAPADA NA HRVOJA BAJLA I MOŽE DOBITI I DO 5 GODINA ZATVORA
- HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE PRIJETNJE SMRĆU NOVINARU DRAGI PILSELU
- PORAST OGLAŠAVANJA U TISKANIM MEDIJIMA
- AMERIČKI MEDIJI POKRENULI KAMPANJU PROTIV TRUMPOVIH NAPADA NA NJIH
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

KATJA KUŠEC NOVA UREDNICA HTV 1, VLADIMIR KUMBRIJA UREDNIK PRVOG PROGRAMA HRVATSKOG RADIJA

Odlukom glavnog ravnatelja HRT-a, a na prijedlog ravnatelja poslovne jedinice Program Renata Kunića i glavnog urednika televizijskih programa HRT-a Brune Kovačevića, novi urednik HTV 2 je Tomislav Štengl, urednica HTV 3 Vlatka Kolarović, a HTV 4 Dražen Miočić.

Osim Vladimira Kumbrije koji je na čelu prvog programa Hrvatskog radija (HR), za urednicu HR 3 potvrđena je Nevenka Dujmović, ali drugi radijski program još i dalje vodi vršiteljica dužnosti urednice Jadranka Rilović.

Imenovanja su objavljena na internetskim stranicama HRT-a, a uslijedila su nakon što je krajem lipnja Bruno Kovačević imenovan za glavnog urednika programa HTV1, HTV2, HTV3, HTV4 i međunarodnog televizijskog programskog kanala, Eliana Čandrlić Glibota za glavnu urednicu programa Hrvatskog radija i Andreja Arežina Grgičević za glavnu urednicu portala i nelinearnih medijskih usluga.

Nova imenovanja provedena su na temelju javnoga natječaja na kojem je HRT pozvao kandidate da se prijave za radno mjesto urednika za sva četiri televizijska programa HRT-a, kao i međunarodnoga televizijskoga programa te za radna mjesta urednika u tri programa Hrvatskoga radija, međunarodnoga radijskog programa,te za urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatske televizije (IMS – HTV) i urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatskoga radija (IMS – HR).

Osim toga, bio je raspisan je i natječaj urednike HRT-ovih lokalnih radiopostaja: Radija Knin, Radija Pula, Radija Zadar, Radija Dubrovnik, Radija Rijeka, Radija Split, Radija Osijek i Radija Sljeme.

 

//
 

SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE OGRAĐUJE SE OD OSUDA I KRITIKA KOJE JE SINDIKAT POLICIJSKIH SLUŽBENIKA UPUTIO NOVINARIMA

U priopćenju Sindikat policije Hrvatske pojašnjava kako je Sindikat policijskih službenika nereprezentativni i manjinski sindikat što nekad unosi zabunu, kako kod zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova tako i u javnosti, jer se stječe dojam da je njihov stav zapravo stav Sindikata policije Hrvatske.

"Kao primjer možemo navesti priopćenje SPS-a gdje se novinare osuđuje zbog izvještavanja o odnosu policije prema migrantima, a u vezi kojeg smo zaprimili nekoliko upita novinara koji su mislili da je SPH izdao navedeno priopćenje", kažu iz Sindikata policije Hrvatske.

"S obzirom na navedeno molimo da se Sindikat policije Hrvatske ne miješa s drugim sindikatima jer je SPH oduvijek imao i imat će dobru suradnju s medijima nikada ne sumnjajući u njihovu etičnost i profesionalnost", stoji u priopćenju.

Hrvatsko novinarsko društvo 30. srpnja 2018. reagiralo je na kritike Sindikata policijskih službenika. Reakciju možete pročitati ovdje.

 

//
 

SURAĆU ĆE SE SUDITI ZBOG NAPADA NA HRVOJA BAJLA I MOŽE DOBITI I DO 5 GODINA ZATVORA

Suraća se tereti se da je 24. lipnja 2018. nešto iza 19 sati u Zadru, vidjevši Bajla, a kojem je zamjerio sadržaj tekstova koje je objavio, prišao mu te, u cilju da kod njega izazove strah, uputio mu prijeteće riječi (“što ti pišeš o Kalmeti, Livakoviću, HDZ-u i nama p… ti materina”… “jebo te četnički Index i šugavi Nacional”… “završit ćeš kao Pukanić”… “odrubit ću ti glavu”… “otkinut ću ti glavu”…), a potom ga, u namjeri da ga teško tjelesno ozljedi, udario šakom u glavu uslijed čega je oštećenik pao na pod. Nadalje, Surać je Bajla tada udarao u tijelo dok se isti nalazio na podu ponavljajući prijeteće riječi pri čemu je oštećenik zadobio teške tjelesne ozljede (prijelom desne podlaktice) te je osjetio strah za vlastiti život i strah u vezi obavljanja svog posla.

Naknadno je Suraću produljena mjera opreza i do daljnjega se Bajlu ne smije približiti na manje od 50 metara – rješenje je to kojega je nedavno potpisala sutkinja Općinskog suda u Zadru Ivana Parač Krišto. Ukoliko Surać prekrši tu mjeru, istog treba bit će priveden i smješten u istražni zatvor.

Za djela koja se Suraću stavljaju na teret može biti izrečena kazna zatvora od jedne do pet godina zatvora. S obzirom na to da je Surać u prije napada na Bajla kazao kako “to” radi u ime Božidara Kalmete i Zravka Livakovića, izgledno je kako će se među svjedocima na suđenju Suraću naći i njih dvojica, kojima se inače sudi u korupcijskoj aferi Remorker u Zagrebu.

Napad na novinara Bajlu osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, Europska i Međunarodna federacija novinara te predstavnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za slobodu medija Harlem Désir.

Bajlo je i prethodnih godina doživljavao prijetnje i vrijeđanja zbog svog beskompromisnog rada u novinarstvu. Premda su sve prijetnje prijavljene, policija nije riješila ni jedan slučaj.

 

//
 

PREMIJERA FILMA GENERAL I DŽENTLMEN

Dokumentarni film General i džentlmen kronološki prikazuje njegov život: odrastanje u Ogulinu, vojnu karijeru u Jugoslaviji, zatim prelazak u Hrvatsku vojsku i njegovu ulogu u Domovinskom ratu, te vrijeme nakon rata kada je bio i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske. O životu karizmatičnog generala govore članovi njegove obitelji, najbliži prijatelji i suborci. Film, među ostalim, otkriva što je prethodilo predaji 21. Kordunskog korpusa vojske tzv. RSK. Isto tako, govori o ključnim potezima generala Stipetića koji su doveli do vojnog preokreta na području Banovine tijekom operacija 1995. godine. U Oluji je general Stipetić bio istaknuti zapovjednik sektora Sjever, pod čijim su vodstvom oslobođeni Glina, Petrinja, Hrvatska Kostajnica i Dvor na Uni.Petar Stipetić bio je jedan od zapovjednika koji su stvarali Hrvatsku vojsku i vodio je prvu oslobodilačku operaciju Hrvatske vojske u Zapadnoj Slavoniji 1991. godine.Autor, scenarist i redatelj filma je Hrvoje Zovko, snimatelj je Damir Bednjanec, a montažer Hrvoje Mršić.

O samom generalu i filmu, a uskoro će izaći i knjiga, autor Hrvoje Zovko je kazao: - Petar Stipetić je neponovljiv. Bio je sve ono što mnogi u ovoj državi nikada neće biti. On je bio i ostao predstavnik one bolje Hrvatske. Ponosan sam što sam bio njegov prijatelj 20 i kusur godina. To je nešto što nikada neću zaboraviti. Ono što mi je svaki od sugovornika i sugovornica napomenuo u razgovoru je ta Perina smirenost, skromnost, ljudskost. Satima bih mogao o njemu pričati i ne bi bilo dovoljno- .

 

//
 

FRA MA FU FESTIVAL 2018. U FAŽANI I NA BRIJUNIMA

I ovoga puta priprema se bogat program: niz izložbi, filmskih projekcija, promocija knjiga i albuma stripova, okruglih stolova, tribina, predavanja, predstava i koncerata te radionice stripa, fotografije, animacije i reportaža, a bit će snimljena i milenijska fotografija. Program i poziv za sudjelovanje bit će objavljeni za nekoliko dana.

Organizatori 4. Fra Ma Fu festivala su Studijski institut za novinarstvo kulturu i obrazovanje (SINKO) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), a suorganizatori su Općina Fažana i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Franjo Martin Fuis (Virovitica, 1908. – Plitvice, 1943.) bio je najpoznatiji hrvatski novinar 30-ih godina 20. stoljeća i jedan od naših najistaknutijih reportera svih vremena. Pisao je pod pseudonimom Fra Ma Fu. Prerušavao se u skitnicu, proputovao biciklom cijelu Hrvatsku, obilazio najudaljenije jadranske otoke veslajući s ribarima... Reportaže je ilustrirao fotografijama koje je sam snimao. Nije bio samo začetnik moderne reporterske fotografije u nas nego se smatra i začetnikom hrvatske turističke reportaže. Pisao je pustolovne romane, pjesme, songove za kabaretske predstave, novele i scenarije za stripove koje je crtao Andrija Maurović, a okušao se i kao scenarista za dokumentarne filmove i kazališne predstave. O onome što nije stalo u novine pričao je na tribinama i predavanjima za koje se tražila karta više. Bio je iznimno popularan, dobivao je mnoštvo pisama, uspoređivan je s čuvenim Marijom Jurić Zagorkom. Upravljao je zrakoplovom, obožavao biciklizam i volio duge šetnje prirodom.

Skupina poštovatelja Franje Martina Fuisa smatrala je da su njegovo stvaralaštvo i način života izvrsna podloga za multimedijski festival koji će baštiniti njegovo ime i djelo, poticati novinare, književnike, stvaraoce stripova i ostale kreativce na propitivanja, te, među ostalim, afirmirati turističku reportažu i putopis kao forme kojima se oplemenjuje vrijednosna ukupnost turističke ponude, a time i bolje razumijevanje među državama i narodima.

Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO TEMA 4. PRESS FILM FESTIVALA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Uz brojne projekcije filmova i izložbe fotografija, u Hrvatskoj Kostajnici će se održati i tribina na temu slobodnog istraživačkog novinarstva koja će okupiti brojne novinare, foto reportere, te snimatelje iz Hrvatske i regije. PRESS Film Festival - filmski festival ratnog novinarstva i fotoreporterstva posvećen Gordanu Ledereru i poginulim ruskim novinarima u Hrvatskoj Kostajnici - pokrenut je prije četiri godine u svrhu revitalizacije kulture. Prve dvije godine festival je bio posvećen ratnom reporterstvu i putopisima, dok je treće izdanje bilo posvećeno temi izbjeglica i govoru mržnje.

Organizator PRESS film festivala je nevladina udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko-moslavačka županija.

Ulaz na sva događanja je slobodan.

 

//
 

SNAJPERSKI METAK ZA SNIMATELJA

Poginuo je na radnom mjestu kao snimatelj HTV-a, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja".

Gordan Lederer rodio se je u Zagrebu 1958. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Nakon toga završio je školu za fotoreportere Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je 1983. godine gdje je i diplomirao 1989. godine s dokumentarni filmom Samoća (S. Aničić, 1987.) u produkciji ADU. 1986. godine započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale.

Kao fotograf na narudžbu uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa "Studio". U "Croatia-filmu" radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu Čudesna šuma na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj "trga" u zgradi HTV.

Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Na poticaj voditeljice televizijskih vijesti Mirjane Rakić kod nas je prvi primijenio krupni snimateljski kadar ("talking head" iz televizijskog žargona). Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice Hrvatskog sabora, pri donošenju Ustava slučajno na mjestu uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih koju je naslikala akademska slikarica Jadranka Fatur.

 

//
 

PUCANJ U SNIMATELJA I ISTINU

Tad je teško ranio HTV-ovog tonskog snimatelja Dragana Kričku, koji je ranjen u trbuh. Treći HTV-ov novinar koji se našao pod paljbom bio je Saša Kopljar. Žarko Kaić rodito se u Livnu 7. ožujka 1949, a u Zagrebu je studirao Filmsko snimanje na Akademiji počevši od 1970. godine. Usporedno je radio kao asistent snimatelja na Televiziji Zagreb. Poslije je prešao na snimateljski posao. Brojni dokumentarni filmovi Branka Lentića snimljeni su rukom Žarka Kaića.

Za HTV radio je punih 20 godina te napravio niz sjajnih emisija. Kao snimatelj sudjelovao je u izradi brojnih dokumentarnih snimaka, poput snimaka hrvatskih izbjeglica iz Aljmaša i Dalja.

Kaić je dragovoljno pošao u Domovinski rat da bi snimanjem mogao Hrvatskoj i svijetu posvjedočiti istinu o obrambenoj naravi Hrvatske i agresorskoj osvajačkoj naravi velikosrpske JNA koja je beskrupulozno i osorno kršila sva humanitarna prava i ratne zakone, sprovodila etničko čišćenje a radi ostvarenja svojih osvajačkih ciljeva. Pucanj iz tenka JNA, bio je pucanj u istinu o Domovinskom ratu, jer su ga naredbodavac i izvršitelj paljbe nastojali spriječiti u svjedočenju istine, a Kaićeve su snimke to dokazale.

Istog dana na tiskovnoj konferenciji general JNA Milan Aksentijević pravdao je taj čin riječima "da je Žarko Kaić ubijen zato što je vojnik na tenku mislio da on drži zolju". Izjava je neutemeljena, jer predsjednik Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a Darko Dovranić posvjedočio je "što je cijeli taj događaj trajao oko tri sata i svi su znali o čemu se radi."

Nakon što je u kratkom vremenu prije agresorska JNA ubila hrvatskog televizijskog snimatelja Gordana Lederera, ubojstvo Žarka Kaića cijelom je svijetu razotkrilo mržnju prema istini sadržana u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. O tome kako je poginuo Žarko Kaić snimljen je i dokumentarni film "Žarko Kaić - pucanj u istinu", koji je snimljen 2015. godine. HND-ova Nagrada za snimateljski prilog na televiziji nosi naziv po Žarku Kaiću.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE PRIJETNJE SMRĆU NOVINARU DRAGI PILSELU

"Nakon što mi je u petak 17. kolovoza poslana poruka u kojoj ustaša drži zaklanu glavu Srbina, bio sam primoran pozvati policiju koja je došla u moj dom", kaže Pilsel i dodaje da je kod prijetnje smrću novinarima policija dužna obratiti se DORH-u po službenoj dužnosti. Također, Pilsel kaže da je o svemu obavijestio predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. U policiji su neslužbeno potvrdili da su zaprimili prijavu za prijetnjama od jedne osobe i pokrenuli kriminalističku istragu ali nisu željeli davati nikakve pojedinosti. Pilsel ističe da su napadi počeli nakon što ga je Andrija Hebrang 3. kolovoza prozvao i optužio posredstvom novinarke Andree Latinović na portalu Direktno.hr za "zagađivanje medijskog prostora", da je "falsifikator gubitničke strane", da "konstruira laži", da je "simpatizer agresorske vojske", da "čini zločin prema istini", da "dobro živi od Judinih škuda iz inozemstva" i sličnih. "To su teške klevete i uvrede kazane s namjerom da me se obilježi kao neprijatelja Hrvatske". De facto, iste večeri, 3. kolovoza 2018., nakon tih Hebrangovih uvreda i kleveta protiv mene je počela nova i, od kada imam profil na Facebooku, najžešća kampanja uvreda i prijetnji, kaže Pilsel.

Pilsel kaže da je Hebrang reagirao na press konferenciju koju su on i voditeljica Documente Vesna Teršelič održali u petak 3. kolovoza u prostorijama Kuće ljudskih prava u Zagrebu u vezi s neprocesuiranim zločinima u selima Komić i Poljicima kod Udbine. Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije osuđuje prijetnje smrću upućene kolegi Dragi Pilselu koje je prijavio policiji. Kolega Pilsel je od početka kolovoza putem Facebooka dobio više stotina prijetnji i uvreda, a kako je i sam naveo u prijavi, sve je počelo optužbom Andrije Hebranga da je "falsifikator gubitničke strane" i "simpatizer agresorske vojske".

HND upozorava na zabrinjavajući porast prijetnji smrću našim kolegama koje nisu sankcionirane. Zahtijevamo brzu i učinkovitu reakciju u otkrivanju i procesuiranju počinitelja ovakvih prijetnji. Tražimo od vodećih ljudi ove države da oštro i nedvosmisleno osude prijetnje upućene našim kolegicama i kolegama. O ovom slučaju HND će obavijestiti i međunarodne organizacije za zaštitu slobode medija.

 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE PRIJETNJU SMRĆU SATIRIČARU DOMAGOJU ZOVAKU

Kolega Zovak je nakon zadnje epizode, koja se bavila nedavnom obljetnicom vojno-redarstvene akcije Oluja, putem društvene mreže Facebook dobio prijetnju smrću "I ti ćeš dobiti u potiljak, kunem se". Muškarac koji je izrekao prijetnju smrću kolegi Zovaku poslao je i raspored autobusne linije kojom je godinama putovao u posjet obitelji, što je za HND još jedan dokaz o tome koliko je ozbiljna izrečena prijetnja.

HND upozorava na eskalaciju prijetnji smrću novinarima u zadnje vrijeme i podsjeća na nedavnu sramotnu odluku Općinskog državnog odvjetništva u Splitu koje je odbacilo kaznenu prijavu protiv Stipe Perkovića Tabaka, koji je u svibnju ove godine na Facebook stranici portala Index.hr ostavio komentar "Pa ove novinare treba ubijati". Takve skandalozne odluke samo su još veći poticaj raznim pojedincima da novinarima ili bilo kome drugome u društvu mogu nekažnjeno prijetiti.

Stoga tražimo od mjerodavnih institucija RH da poduzmu sve mjere kako bi se najoštrije i bez iznimke kaznile sve osobe koje prijete našim kolegicama i kolegama samo zato što rade svoj posao. HND će o ovom slučaju izvijestiti Europsku federaciju novinara i ostale međunarodne organizacije koje štite slobodu medija i sigurnost novinara, stoji u priopćenju HND-a.

 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE GRUBO PONAŠANJE ZAGREBAČKOG GRADONAČELNIKA PREMA NOVINARKI NOVE TV

"Da sam ja tako pametan kao Vi, ja bih radio u TV Novoj", uzvratio je Bandić na relevantno pitanje reporterke koje mu očito nije bilo po volji, a onda je na pitanje bi li prijavio reporterku da je u svom dvorištu imala divlje odlagalište otpada odgovorio: "Ne bih ja Vas prijavio, ja bih Vama nešto drugo napravio. Ja bih Vas educirao da to ne napravite". Na pitanje reporterke gdje je smeće s divljeg odlagališta u Kozari putu završilo Bandić je još jednom izgubio kontrolu, odbijajući odgovoriti na pitanje. "Vi ste meni k'o učiteljica zločesta, pa daj budite dama fina", seksistički je odbrusio Bandić.

Ove izjave zagrebačkog gradonačelnika ponovo pokazuju da je riječ o političaru koji nije kadar javno komunicirati na primjeren način. HND smatra kako su te izjave potpuno neprimjerene i nedopustive u javnom prostoru, pogotovo kada dolaze od osobe koja obnaša jednu od najvažnijih i najmoćnijih funkcija u Hrvatskoj, tim više što ovo nije prvi slučaj neprimjerenog ponašanja zagrebačkog gradonačelnika prema novinarima.

Posao je novinara da postavljaju pitanja u javnom interesu, a dužnost je političara da na novinarska pitanja primjereno i argumentirano odgovaraju. Odbijajući odgovarati na novinarska pitanja političari podcjenjuju građane i birače. HND stoga još jednom apelira na sve javne osobe, a pogotovo na političare na odgovornim dužnostima, da prestanu vrijeđati i napadati novinare, koji obavljaju važan posao u interesu građana, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 

//
 

HND OSUĐUJE ODLUKU OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA U SPLITU KOJOM JE ODBAČENA KAZNENA PRIJAVA PROTIV PERKOVIĆA TABAKA

Zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Splitu Jelena Maraš u obrazloženju sramotne odluke o odbacivanju kaznene prijave navela je da je Perković Tabak na dan kad je slao poruku, "slavio rođendan i malo se više popilo", te su ga "ponijele emocije", a posebno je naglasila kako je riječ o "višestruko odlikovanom hrvatskom branitelju". Nedopustivim smatramo da zamjenica općinskog državnog odvjetnika, kojoj je dužnost provoditi zakone i štititi pravnu državu, svojim odlukama jednoj društvenoj skupini omogućava da bude iznad zakona koji se primjenjuje na ostale građane ove države te time krši ustavno načelo jednakosti građana pred zakonom. HND takvo proizvoljno tumačenje zakona smatra nedopustivim, a stajalište zamjenice općinskog državnog odvjetnika Jelene Maraš kako objavljena tvrdnja da "novinare Indexa treba ubijati" nije ozbiljno zastrašivanje - sramotnim.

Takve odluke šalju pogrešnu poruku jer ohrabruju one koji novinarima ili bilo kome drugome žele prijetiti smrću. Prema tumačenju zamjenice općinskog državnog odvjetnika neće im se dogoditi ništa ako su "višestruko odlikovani branitelji" i ako ih u situaciji kad malo više popiju - ponesu emocije. HND apelira na sve mjerodavne institucije da se pridržavaju zakona bez iznimke. HND će o ovoj odluci izvijestiti Europsku federaciju novinara i ostale međunarodne organizacije koje štite slobodu novinarstva, stoji u priopćenju HND koje zaIzvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

AMERIČKI MEDIJI POKRENULI KAMPANJU PROTIV TRUMPOVIH NAPADA NA NJIH

Američki predsjednik učestalo članke koji su kritični prema njemu ili prenose informacije koje mu na neki način nanose štetu naziva "lažnim vijestima", dok je medije u više navrata nazvao "neprijateljima naroda".

"Zamjena slobodnih medija medijima kojima upravlja država uvijek je bilo prvo načelo bilo kakvog koruptivnog režima da zavlada u zemlji", napisao je Globe.

List New York Times, koji je kao i mnogi svoj uvodnik objavio već u srijedu, istaknuo je kako je "inzistiranje na tome da istine koje ti se ne sviđaju predstavljaju 'lažne vijesti' opasno za životnu snagu demokracije". "Bilo kakvo nazivanje novinara 'neprijateljima naroda' opasno je i točka", ističe list.

Početkom kolovoza glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders odbila je odgovoriti na pitanje vjeruje li da su mediji neprijatelji naroda. "Mediji nastavljaju s verbalnim napadom na predsjednika i sve u ovoj administraciji. Svakako, mi imamo ulogu koju trebamo igrati, a mediji također imaju svoju ulogu koju igraju u ovoj zemlji", rekla je. Trumpova kći Ivanka Trump kazala je da ne dijeli poglede svog oca. "Ne. Ne smatram da su mediji neprijatelji naroda", kazala je.

Kako prenose mediji, u osudi se pridružio i londonski Guardian koji je napisao kako je "Trump prvi predsjednik koji, kako se čini, vodi politiku podrivanja pa čak i ugrožavanja rada medija".

Više može pročitati ovdje.

 

//
 

PORAST OGLAŠAVANJA U TISKANIM MEDIJIMA

Naime, u prvom kvartalu 2018. godine su ulaganja u oglašavanje u tiskanim medijima porasla za 1 posto (iznose 153 milijuna funti). To je prvi kvartal od kraja 2010. godine da je ovaj pokazatelj „u plusu“. Posljednjih je 29 tromjesečja pad oglašavanja u tiskanim medijima u Velikoj Britaniji bio i do 22 posto. Najveći porast zabilježen je kod izdanja Sun, Daily Mirror, Daily Mail, Daily Express i Metro, čiji je ukupni rast prihoda od oglašavanja u prva tri mjeseca bio 2,8 posto pokazalo je istraživanje organizacije Advertising Association. „Ozbiljnije“ novine kao što su Times, Telegraph, Financial Times i Guardian bilježe pad od 0,3% – što im je najbolji rezultat u posljednjih sedam godina. Kao razloge ove promjene u istraživanju se navode mišljenja nekih kompanija kako su proteklih godina previše izdvajale za online oglase, a neki od velikih oglašivača razočarani su događanjima oko tehnoloških kompanija, primarno Facebook-a, pa su odlučili manje investirati u te kanale oglašavanja. Neki su takođe odlučili manje plaćati oglase za Google, jer ni ova kompanija nije održala visok standard kad je riječ o uklanjanju govora mržnje i lažnih vijesti.

 

//
 

IFJ I EFJ OSUDILE POLICIJSKI PREPAD NA NEOVISNE MEDIJSKE AGENCIJE U BJELORUSIJI

Ovih dana je u redakcije Tut By, bjeloruskog najvećeg portala i BelaPan, privatnu novinsku agenciju, upala policija i pretražila ih želeći naći podatke o navodno nezakonitom pristupu informacijama državne novinske internetske agencije BelITA. Za vrijeme racije je novinarima bio zabranjen pristup njihovim radnim mjestima, laptopi su im oduzeti i nekolicina zaposlenika je pozvana na ispitivanje. Policija je pretražila i redakciju Navuke (Znanost), novina koje sjedište imaju u zgradi Bjeloruske akademije znanosti.

Novinari redakcija Tut.by i BelaPan su optuženi zbog uvida u sadržaj BelITA-a, koji je ograničen samo na pretplatnike (državne informativne agencije). Istraživački odbor tvrdi da je otkrio 15.000 slučajeva takvog neautoriziranog pristupa. “To je kazneno djelo BelITA-i pričinilo popriličnu štetu, uz ostalo i u pogledu pada poslovnog ugleda“, izjavili su u Odboru. „Budu li proglašeni krivima, prijeti im dvogodišnja zatvorska kazna.“ Novinari tvrde da su koristili samo one vijesti koje su dostupne javnosti. Bjeloruski sindikat novinara (BAJ) je objavio da je 9 novinara pritvoreno 7. Kolovoza, a neki su pušteni već uvečer, ali je ujutro 8. kolovoza u pritvoru bilo još njih 5: Marina Zolotov (Tut.by, glavna urednica), Anna Koltygin (Tut.by, izvršna urednica), Galina Vlasic (Tut.by, urednica), Anna Ermachenok (Tut.by, urednica) te Tatiana Karavenkova, BelaPAN-ova dopisnica za inozemne teme.

Odbor je pretražio i stan poznatog novinara i medijskog stručnjaka Pauliuka Bykouskog, koji radi za rusku redakciju Deutsche Wellea. Duzet u je laptop. Izvještaji kažu da su istražitelji sondiranje proširili na više medijskih kuća.

BAJ, IFJ i EFJ, pozivaju vlasti da trenutno puste na slobodu pritvorene novinare, da im osiguraju pristup njihovim radnim mjestima te da im vrate oduzetu opremu. Obje federacije novinara smatraju potez policije pretjeranim i naglašavaju da bi mogao kompromitirati novinarske izvore. Vijeće Europe je bjeloruska istražna tijela pozvalo da „omoguće brzu i transparentnu istragu“ te da „oslobode sve privedene novinare“.

 

//
 

GOOGLE DODIJELIO 21 MILIJUN EURA ZA INOVACIJE U DIGITALNIM MEDIJIMA

Ukupno je pristiglo 820 aplikacija na program grantova za koje je Google već dodijelio 115 milijuna eura prethodnih godina. Ključne teme koje proizlaze iz projekata upućuju na to da je fokus na glasovnim uređajima, personalizaciji, dinamičnim cijenama i korištenju machine learninga, priopćili su iz Fonda.

Od zemalja regije do sada su finansirana tri projekta iz Hrvatske i šest projekata iz Slovenije. Do sada je financrano oko 600 projekata koje možete detaljno istražiti na stranici Digital News Innovation Fonda. Aplikacije za novi krug dodjele grantova najavljen je za kraj ove godine.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Poslovi, natječaji, stipendije

STRUČNI/A SURADNIK/CA NOVINAR/KA - NOVE BOJE MEDIA D.O.O. ZASTUPANJE I USLUGE

Rok za prijavu: 02.09.2018.

Više možete vidjeti ovdje.



Radionica reportaža na 4. Fra Ma Fu festivalu

Fra Ma Fu festival poziva mlade novinarke i novinare, studentice i studente novinarstva i ostale zainteresirane na besplatnu Radionicu reportaža koja se od 20. do 23. rujna ove godine održava u sklopu festivala u Fažani i na Brijunima.

Prijava treba sadržavati kratku biografiju i motivacijsko pismo od najviše 300 riječi (odnosno jednu karticu, 1800 znakova s prazninama) u kojem će biti predstavljeni vaše eventualno medijsko iskustvo te motivi za sudjelovanje na Radionici reportaža.

Izabrani sami plaćaju put, ali za vrijeme trajanja Radionice osigurani su im smještaj i prehrana te sudjelovanje u drugim programima Fra Ma Fu festivala.

Radionicu vode Mirko Mlakar i Saša Leković, dugogodišnji novinari, urednici i predavači novinarstva.

Radionica reportaža održava se u pet termina s najmanje ukupno 20 školskih sati, a program je kombinacija standardne novinarske škole (tečaja) s naglašenom ulogom polaznika (rasprava − seminar) te vježbi. Među ostalim, to znači da voditelji pomažu u izradi reportaža samih polaznica i polaznika. Raspravljat će se o tome:

• što sve može biti tema novinske priče i kako je pronaći?

• koje su razlike između reportaže i drugih složenih novin(ar)skih/medijskih vrsta?

• kakve su reportaže u hrvatskom novinarstvu?

• koja su iskustva ratnih reportera (s posebnim osvrtom na Domovinski rat)?

• ima li reportaža u digitalnom dobu budućnost?

Prijaviti se možete do 31. kolovoza 2018. na: radionice-framafu@mail.inet.hr

Zbog ograničenog broja mjesta, u slučaju previše prijavljenih prednost će biti određena prema redoslijedu prijava.

Organizacijski odbor 4. Fra Ma Fu festivala
 
 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved