Info > Newsletter

HND Newsletter 49 / veljača 2018

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 49
Veljača 2018.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- Trideset milijuna kuna ipak samo za neprofitne nakladnike
- Obuljen Koržinek: Izmjene Zakona o elektroničkim medijima krajem godine
- Pet dnevnih listova upozorava da su pod sustavnim pritiskom SDP-a
- HUOJ: Antikomunikator godine - biskup Vlado Košić
- Humanitarna akcija za kolegicu Korneliju Livaja: Za Korni! Nisi sama!
- Natječaj za novinarske nagrade HND-a za 2017. godinu
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  Medijska scena
//

TRIDESET MILIJUNA KUNA IPAK SAMO ZA NEPROFITNE NAKLADNIKE

Takva odluka znači da je Ministarstvo kulture prihvatilo argumente HND-a da novac iz tog fonda može biti dodijeljen samo neprofitnim medijima.

U planu natječaja za 2018. objavljenom u okviru Javnog savjetovanja o Godišnjem planu natječaja, javnih poziva i drugih programa financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva u 2018. godini iz Državnog proračuna i inozemnih fondova, nije naveden poziv za program "Mediji zajednice - potpora socijalnom uključivanju putem medija", što je unijelo sumnju da se natječaj neće raspisati niti 2018. godine, što bi u perspektivi značilo da bi rok za raspisivanje natječaja istekao i da bi se sredstva morala biti vraćena.

Međutim, u ministarstvu tvrde da "u okviru Javnog savjetovanja o Godišnjem planu natječaja, javnih poziva i drugih programa financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva u 2018. godini iz Državnog proračuna i inozemnih fondova, nisu navedeni pozivi koji će se u 2018. godini objaviti u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., ne samo Ministarstva kulture već i ostalih državnih tijela".

"Relevantan je Godišnji plan objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2018. godinu objavljen na mrežnim stranicama Europskog socijalnog fonda, kao i svi podaci koji su tamo navedeni", kažu u ministarstvu.

U Godišnjem planu Europskog socijalnog fonda (ESF) stoji da su prihvatljivi korisnici "Nakladnici medija (pravne osobe): neprofitni nakladnik televizije i/ili radija; neprofitni pružatelj medijskih usluga iz članaka 19. i 79. ZEM-a; neprofitni pružatelj elektroničkih publikacija; neprofitni novinski nakladnik", što znači da je ministarstvo odustalo od ideje da se program otvori svim nakladnicima medija, uključujući one komercijalne.

Podsjećamo, prvobitni plan ministarstva, od početka mandata ministrice Nine Obuljen Koržinek, bio je da se novac iz programa Mediji zajednice dodjeljuje neprofitnim i komercijalnim medijima, o čemu je ministrica govorila u intervjuu za hnd.hr. HND je u više navrata upozorio kako su mediji zajednice jasno definirani kao isključivo neprofitni mediji, pozivajući se pritom na mišljenja stručnjaka iz područja medija zajednice (community media).

Specifični cilj programa "Mediji zajednice" je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika diskriminacije, piše u Godišnjem planu natječaja ESF-a. Prihvatljive aktivnosti su organizacija i provedba edukacijskih programa i aktivnosti za novinare te proizvodnja i objava programskih sadržaja medija namijenjenih povećanju vidljivosti ranjivih skupina.

Indikativni iznos bespovratnih sredstava koji pojedini korisnik može dobiti je od 450.000,00 do 1.400.000,00 kuna.

Priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna traje još od 2015. godine.

 
 

//
 

OBULJEN KORŽINEK: IZMJENE ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA KRAJEM GODINE

Najavljujući izradu novog paketa medijskih zakona, Obuljen Koržinek je rekla kako je dosad najveći iskorak napravljen u izradi izmjena i dopuna zakonske regulative o elektroničkim medijima, dok je istovremeno rad na novom "krovnom" Zakonu o medijima bio zapostavljen, no i taj novi zakon mogao bi biti predstavljen iduće godine. "U prvoj fazi izrade novog zakona o elektroničkim medijima bit će analiza postojećeg, odnosno onih dijelova zakona koji još i sada funkcioniraju i koje treba zadržati. Ono što će biti ključno jest reguliranje novih tipova medija i djelatnosti u području medijske industrije, koje dosad nismo poznavali", rekla je ministrica.

Istaknula je kako će paralelno s izmjenama Zakona o elektroničkim medijima tijekom ove godine biti održan niz konzultacija za izmjenu i Zakona o medijima. Naglasila je i kako na tragu postojećih zakonskih odredbi iz 2009. u novim odredbama treba nastaviti razvijati i poticati različite modele koregulacije i samoregulacije medija.

"Smatramo da područje medija nije područje koje treba jako strogo regulirati, a osim toga, budući da se tehnologija vrlo brzo mijenja, nije moguće tako brzo prilagođavati propise", rekla je.

Ministrica je istaknula i veliku važnost Fonda za poticanje pluralizma medija koji je, prema njezinim riječima, imao i još ima veliku ulogu u poticanju medijskog pluralizma koje bi trebalo očuvati i još ojačati u novim zakonskim odredbama. Pohvalila je ulogu i dosadašnji veliki angažman Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Agencije za elektroničke medije (AEM) u provođenju dosadašnjih zakonskih odredbi.

Predsjednik VEM-a i ujedno ravnatelj AEM-a Damir Hajduk upozorio je na zastarjeli hrvatski medijski zakonski okvir, pogotovo u sferi globalizacije medija. "Danas veliki globalni igrači ulaze na mala tržišta koja su jezično ograničena i tako ograničavaju medijski pluralizam. Mi smo malo tržište ugroženo od velikih igrača i moramo razmišljati ne što je bilo, nego što nas čeka i kako se prema tome postaviti", rekao je Hajduk.

Predsjednica HUP - Koordinacije komercijalnih radio postaja te direktorica i glavna urednica Media servis globala Silvija Londero založila se za očuvanje stručnih i etičkih standarda u izmjeni medijskog zakonodavstva.

"Suvremeno medijsko zakonodavstvo, utemeljeno na demokratskim i stvarnim tržišnim osnovama, postaje nezaobilazni prioritet. Medijska evolucija kroz koju smo prošli od osamostaljenja Hrvatske pojačala je svijest građana suvremenim medijskim sadržajem, a upravo taj sadržaj u programima komercijalnih radijskih postaja ruši sve barijere, posebice barijere u mržnji, netoleranciji i nasilju'', kazala je Landero. Na 1. Hrvatskom radijskom forumu, održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića, o medijskoj regulativi i njezinom značaju govorili su i predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić, bivša zastupnica u EU parlamentu Doris Pack, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević i akademik Jakša Barbić.

Jandroković je u svom je obraćanju okupljenima čestitao Svjetski dan radija koji se obilježava 13. veljače, na dan kada je 1946 počeo emitirati Radio Ujedinjenih naroda. Na skupu je bila predstavljena i Deklaracija koju su potpisali svi članovi Koordinacije komercijalnih radio postaja.

 
 

//
 

POZIV NA PROMICANJE RAZLIČITOSTI, MIRA I RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

Svjetski dan radija obilježava se od 2012. iako je United Nations Radio na današnji dan još 1946. godine odaslao poruku ''Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta''.

Ujedinjeni narodi (UN) i Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO) ove godine pozivaju radijske postaje na promicanje različitosti, mira i razvoja u prijenosima sportskih natjecanja.

Kako ističu, sport povezuje narode, približava ih vlastitom kulturnom nasljeđu i pomaže u razbijanju predrasuda o spolovima te potiče inicijative protiv nasilja upućene na solidarnost i snošljivost.

U godini velikih sportskih natjecanja poput Zimskih Olimpijskih igara (ZOI) i Svjetskoga nogometnog prvenstva (SNP) u Rusiji Svjetski dan radija prigoda je da se pokaže kako ravnopravnost spolova u sportu i ravnopravno izvješćivanje o muškim i ženskim sportskim natjecanjima može potaknuti i veću slobodu izražavanja.

Kako se navodi, porazni su i podaci iz statistike UNESCO-a i tvrtke Global Media Monitoring iz 2015. u kojoj stoji da je sportska natjecanja komentiralo samo 12 posto žena, a uspjesi sportašica bili su zastupljeni u samo 7 posto medija. Štoviše, samo je 4 posto medija izvješćivalo o pretežito većinski ženskim sportovima. Žene se često doživljavaju isključivo kao majčinski ili obiteljski tipovi, a muškarce se doživljava kao agresivne i napadački raspoložene igrače. Taj je segment nasilja u sportu postao njegovom sastavnicom, u nekim navijačkim skupinama katkad i važnijim od samoga uspjeha momčadi. Stoga nedostatak komentatorica sportskih prijenosa onemogućuje stvaranje šire publike s različitim afinitetima i zanimanjima za određene sportove koji su u medijima manje zastupljeni.

Hrvatski radio (HRT – HR) ovogodišnji Svjetski dan radija obilježava nizom prigodnih sadržaja u informativnim i mozaičnim emisijama na svojim trima nacionalnim programima, na osam regionalnih radijskih postaja te na međunarodnome multimedijskom programu HRT – Glas Hrvatske, priopćio je HRT.

Prvi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) u emisiji ''Izvan okvira'' predstavlja žensku rukometnu ekipu Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u emisiji ''Slobodni stil'' provjerit će koliko se u medijima uopće prati sveučilišni sport. U emisiji ''Ništa nevažno'', koja je dostupna u Slušaonici Hrvatskoga radija (HRT – HR), tema su žene komentatorice u sportu. Drugi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) današnje izdanje emisije ''Dobro jutro'' emitira izravno iz dječjega vrtića, gdje će djeca kreirati radijski sadržaj, a u emisiji ''Drugi dio dana'' predviđena je tema posvećena ženama u sportu.

HRT – Radio Sljeme Svjetski dan radija obilježava razgovorom s umirovljenom sportskom komentatoricom Hrvatske radiotelevizije i legendom sportskoga novinarstva Milkom Babović te s radijskom sportskom novinarkom Teom Rožman Svedrović, a prigodne emisije s istaknutim sportašicama danas su i u programima osam regionalnih radijskih postaja Hrvatskog radija.

Svi će sadržaji posvećeni obilježavanju Svjetskoga dana radija biti dostupni u Slušaonici Hrvatskoga radija (HRT – HR) te putem mobilnih uređaja, tableta i računala s pomoću multimedijske usluge HRTi.

 
 

//
 

PROGRAMSKO VIJEĆE BEZ MIŠLJENJA O PROGRAMU RADA HRT-A ZA 2018.

Prijedlog Programa rada javnoga medijskog servisa za 2018. godinu vijećnicima je iznio ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, koji je istaknuo da će Hrvatska radiotelevizija nastojati zadržati gledanost na razini zabilježenoj tijekom posljednja tri mjeseca prošle godine kada je, kako istuče, napokon zaustavljen dugotrajan trend pada gledanosti.

Dodao je i da će do početka travnja biti predstavljena generička programska shema čiji je cilj postizanje stabilnosti u poslovanju i emitiranju programa, a ubrzat će se i postupci nabave programskoga sadržaja.

Upozorio je i na to da Hrvatska radiotelevizija ove godine ima manji programski proračun, i to zbog dvaju velikih sportskih događanja, Zimskih Olimpijskih igara (ZOI) i Svjetskoga nogometnog prvenstva (SNP) u Rusiji, kao i na to da bi se sadržaji u znatnijoj mjeri tijekom 2018. trebali nabavljati od neovisnih proizvođača. Program za djecu i mlade, kaže Kunić, dio je HRT-ova programa u kojemu postoji najveći prostor za promjene i poboljšanja.

Pojedini članovi Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije iznijeli su pohvale na račun Programa rada Hrvatske radiotelevizije za 2018., no on na kraju nije dobio ni pozitivno ni negativno mišljenje većine nazočnih članova.

Pojedini članovi Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije izrazili su nezadovoljstvo time što se sjednice toga tijela ne održavaju češće te događaji o kojima se na njima raspravlja nisu više u središtu aktualnosti. Kao jedan od primjera za to naveli su raspravu o igranome filmu ''Ministarstvo ljubavi'' koji je na kraju prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji. Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije zbog toga je raspravljalo i o aspektima rada i komuniciranju toga tijela, a član Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije iz redova zaposlenika Dean Šoša rekao je kako mu se čini da se vijećnici sastaju prerijetko.

„Događaji nas prestižu, ovaj posljednji, u kojemu su neke društvene skupine ukidale granicu između filma i informiranja, bio je prilika da radimo svoj posao. Rijetko sazivanje sjednica marginalizira našu ulogu. Mi sad o nekim stvarima govorimo s velikim odmakom”, dodao je Dean Šoša.

Član Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije Zorislav Lukić istaknuo je kako nitko ne može ustrajati na tome da se radi drukčije dok je Poslovnik takav kakav jest, niti se predsjednika toga tijela može na to prisiliti. Pomicanje termina prikazivanja filma ''Ministarstvo ljubavi' s 21,00 na 23,00 sata nije bio dovoljno dobar povod za sazivanje izvanredne sjednice, istaknuo je Zorislav Lukić. Podsjetio je kako je u doba mandata Gorana Radmana na dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a, zaustavljeno emitiranje četvrtoga nastavka televizijske serije ''Zločini komunizma'' te da je taj nastavak prikazan tek nakon tri mjeseca te popriličnoga pritiska javnosti, no, kako je rekao, jedno ne opravdava drugo.

Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije prihvatilo je danas i prijedlog o osnivanju radne skupine za izradu Poslovnika Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije kako bi se pospješila komunikacija toga tijela s javnošću.

Tijekom rasprave o programu članica Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije iz redova zaposlenika Maja Sever osvrnula se na kritike pojedinih međunarodnih organizacija povezane sa slobodom medija u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na Hrvatsku radioteleviziju. Tim povodom osvrnula se i na televizijski prilog u emisiji ''Kod nas doma'', u kojemu je prikazana igračka s likom nacističkoga diktatora i zločinca Adolfa Hitlera, i to bez ograde.

Na to je odgovorio ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić naglasivši kako sporni prilog sigurno ne bi bio prikazan da je on bio urednik te emisije te ocijenio da je to izrazito neprimjeren urednički i novinarski rad. „Žao mi je da se ne govori, primjerice, o filmu o ''Priča Eve Schwarz'', koji govori o stradavanju međimurskih Židova u holokaustu i koji smo također prije nekoliko dana prikazali”, dodao je Renato Kunić.

Pojedini članovi Programskoga vijeća HRT-a na današnjoj su sjednici izrazili i nezadovoljstvo načinom na koji se izvješćuje sa sjednica, i u informativnim emisijama Hrvatske radiotelevizije i u, kako su rekli, korporacijskim priopćenjima Hrvatske radiotelevizije. Posebno nezadovoljan bio je član Programskoga vijeća HRT-a Vlaho Bogišić, no nije pojasnio čime je sve nezadovoljan, osim što je rekao kako ''dobro plaćena press-služba ne radi adekvatno”.

Za razliku od njega članica Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije Neda Ritz istaknula je kako je, doduše, teško popratiti sve što se događa na petosatnoj sjednici, no ipak je izrazila nezadovoljstvo činjenicom da je spomenuta njezina isprika Siniši Kovačiću, koji je 2016. godine bio vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije.

Članica Programskoga vijeća HRT-a iz redova zaposlenika Maja Sever rekla je kako bi pomoglo kada bi sjednice bile kraće te se održavale češće.

Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije odlučilo je da će se pitanjem komunikacije pozabaviti u okviru izrade novoga Pravilnika o radu toga tijela.

 
 

//
 

PET DNEVNIH LISTOVA UPOZORAVA DA SU POD SUSTAVNIM PRITISKOM SDP-A

"Kao najviše izvršno tijelo stranke morate biti svjesni da ovakva politika SDP-a predstavlja grubi nasrtaj na slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja zajamčenu u članku 38. Ustava. SDP provodi kampanju prema medijima baziranu na sustavnom slanju demantija na novinske članke o SDP-u. Pritom se grubo zloupotrebljavaju odredbe Zakona o medijima kojima se jamči pravo na ispravak informacije. Pravilo je, neovisno o tome kojoj redakciji SDP šalje dematnij te neovisno šalje li se za račun predsjednika stranke g. Davora Bernardića ili nekog od načelnika i gradonačelnika, da se u njemu ne navode činjenice koje bi novinar pogrešno naveo ili interpretirao, kao ni njihov ispravak", istaknuto je u pismu pod naslovom Odgovor redakcija na demantije SDP-a.

"Dopisi koji iz SDP-a masovno stižu u novinske redakcije pod nazivom 'demanti' ili 'ispravak informacije' u najvećem broju slučajeva su, umjesto na činjenice, usmjereni na autore novinskih tekstova i pokušaje njihove profesionalne diskvalifikacije. Tako se članak koji nije po volji vodstva SDP-a paušalno ocjenjuje kao zbir 'neistinitih i zlonamjernih konstrukcija na štetu SDP-a i predsjednika stranke osobno'.

Neimenovani izvori koji komentiraju stanje u stranci i otkrivaju informacije u 'ispravcima' i 'demantijima' etiketiraju se kao 'navodni anonimni izvori' čime se neutemeljeno sugerira da ih novinari izmišljaju. U većini SDP-ovih reakcija ide se toliko daleko da se, bez ikakvih argumenata tvrdi da je novinarima jedini cilj negativno pisanje o predsjedniku SDP-a g. Davoru Bernardiću i naštetiti SDP-u", navode mediji.

Ističu da ispravcima i demantijima SDP reagira čak i na vrijednosne sudove koje su novinari pozvani iznositi u za to predviđenoj formi.

"Budući da sve reakcije koje iz SDP-a stižu na adrese medijskih kuća najčešće imaju isti obrazac, proizlazi kako je u pozadini sustavna kampanja pritiska na medije s ciljem kreiranja uređivačke politike. U prvom redu se nastoji diskreditirati novinare koji prate SDP i to tako da ih se okarakterizira kao nestručne, pristrane i zlonamjerne, odnosno da im se prišiju osobine koje će poljuljati povjerenje njihovih urednika. Angažiranje odvjetničkog ureda koji uz demantij prilaže punomoć predsjednika SDP- a za zastupanje pred sudom izravna je prijetnja glavnim urednicima da će, ako ne objave 'ispravke' i uklone nepoželjne novinare završiti na sudu s tužbama za naknade štete", stoji u pismu.

Članove predsjedništva SDP-a podsjećaju da njihova stranka "ovakvim ponašanjem gazi temeljna demokratska načela i guši slobodu javne riječi".

"Trebate biti svjesni da će mediji unatoč tome i dalje pratiti SDP i izvještavati javnost o svemu što se u toj stranci događa. SDP je druga po snazi parlamentarna stranka, najveća u opoziciji, i sva previranja, unutarstranački sukobi, odnosi između pojedinih frakcija kao i stavovi članstva prema aktualnom vodstvu i predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću od javnog su interesa. Građani i birači imaju pravo znati kako SDP-a funkcionira iznutra, i to jednako kao i sadržaj politika SDP-a.

Javnost ima pravo znati i kakav je odnos SDP-a prema medijima, kakvim se sredstvima SDP služi ne bi li se ušutkali glasnici loših vijesti i utjecalo na uređivačke politike. Trebaju znati da je to onaj isti SDP koji kao sveti politički cilj proklamira slobodu izražavanja. Stranka u kojoj se prije podne pišu tekstovi podrške javnoj riječi i satiri, poslije podne štanca demantije ne bi li ušutkali novinare koji pišu ono što stranci nije po volji. Takva politika SDP-a je neiskrena, licemjerna i predstavlja obmanu birača. Posao novinara je da to detektiraju i razotkriju, a to će činiti i dalje unatoč demantijima i pritiscima iz SDP-a", ističu mediji.

 
 

//
 

TJEDNIK NOVOSTI U FINALU UGLEDNE SVJETSKE NAGRADE ZA SLOBODU GOVORA

Index on Censorship, organizacija za zaštitu slobode izražavanja koju je skupina britanskih intelektualaca osnovala 1972. godine, godišnju nagradu dodjeljuje u četiri kategorije: umjetnost, digitalni aktivizam, kampanje i novinarstvo. Od ukupno više od 400 nominiranih organizacija i pojedinaca, u finale su selektirana samo četiri pristigla prijedloga u svakoj od četiri kategorije. Za prestižnu nagradu Novosti je nominirala Mreža za profesionalizaciju medija jugoistočne Europe (SEENPM), nakon niza pritisaka kojima su Novosti bile izložene tijekom 2017. godine, od zahtjeva da im se obustavi financiranje, preko serije sudskih tužbi i kaznenih prijava protiv autora Novosti, do učestalih prijetnji, proustaških prosvjeda pred redakcijom i javnog spaljivanja primjeraka lista.

Nagrada u kategoriji novinarstva dodjeljuje se, kako navodi Index on Censorship, za "hrabro, utjecajno i odlučno novinarstvo koje razotkriva cenzuru i prijetnje slobodi izražavanja", a među četiri finalista Novosti su jedini mediji iz Europe. Tu su još i meksički internetski magazin Avispa Midia, koji se bavi razotkrivanjem štetnog utjecaja organiziranog kriminala i paramilitarnih jedinica na meksičko društvo, američki neprofitni mediji MuckRock, koji koriste brojni novinari, aktivisti, ali i javnost za prikupljanje podataka i dokumenata američke vlade, te Wendy Funes, istraživačka novinarka iz Hondurasa, nominirana zbog beskompromisnog i hrabrog izvještavanja o korupciji u toj zemlji, ali i o nasilju prema ženama.

Dobitnici nagrade u svakoj od četiri kategorije bit će proglašeni u travnju na ceremoniji u Londonu, a Index on Censorship će im ponuditi jednogodišnji program podrške usmjeren na jačanje utjecaja i održivost projekata. Index on Censorship u svojoj objavi predstavio je Novosti kao hrvatski list u izdanju Srpskog narodnog vijeća, koji se bavi čitavim nizom tema, pored onih koje su direktno povezane s manjinskim statusom hrvatskih Srba.

"Prošle godine novinari tjednika suočili su se s napadima i prijetnjama uglavnom s ultrakonzervativne krajnje desnice. Zbog svojeg pisanja novinari Novosti bili su suočeni s protestima pod prozorima redakcije, na kojima su izvikivani fašistički slogani i protusrpske uvrede, a poručeno im je i da će završiti kao novinari Charlie Hebdoa. Unatoč pritiscima, tjednik je ustrajao u pisanju istine i obrani svojeg prava na slobodno izražavanje", stoji u objavi organizacije Index on Censorship.

 
 

//
 

ROBERT FRANK NOVI GLAVNI UREDNIK GLASA ISTRE

Frank, postavljen odlukom Uprave, u Glas Istre dolazi s pozicije savjetnika za medije riječkog Novog lista, na kojoj je bio od srpnja prošle godine, a ranije je obnašao funkciju v.d. glavnog urednika riječkog dnevnika.

"Za mene je iznimna čast i zadovoljstvo preuzeti funkciju prvog čovjeka redakcije Glasa Istre, novine koja je lider u regiji iz čijeg su središta i moji korijeni", izjavio je Frank. Najavio je da će Glas Istre od idućeg petka izlaziti u redizajniranom izdanju, "još regionalniji, s još više sadržaja iz cijele Istre kojem se daje potpuna prednost pred vijestima s nacionalne razine", kazao je.

"Bit ćemo zanimljivi, otvoreni, bez predrasuda prema bilo kome i bez favoriziranja bilo koga. Vrijednosti koje je Glas Istre i dosad promovirao ostaju stup i temelj i moje uređivačke politike - antifašizam, zdravi regionalizam i zalaganje za vrijednosti otvorenog, civiliziranog društva koje poštuje različitost", rekao je Frank dodavši kako je cilj Glasa istre postati "novina 21. stoljeća - brza, dinamična, vjerodostojna". Kako se navodi u priopćenju, Borovečki je prigodom prelaska na novu funkciju istaknuo kako mu je posebno drago što je bio dijelom povijesti najvažnijeg istarskog medija, ali je i podsjetio da je funkciju glavnog urednika prije gotovo osam godina preuzeo u izuzetno nezahvalnim trenucima kada je i sam opstanak ovog dnevnika bio pod upitnikom.

"Glas Istre je puno više od samih novina koje će kao proizvod prije ili kasnije otići u povijest, vrijednost njegovog brenda je ogromna i već odavno smo započeli razvoj digitalnih izdanja, prvenstveno web portala koji je lani redizajniran, kao i naprednog online izdanja s kojim smo također krenuli sredinom prošle godine i koje je jako dobro prihvaćeno", kazao je Borovečki.

Upravo korištenje potencijala brenda i razvoj digitalnih izdanja, te stvaranje novih, naprednih proizvoda za nove generacije bit će najveći dio posla kojim će se baviti na novoj dužnosti, dodao je.

 
 

//
 

HUOJ: ANTIKOMUNIKATOR GODINE - BISKUP VLADO KOŠIĆ

Košić je izabran među deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom te je dobio nagradu "Šipak godine", navodi se u priopćenju.

U konkurenciji za to "prizanje" bili su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (SDP) i Željko Glasnović (nezavisni), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

"U sklopu dodjele nagrada Grand PRix biramo 'Komunikatora' i 'Antikomunikatora' godine kako bismo istaknuli dobre komunikacijske prakse, ali i kako bismo osobe koje tako ne komuniciraju potaknuli da porade na otvorenosti i konstruktivnosti svoje komunikacije“, kazao je predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan. Ovogodišnji posao žiriju nije bio lak. U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer, rekao je Macan.

Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.

Ne samo da takvim izjavama nije pridonosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije - Katoličke crkve, prenio je Macan obrazloženje petnaest članova žirija.

"Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se 'proslavio' i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama“.

Lošu Košićevu komunikaciju zaokružuje nerazumijevanje korištenja društvenih mreža, prvenstveno Facebooka. Konkretno, u jednom ga trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih stavova, a potom se od kritika brani isticanjem kako je riječ o privatnome komunikacijskom kanalu.

Žiri HUOJ-a izrazio je nadu da će Košić ovo doživjeti kao konstruktivnu kritiku te unaprijediti komunikaciju prema vjernicima, ali i široj zajednici. Pritom mu uzor može biti papa Franjo.

"Papa Franjo svjestan je moći, ali i odgovornosti koju danas omogućuje javna komunikacija. Njegov primjer komunikacije koja podrazumijeva otvorenost, širenje tolerancije, dobro poznavanje društvenih mreža i praćenje komunikacijskih trendova inspiracija su svima nama", poručio je Macan.

Kako bi komunikacija biskupa Košića išla u tom smjeru, HUOJ mu je bez naknade na raspolaganje stavio najbolje hrvatske komunikacijske stručnjake.

Za tjedan dana (u utorak, 27. veljače) bit će objavljeno tko je "Komunikator godine". Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica i autori Facebook stranice "Di su pare".

 
 

//
 

HINA POKRENULA NOVI SERVIS

Novi servis besplatan je do 1. ožujka 2018., a do njega se može doći klikom na NAJAVE na vrhu naslovnice ili preko bannera na Hininoj internetskoj stranici. Servis NAJAVE nova je pretplatnička usluga Hine koja, kao interaktivna nadogradnja standardnih dnevnih i tjednih najava u informativnim servisima Hine, na jednom mjestu donosi sveobuhvatan i ažuran pregled važnijih događaja s područja društva, politike, gospodarstva, kulture, znanosti, tehnologije i sporta u Hrvatskoj i inozemstvu, najavili su u agenciji.

Servis NAJAVE je alat za urednike i novinare, za učinkovito planiranje i organizaciju rada u redakcijama, kao i platforma za profesionalce u odnosima s javnošću koji će njihovim tvrtkama, institucijama i organizacijama ponuditi ne samo detaljan kalendar relevantnih događaja u Hrvatskoj i svijetu, već i partnerstvo medija pretplatnika Hine u promociji i publiciranju događaja koje organiziraju, odnosno poruka koje žele podijeliti.

Servis NAJAVE omogućit će redakcijama da budu ispred vijesti s vjerodostojnim informacijama o predstojećim političkim zbivanjima, gospodarskim kretanjima i financijskim izvješćima, međunarodnim konferencijama, državnim posjetima, važnim obljetnicama, sportskim i kulturnim manifestacijama i slično, dok će profesionalcima u odnosima s javnošću omogućiti da objavama ili oglašavanjem na servisu NAJAVE osiguraju veću vidljivost događajima koje organiziraju, a time i veću lokalnu ili nacionalnu pozornost i medijsku praćenost.

 
 

//
 

HRT u Sarajevu ponovo otvorio dopisništvo

HRT je ranije ovog mjeseca otvorio i dopisništvo u Mostaru koje je zajedno sa sarajevskim ukinuto prije dvije godine s uvođenjem koncepta video novinara koji je trebao smanjiti troškove poslovanja no to nije dalo očekivane rezultate. "Otvaranje dopisništva HRT-a u Sarajevu je izuzetno važno, prvenstveno za informiranje o dešavanjima u glavnom gradu susjedne države. Također je vrlo važno istaknuti da je to važno za Hrvate koji ovdje žive, za informacije koje trebaju prolaziti u svim smjerovima te za što bolje informiranje", kazao je Bačić u Sarajevu.

Dodao je kako se nada da će ovime barem djelomice biti popunjena praznina koja posoji zbog činjenice da Hrvati u BiH nemaju televizijski kanal na hrvatskom jeziku. Sarajevsko dopisništvo HRT-a unatoč osposobljavanju prostora za djelovanje ipak još nije jasno kadrovski ekipirano.

Otvaranju dopisništva nazočili su brojni dužnosnici u tijelima vlasti BiH predvođeni predsjedateljem državnog Predsjedništva Draganom Čovićem.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara izrazio je nadu kako će stvoriti uvjeti za cjelovito informranje o zbivanjima u BiH i posebice o položaju hrvatskog naroda u toj zemlji.

Kazao je i kako očekuje da se neće ponoviti uređivačka politika odnosno odnos prema BiH kakva je na HRT-u postojala u ranijim godinama očito aludirajući na razdoblje u kojemu je u Hrvatskoj na vlasti bila SDP-ova vlada.

 
 

//
 

ISTRAŽIVANJE: SVAKI ČETVRTI RODITELJ SMATRA DA JE NA INTERNETU DOPUŠTENO VRIJEĐATI

Svako sedmo dijete od 9 do 17 godina u posljednjih se godinu dana susrelo s online prijateljem, odnosno osobom koju su upoznali preko interneta. Iako se većina djece susrela s osobom svojih godina, svako deseto dijete susrelo se s osobom starijom od sebe. Gotovo polovina djece otišla je na sastanak uživo s jedan do dva online prijatelja, dok je jedna desetina njih imala susrete s više od deset online prijatelja, pokazuje prvo nacionalno komparativno istraživanje o navikama i iskustvima djece i mladih na internetu koje je provela agencija Ipsos tijekom listopada i studenog 2017. na 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina.

Lani je nešto više od četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina bilo izloženo seksualnom sadržaju na internetu, a gotovo polovina djece bila je povremeno izložena seksualnim sadržajima putem televizije, filma, časopisa ili knjige. Na internetu se trećina učestalih izlaganja seksualnim fotografijama dogodila putem mobitela, računala, tableta ili drugog online uređaj te gotovo četvrtina na platformama za dijeljenje fotografija.

Tim istraživanjem se Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na internetu, temeljem sudjelovanja u EU Kids Online konzorciju kojega čine 33 zemlje.

Istraživanje pokazuje da su dječaci gotovo dva puta češće od djevojčica vidjeli seksualne fotografije, istaknula je predstavljajući rezultate psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba Ivana Ćosić Pregrad. Dječaci i starija djeca češće govore o izlaganjima seksualnim fotografijama na pornografskim stranicama. Tako je 12 posto mladih od 15 do 17 godina i tri posto djece od 12 do 14 godina barem jednom tjedno vidjelo fotografije na pornografskim stranicama.

Više od dvije trećine djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film s golom osobom, a da im nije bila namjera vidjeti ih, dok je gotovo petina njih vidjela takav sadržaj s namjerom. Osam posto djece u dobi od 9 do 11 godina imalo je namjeru vidjeti fotografije golih ljudi i privatnih dijelova tijela.

Četvrtina djece u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana vidjela fotografije ili video koji prikazuje seksualne radnje na nasilan način, a da im nije bila namjera vidjeti takav sadržaj.

"S porastom dobi raste i iskustvo izloženosti seksualnom sadržaju na internetu", kazala je Ćosić Pregrad, ističući da djeca koja su vidjela seksualne fotografije dvaput češće ignoriraju savjete roditelja.

Polovina djece nakon neželjenih izlaganja seksualnim fotografijama osjećala se pomalo krivima, a trećina djece koja su bila izložena seksualnim fotografijama na nasilan način na internetu, a da im je to bila namjera, osjećali su se pomalo krivima. Niti jedno dijete nije pokušalo potražiti pomoć odrasle osobe niti je pokušalo prijaviti problem putem interneta.

Svako dvanaesto dijete u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana primilo poruku sa seksualnim sadržajem, a poruke najčešće primaju starija djeca. Tri četvrtine djece koja su primila seksualne poruke, dobilo ih je putem društvenih mreža, gotovo polovina kao poruku poslanu na mobitel, a trećina putem pop-up prozora i medijskih platformi.

Podaci ukazuju na potrebu edukacije i podučavanja o mogućim rizicima i mehanizmima sigurnost "Dobiveni podaci pokazuju da je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu zaista velika, a ovakvi su sadržaji, čini se, lako dostupni djeci i mladima. Također podaci ukazuju na potrebu edukacije i podučavanja o mogućim rizicima i mehanizmima koji povećavaju sigurnost djece na internetu, a s ovakvom je edukacijom važno započeti u što mlađoj dobi", istaknula je Ćosić Pregrad. Osnovni smisao i cilj osnaživanja djece kada govorimo o zaštiti djece na internetu jest, dodala je, podržati djecu i mlade da što ranije nauče kontrolirati sadržaje s kojima se susreću na internetu te da se znaju snaći u njima potencijalno neugodnim i uznemirujućim situacijama.

Provedeno istraživanje pokazuje da više od četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana vidjela internetske stranice ili rasprave koje uključuju poruke i govor mržnje prema određenim grupama ljudi, a isto toliko je vidjelo stranice i rasprave o samoozljeđivanju i koje uključuju krvave i nasilne sadržaje i slike.

Gotovo četvrtina roditelja slaže se s tvrdnjom kako je na internetu dopušteno vrijeđati i krivo se predstavljati Trinaest posto roditelja zna da je njihovo dijete imalo kontakt s osobom na internetu s kojom ranije nije imalo kontakt licem u lice, dok ostali smatraju da djeca nisu imala takvo iskustvo.

Gotovo svaki deseti roditelj zna da je njihovo dijete u proteklih godinu dana gledalo slike koje su očigledno seksualne, dok ostali misle da djeca nisu imala takvo iskustvo. Gotovo jedna četvrtina roditelja u Hrvatskoj slaže se s tvrdnjom kako je na internetu dopušteno vrijeđati i krivo se predstavljati. S tvrdnjom da kada osoba objavi svoju fotografiju na društvenim mrežama, ona je i dalje njezino vlasništvo, slaže se 40 posto roditelja.

Stručni suradnik u Odjelu za maloljetničku delikvenciju Ravnateljstva policije Marko Pavić naveo je da je lani bilo 489 kaznenih prijava zlostavljanja djece preko interneta, a u konačnici, kaže, tolika je i brojka samih žrtava.

Naglasio je važnost preventive, edukacije roditelja, uloge odgojno-obrazovnih institucija te senzibilizacije javnosti, jer će se, ističe, tada više usuditi prijavljivati.

 
 

//
 

PORAST ČITANOSTI FAKTOGRAFA U 2017.

Na Faktografu je u 2017. godini objavljeno oko 320 autorskih tekstova, koji su otvoreni 847,515 puta. Prema podacima Google Analyticsa, Faktograf je tijekom 2017. imao 307.112 čitatelja ("unique users") koji su ostvarili 698.112 posjeta. Usporedbe radi, u 2016. Faktograf je imao ukupno 179.082 čitatelja koji su ostvarili 486.876 posjeta.

Od toga je 57,5 posto "starih" čitatelja, dok je 42,5 posto novih. Najveći dio čitatelja čine hrvatski građani (87,12 posto), a slijede čitatelji iz BiH (2,18 posto), Srbije (1,97 posto), Njemačke (1,61 posto), te SAD-a, Slovenije, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske i Italije.

Faktograf.hr na Facebooku prati gotovo 16.000, a na Twitteru više od 2000 ljudi. "Sa svojim čitateljima Faktograf redovito komunicira, a posebno konstruktivan odnos ostvaren je s Twitter zajednicom, koja redovito od Faktografa traži određene informacije i sugerira potencijalne teme za obradu. U 2017. produbljena je i suradnja Faktografa s televizijom N1, pa je tako čitateljima portala N1 omogućeno da, direktno s njihovog weba, redakciji Faktografa putem e-maila ukažu na eventualno sporne izjave političara za koje smatraju da bi ih trebalo fact-checkirati", kaže Petar Vidov, urednik portala.

Podsjetimo, prvi domaći portal za provjeru činjenica, Faktograf.hr, službeno je licenciran od strane International Fact Checking Networka (IFCN) pri američkom Poynter institutu kao jedan od samo 32 slična medija u svijetu koji se bave provjerom činjenične točnosti informacija.

International Fact Checking Network (IFCN) je ocijenio kako se novinari Faktografa u svom radu pridržavaju svih profesionalnih standarda i principa struke te je portal tako ušao u društvo ponajboljih i najpoznatijih svjetskih fact-checkera kao što su PolitiFact, Full Fact, The Washington Post Fact Checker, Pagella Politica, Agencia Lupa, koji imaju licencu IFCN-a.

Prvi hrvatski portal za provjeru činjenica - Faktograf,hr - pokrenuli su Hrvatsko novinarsko društvo i udruga GONG u listopadu 2015., a u studenom 2016. Faktograf je dobio financijsku potporu Google Digital News Initiative Innovation Funda vrijednu 300 tisuća eura za projekt 'Mozaik utjecaja' - digitalnu bazu podataka o tokovima državnog novca, čiji je cilj izgradnja digitalnog sustava koji će olakšati pristup informacijama o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi, proračunskim troškovima i ostalim javno dostupnim podacima državnih institucija.

 
 

//
 

EDUKACIJA O PRAVIMA GRAĐANA NA JAVNO INFORMIRANJE

Tijekom idućih šest mjeseci kroz pet dvodnevnih radionica u Zagrebu (dvije radionice), Splitu, Osijeku i Rijeci novinar(k)e i urednike/ce elektroničkih medija educirat će stručnjakinje i stručnjaci s iskustvom rada u središnjim informativnim emisijama na televiziji i radiju te iz područja suzbijanja govora mržnje u medijima.

Prva radionica održat će se 17. i 18. veljače 2018. u Splitu. Po završetku svih radionica bit će objavljena elektronička publikacija koja će uključivati stručne tekstove, sinopsise radijskih i televizijskih emisija proizvedenih tijekom radionica, popis relevantnih tema te adresar institucija i osoba prema temama edukacije.

Tim čine voditelj projekta Milan Koštro, nekadašnji novinar (RTL, Radio 101) i direktor Panda komunikacija te Vesna Alaburić, odvjetnica i stručnjakinja na području suzbijanja govora mržnje u medijima, Stipe Alfier (HRT), stručnjak/praktičar za televizijsko novinarstvo i Silvija Šeparović (Yammat FM), stručnjakinja/praktičarka za radijsko novinarstvo.

Cilj projekta je podići kapacitete nakladnika za produkciju kvalitetnih emisija na dio tema definiranih člankom 64. ZEM-a – ostvarivanje prava građana na javno informiranje, te podizanje razine informiranosti nakladnika o pravnoj stečevini Europske unije i aktima Vijeća Europe koji se odnose na medije o važnosti promicanja ljudskih prava ranjivih skupina (osoba s invaliditetom, žena i djece žrtava nasilja, nacionalnih manjina i dr.), kao i o važnosti suzbijanja govora mržnje u medijima.

 
 

//
 

MONOGRAFIJA O "ŽUTOJ PODMORNICI", OSJEČKOJ RADIJSKOJ POSTAJI

Radio postaja "Žuta podmornica, koju su osnovali pripadnici 160. brigade Hrvatske vojske, emitirala je program od studenoga 1991. godine i sadržajem programa hrabrila Osječane da izdrže te podizala moral hrvatskim postrojbama u obrani od velikosrpskih agresora. Autori monografije Gordana Lesinger i Davor Vrandečić, uz mentorstvo Igora Vrandečića, istaknuli su da je monografija spomendar medijskom i kulturološkom osječkom fenomenu koji je postao simbolom Domovinskog rata.

„Sa studentima Odjela za kulturologiju i Studentskim radijem Unios pokrenuli smo snimanje emisija u kojima su gosti bili akteri Žute podmornice. Iz tih materijala nastala je ova monografija“, rekao je Vrandečić.

„Radio postaja Žuta podmornica je urbana legenda i smatrali smo da zaslužuje biti zapisana u povijesti Osijeka. Podijeljena je u pet poglavlja svjedočanstava sudionika tog neobičnog ratnog medijskog projekta“, naglasila je Lesinger. O knjizi je govorila i profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Marina Mučalo istaknuvši kako je ona svojevrsni spomenar koji iz prve ruke svjedoči o zbivanjima u ratnom Osijeku.

Osječka povjesničarka Zlata Živaković Kerže smatra kako je monografija važna za povijest Osijeka jer je jedina knjiga koja se se bavi kulturološkim zbivanjima vezanima za Domovinski rat u Osijeku.

Osječka književnica Ivana Šojat koja je bila aktivni sudionik rata u postrojbi HOS-a rekla je kako je "Žuta podmornica" svojim programom i izrugivanju neprijatelju dizala moral braniteljima na prvoj crti i davala im snagu u najtežim trenucima vojne agresije. Predstavljanju monografije “Žuta podmornica 25 godina poslije” nazočili su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić, izaslanik ministra branitelja Antun Blažević, gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić i dožupan Goran Ivanović.

 
 

//
 

ODRŽANA KOMEMORACIJA ZA HRT-OVA DOAJENA BRANKA LENTIĆA

''Pamtimo ga kao prvoga ravnatelja Hrvatske televizije te smo s velikom žalošću primili vijest o njegovu odlasku jer nas je napustio ne samo dragi kolega i dugogodišnji televizijski profesionalac nego i autor koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u povijesti Hrvatske radiotelevizije, ali i audiovizualnih medija u cijelosti”, istaknuo je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić. Dodao je da će Branko Lentić, među ostalim, ostati upamćen kao utemeljitelj popularnih kvizova u vrijeme dok je bio odgovornim urednikom Televizije Zagreb te kao osoba koja je zaokružila informativni program i u čije je vrijeme nastao velik broj televizijskih igranih serija.

Od Branka Lentića oprostio se i bivši dugogodišnji glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Mirko Galić. ''Branko Lentić ne podliježe obvezi da se o mrtvima govori sve najbolje. On je bio najbolji za života, ostat će najbolji i nakon smrti. Danas se ovdje opraštamo od jednoga od naših televizijskih besmrtnika. Televizija u Republici Hrvatskoj ili u Hrvata, kako tko voli reći, ima i dugu i plodnu povijest, a Branko Lentić jedan je od njezinih stupova, prije svega u rangu dokumentaristike'', istaknuo je Mirko Galić.

Među mnogobrojnim kolegama i suradnicima o Branku Lentiću na komemoraciji su govorili HRT-ova novinarka i urednica Daria Marjanović, koja je nastavila njegov posao u međunarodnome televizijskom magazinu Alpe – Dunav – Jadran, te HRT-ov urednik Mladen Santrić, a od velikana televizijske dokumentaristike došli su se oprostiti i brojni drugi sadašnji i bivši zaposlenici među kojima su bili Mladen Stubljar, Ksenija Urličić, Vesna Spinčić Prelog, Zlatan Prelog, Milka Ganza, Marija Nemčić, Danko Družijanić, Maja Sever, Aleksandar Stanković, Sanja Šegedin- Miriovsky, Tatjana Šimić, Ivica Blažičko, Dubravko Merlić, Dijana Roko, Hrvoje Zovko, Vladimir Brnardić i drugi.

Branko Lentić rođen je 1938. godine u Milni na Braču, a školovao se u Sinju i Zagrebu. Na Radioteleviziji Zagreb (RTZ) počeo je raditi još kao student prava 1966. godine, isprva kao suradnik, a zatim kao urednik i autor emisija za mlade te autor dokumentarne serije Objektiv 350. Glavni i odgovorni urednik programa Televizije Zagreb bio je od 1969. do 1972. godine, a za njegova mandata uvedeni su kvizovi i snimljene neke od najgledanijih televizijskih igranih serija te je zaokružen informativni program. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća bio je prisiljen na ostavku te je od 1972. godine do kraja radnoga vijeka radio kao autor mnogih emisija.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

NATJEČAJ ZA NOVINARSKE NAGRADE HND-A ZA 2017. GODINU

NATJEČAJ ZA NOVINARSKE NAGRADE HND-A ZA 2017. GODINU otvoren je do 28. veljače ove godine, objavljen je na našim web stranicama, poveznica: http://hnd.hr/hnd-natjecaj-za-najbolje-novinarske-radove-u-2017   Vaše obrazložene prijedloge možete poslati mailom (hnd@hnd.hr s naznakom natječaj za nagrade), dostavom ili poštom, na USB sticku, CD-u, DVD-u. S poštovanjem, Vladimir Lulić glavni tajnik HND  HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ/EFJ). Novinarstvo je javno dobro.

 
 

//
 

HND I SINDIKAT HRT-A OSUĐUJU ODLUKU DA ZABRANI IZVJEŠTAVANJE DOPISNIKU HRT-A

Gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček pozivamo da povuče odluku i dopusti kolegama dopisnicima HRT-a da rade svoj posao. Takav potez itekako zabrinjava kada dolazi iz grada čija gradonačelnica, SDP- ova Kristina Ikić Baniček, često u svojim javnim nastupima poziva na kulturu javnog govora, istinitost, transparentnost i toleranciju.

Podsjećamo da se tim potezom vodstvo Grada Siska pridružilo čelniku GNK Dinamo koji je pristup stadionu i izvještavanje s konferencija za medija zabranio novinarima portala Index.hr i Udruzi „U ime obitelji“ koja je u studenom 2013. HRT-u, pojedinim portalima i tiskanim medijima uskratila akreditaciju i izvještavanje iz prostora u kojima će pratiti i dočekati referendumske rezultate.

Gradonačelnicu upozoravamo kako je tim činom onemogućeno da izvještavanje sa sjednice bude slobodno i pod jednakim uvjetima, što predstavlja diskriminaciju i nedopustiv pritisak na novinare. Riječ je i o kršenju Ustavnog prava na slobodu izvještavanja i pristup informaciji (članak 38. Ustava RH), te Kaznenog zakona (članak 127.), koji kaže da će se kazniti onaj tko „naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ograniči slobodu izvještavanja“.

Gospođu Ikić Baniček pozivamo da povuče odluku i dopusti kolegama dopisnicima HRT-a da rade svoj posao. Isto tako je pozivamo da na popis e-mail adresa na koje Grad Sisak šalje obavijesti o događajima, ponovno uvrsti e-mail adrese dopisnika u Sisku i ostalih novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije koje su sredinom prosinca uklonjene s tog popisa.

Nevjerojatno je da se 2018. u zemlji članici Europske unije bez ikakva obrazloženja novinarima i određenim medijskim kućama, u ovom slučaju HRT-u, zabranjuje izvještavanje, stoji u priopćenju koje potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Maja Sever, glavna povjerenica Podružnice SNH novinari i medijski radnici HRT-a
Saznajte više ovdje.

 
 

//
 

HUMANITARNA AKCIJA ZA KOLEGICU KORNELIJU LIVAJA: ZA KORNI! NISI SAMA!

"Kolegica Kornelija je prije 15 mjeseci doživjela teški moždani udar od kojega se još oporavlja. Moždani je bio jako težak i masivan, te joj je uništio kompletnu motoriku lijeve strane tijela. Kornelija pati od spazma (hipergrčenja mišića) koji se može liječiti jedino injekcijama, a svaka stoji 5000 kuna", pojasnila je predsjednica Ogranka Žaklina Jurić.

Da bi najteže posljedice udara bile bar malo ublažene kolegica mora svaka četiri mjeseca primiti po jednu injekciju koja stoji 5000 kuna. Te injekcije Kornelija mora sama kupovati jer je po standardima HZZO-a premlada da bi joj injekcije bila plaćene.

Akciju prikupljanja priloga za Kornelijino liječenje započeli su novinari u Osijeku, a pridružili su se i kolegice i kolege u Splitu. Sakupljen je novac za prvu injekciju koju će Kornelija dobiti za nekoliko dana.

S obzirom na posljedice moždanog udara kao i na to da je Kornelijina obitelj već utrošila mnogo novca na njeno liječenje koje će na žalost sigurno još dugo trajati Korneliji i će i dalje trebati pomoć.

Stoga HND moli za pomoć i sve ostale svoje članove. A ukoliko i vi želite pomoći ovo je su podaci koje treba upisati na uplatnicu: Za Korni! Nisi sama! IBAN: HR4023300033243222016 Splitska banka

 
 

//
 

HND PORUČUJE PREDSJEDNIKU SRBIJE DA NEMA PRAVO GOVORITI NEISTINE I VRIJEĐATI NOVINARE

Za to postoje dokazi jer je govor snimljen, te je još uvijek moguće pogledati i poslušati što je Vučić zaista rekao.

Prigodom odgovaranja na novinarska pitanja u Vrginmostu kada nije govorio istinu optuživši novinara N1 za izmišljanje, predsjednik Srbije nazvao je također novinarska pitanja uvredama i harangama.Vučić tako drsko i s omalovažavanjem neprekidno govori u svojoj zemlji o novinarima koji obavljaju svoj posao i postavljaju mu pitanja, a sada je takvo ponašanje ponovio i u Hrvatskoj.

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje takav postupak Aleksandra Vučića, te ga podsjeća da je njegova obaveza kao predsjednika države da na pitanja novinara odgovara i da nema pravo novinarska pitanja proglašavati uvredama, harangama niti izmišljotinama i to još pritom tvrdeći neistinu. Političar koji to radi čini pritisak na novinare i medije, što je nedopustivo u svakom civiliziranom društvu.

Hrvatsko novinarsko društvo također osuđuje neslužbeni zahtjev iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović upućen hrvatskim novinarima da Aleksandru Vučiću ne postavljaju pitanje u vezi njegovog govora u Glini. Postojanje takvog zahtjeva njihovoj novinarki potvrđeno je HND-u službeno iz RTL-a.

Zahtjeve koji ograničavaju njihovu profesionalnu slobodu novinari imaju ne samo pravo nego i obavezu ignorirati. Pitanje o Vučićevom ratnom govoru u Glini u funkciji je njegovog suočavanja s njegovom političkom prošlošću. Ograničavanje i omalovažavanje novinara koji ga postavljaju nije u službi istine niti unaprjeđenja odnosa među dvjema državama, stoiopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 
 

//
 

HND TRAŽIO DA SE MEDIJIMA OMOGUĆI PRAĆENJE IZBORA REKTORA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Zahtjev da se novinarima dopusti izvještavanje sa sjednica sveučilišnog Senata 16 novinarki i novinara iz isto tolikog broja medija uputilo je opravdano smatrajući kako je proces izbora rektora javni interes.

U cilju profesionalnog i promptnog izvještavanja zatražili su da novinarima bude omogućeno izravno praćenje sjednice Senata u petak, 16. veljače, na kojoj će svoje programe predstaviti kandidati za rektora, kao i sjednice Senata u petak, 23. veljače, na kojoj se tajnim glasovanjem bira rektor.

Kako je prva od te dvije sjednice Senata počela u petak, a novinarima nije dopušteno njezino praćenje, HND je zahtijevao od rektora Borasa, ujedno i jednoga od dvojice kandidata, da novinarima omogući praćenje sjednice.

HND u potpunosti podržava zahtjev kolegica i kolega za sjednicama otvorenima za javnost, podsjećajući da su ranije sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu novinari mogli pratiti. Odustajanje od već dostignutih standarda, pogotovo u trenutku kada traje proces izbora rektora, HND smatra neopravdanim i protivnim obavezi Sveučilišta da njegov rad bude javan.

Pravo javnosti da zna osigurava se kroz omogućavanje novinarima da prate sve važne aktivnosti na Sveučilištu. Iz tog razloga HND se priključuje zahtjevu novinara koji prate područje obrazovanja, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.
Saznajte više ovdje.

 
 

//
 

ODRŽAN TRADICIONALNI NOVINARSKI BAL U SISKU

Predsjednica HND-a Sisačko-moslavačke županije Karmen Valenta izrazila je zadovoljstvo što novinari naše županije održavaju ovu tradiciju: „Bez obzira što se viđamo na terenima gotovo svaki dan, ipak se na ovaj način vidimo apsolutno svi iz Sisačko-moslavačke županije, iz svih redakcija, iz svih medija koji jedu ovaj novinarski ili fotoreporterski ili snimateljski kruh. Iz godine u godinu redakcije su nam sve manje, ali upravo zbog toga što su nam redakcije sve manje, meni se čini da jača naša međusobna povezanost i suradnja, jer jedino na taj način svi možemo biti informirani o događanjima u našoj županiji“, rekla je Valenta.

Predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić zahvalila se svim medijima na dobroj suradnji i korektnom odnosu prema vijestima koje novinari donose iz Sisačko- moslavačke županije: „Vi novinari kroz vaše medije ste prisutni u gotovo svim domovima u našoj Sisačko- moslavačkoj županiji. Nema vijesti koju vi ne prenosite, bila ona dobra ili loša. Vijest je ona koja daje našim građanima osnovnu informaciju što mi radimo i čime se bavimo, da bi njima olakšali život i da bi njima stvorili što bolje uvjete. U nekim krajevima naše županije, jedino vijest putem radio postaja, jedino vijest koju ćete vi prenijeti, ili kroz portal, moderne elektronske medije i kroz radio postaje, zasigurno je jedina vijest koja će doprijeti do njih“, rekla je Roksandić.

Dodijeljena su Priznanja medijima i pojedincima, kao i novinarska nagrada „Zlatno pero“ najuspješnijim autorima.

Za 20 godina kontinuranog izlaženja priznanje je uručeno Novom Sisačkom tjedniku. Početak priče “Radio Banovine“ seže u proljeće 12. svibnja 1993. godine, kada se nakon dvije teške ratne godine prvi put u eteru čulo “Ovdje hrvatski radio, Radio postaja Glina. Pratite frekvenciju 99,1 MHz. Krajem milenija mijenjaju naziv radio postaje iz ‘Radio Glina’ u sadašnji naziv ‘Radio Banovina’.

„Teškom početku unatoč, malena lokalna radio postaja tijekom godina razvila se u radioteleviziju čija slušanost i gledanost prelazi granice Lijepe naše“ , kaže vlasnik i direktor Nikola Maričković.

Uručena su priznanja novinarima za 15, 20, 25 i 30 godina rada u struci. Priznanje za 15 godina primili su Matea Brenčić sa City radija, Kristina Jakopović s Petrinjskog radija i Igor Ahmetović s HRT-a.

Dvadeset godina u struci odradili su Ivana Baričić Bajtela s Radio Siska i Suzana Majstorović sa City radija.

Iako po struci veterinar, već 25 godina kontinuirano surađuje na kreiranju programa Radio Moslavine u Kutini, pa je za ovu značajnu obljetnicu priznanje primio i Drago Stanivuković, kao i Damir Pintarić koji je novinarsku karijeru započeo u Sisačkom tjedniku, a trenutno je direktor Novog sisačkog tjednika.

Priznanja za najduži rad u struci , ove su godine dodjeljena trojcu koji je svoju karijeru započeo na Radio Sisku. Od stručne prakse do zaposlenja, Mario Janušić je uz redovne tehničarske poslove počinje raditi i kao radijski voditelj, novinar, glazbeni urednik, od 2003. radi i poslove voditelja marketinga.

Daniel Berdais svoju je novinarsku, radijsku priču počeo graditi još kao srednjoškolac na Radio Sisku. Na početku je bio voditelj polusatne emisije „Pop Top Music Shop“ koja je u konačnici prerasla u glazbeni radijski magazin u trajanju od četiri sata. Odlazi u Zagreb i jedan je od osnivača Otvorenog radija. Brojne glazbene emisije, tekstovi, suradnje, RVG, Radio 101 i, u konačnici, povratak na Radio Sisak gdje i danas radi.

Prije trideset godina pokucala je na vrata Radio Siska i rekla ja ovo mogu raditi i trudit ću se raditi što bolje. Kako tada tako i sada beskrajno zaljubljena u radio kao medij.

Nakon Radio Siska pridružuje se ekipi Radio Quirinusa. Karmen Valenta, glavna urednica na našem radiju pokušava što bolje odraditi posao koji u nekim trenucima nije nimalo lak. Uređuje brojne emisije, zaslužuje nagrade, nekoliko Zlatnih pera, Brončani i Srebrni mikrofon, „Zlatnu Victoriju”, „Velebitsku degeniju“…

„Zlatno pero“ za najbolju fotografiju „Miroslav Kiš Mimi“ ove godine osvojio je Miroslav Šantek Cobra (PS Portal), dok je „Zlatno pero“ za Internet novinarstvo otišlo Jasmini Grgurić (Mirovina.hr). Za radijsko novinarstvo „Zlatno pero“ osvojila je Suzana Majstorovića (City Radio), dok je „Zlatno pero“ za televizijsko novinarstvo osvojio Saša Tadić (Radio Sisak), a „Zlatno pero“ za tiskano novinarstvo pripalo je Danijelu Preradu (Večernji list). Za snimateljsko televizijski rad nagradu „Zlatno pero“ osvojio je Igor Ahmetović (HRT).

Zlatno pero za najbolju fotografiju „Miroslav Kiš- Mimi“ uručeno je Miroslavu Šanteku-Cobri za fotografiju snimljenu u travnju 2017. godine i objavljenu na PS portalu pod nazivom Krijesovi Male Gorice.

Za Jurjevo upale se veliki krijesovi u ovom selu, a na inicijaciju s velikom vatrom roditelji dovedu i najmlađe stanovnike.

Priča pod nazivom „Umirovljeni postolar popravke djeci, starijima i sportašima – ne naplaćuje“ (priča je to o sisačkom postolaru Željku Vrđuki), ocjenjena je kao najbolji novinarski rad na internetskom portalu. Zlatno pero pripalo je Jamini Grgurić koja piše za portal Mirovina.hr.

Za radijsko novinarstvo „Zlatno pero“ osvojila je Suzana Majstorovića (City Radio), za emisiju „Dobre priče“. U obrazloženju komisije koja je odlučila da ove godine priznanje pripadne Suzani Majstorović sa City radija za emisiju „Dobre priče“ piše: „Ova emisija odraz je edukativne uloge novinarstva. Priča o Marijani Šipušić, oboljeloj od raka dojke, ispričana kroz njene riječi, riječi članova njene obitelji i prijatelja zasigurno će potaknuti slušatelje da se okrenu ka svome zdravlju. Također su slušatelji dobili sve potrebne informacije o ovoj zloćudnoj bolesti kroz sudjelovanje predsjednice udruge oboljelih, ali najbitinije je da emisija potiče slušatelje, kroz Marijanino osobno iskustvo, i na preventivne preglede.“ Možemo reći, stoji u obrazloženju, da smo nagradili instinkt snimatelja.

„U trenutku kada ga na terenu napada čovjek, on ne gubi osjećaj za svoj rad. Kamera je i dalje uključena, snima sve dok uspješno izbjegava udarce štiteći upravo tu kameru to je ona poznata fotića i kamermana da više čuvaš aparat nego glavu svoju… u konačnici su ti kadrovi u objavljenom prilogu dočarali atmosferu napada na Igora Ahmetovića (HRT) – ovogodišnjeg dobitnika Zlatnog pera u kategoriji televizijski snimateljski rad. „Jasenovac – prilikom prosvjeda antifašista došlo je do incidenta.“

„Zlatno pero“ za televizijsko novinarstvo osvojio je radijski čovjek – Saša Tadić (Radio Sisak) koji je dobro pretvorio radijsko iskustvo u TV novinarstvo. Gomila kadrova, koji se izmjenjuju, a da nisu dosadni, ni suvišni. Kratke izjave, dvije, konkretne, te nekoliko caka s kadrovima i motivima kadrova, a sve je to uspio strpati u tek tri munute. Brzo i efektno kao i njegov prilog o Nacionalnom natjecanju u čitanju na glas!

„Prvi hrvatski tax free grad želi privući investitore i zadržati mlade… Bjelovar – morali smo nešto poduzeti nemamo vremena za čekanje“. Naslov je ovo, najbolje ocjenjenog novinskog teksta, objavljenog prošle godine u Večernjem listu, teksta koji je kandidirao autor Danijel Prerad za nagradu Zlatno pero za tiskano novinarstvo. Odlično odabrana, aktualna i poticajna tema, a tekst pripremljen na izuzetno profesionalan način i nagrada nije izostala.

Zahvala i sponzorima: Metalna galanterija “Vrbanus”, SIMORA – Zajednica proizvođača “Pun ceker”, Optiplast – Odra sisačka, MIP Sisak, KuL In, Tehno servis Sisak, Šmit electronic Kutina… Zahvala i Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i Gradovima i općinama koji su dali potporu održavanju bala (Sisak, Popovača, Kutina, Novska, Petrinja, Hrvatska Kostajnica, Lekenik).

Ovogodišnj Novinarski bal je bio u znaku fašnika, pa, uz odličnu atmosferu koju su zagrijali grupa Rusway i Složna braća nije izostao ni ples pod maskama.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

DNEVNI LIST BILD NA UDARU KRITIKA NAKON LAŽNOG SKANDALA U SPD-U

Bild je u petak na naslovnici pisao o novoj "prljavoj kampanji" u njemačkoj socijaldemokratskoj stranci SPD, koja je u nevolji nakon katastrofalnih parlamentarnih izbora u rujnu.

List spominje eksplozivne mailove, prema kojima je Kevinu Kuehnertu, šefu Mladih socijaldemokrata i vođi pobune protiv sporazuma o vladi između Angele Merkel i SPD-a, Rus "Juri" ponudio pomoć kako bi na internetu unio kaos u kampanju u korist tog dogovora o koaliciji.

Prema tim mailovima, Kevin Kuehnert je rekao da bi mu ta pomoć bila dobrodošla. Na kraju članka Bild je ipak naveo da nema dokaze autentičnosti tih poruka. Na pitanje Bilda, glasnogovornik Kevina Kuehnerta je zanijekao da je šef Mladih SPD-a napisao ikakav mail. SPD je najavio tužbu.

U srijedu je njemački satirički časopis Titanic objasnio da je izmislio te poruke predane Bildu. "Jedan anoniman mail, dva tri telefonska poziva i Bild objavi sve što mu odgovara", šalio se jedan od dužnosnika časopisa Moritz Huertgen.

Glavni urednik Bilda Julian Reichelt je branio svoj list i objasnio da je objava navodne razmjene između protivnika saveza s Merkel i Rusa opravdana ako je SPD uložio tužbu.

Najčitaniji dnevni list u Europi, Bild se tiska svakog dana u oko 2,35 milijuna primjeraka i ima 10 milijuna čitatelja.

 
 

//
 

VLADE EUROPSKIH ZEMALJA FINANCIRAJU INOVACIJE U MEDIJIMA, A NE POSLUŠNOST

Politike su, općenito, govoreći, sporo reagirale. Vlade su se – kao što im i dolikuje – nerado miješale u pitanja medija. No s druge strane, svjedočili smo slabljenju naprednih medijskih ekosistema u europskim zemljama. Možda čak i do točke kada nezavisno izvještavanje više nije važan dio demokratskog sustava.

Novinarstvo se mora redefinirati kako bi ispunilo svoju ulogu nadzornika institucija i organizacija. Pitanje je hoće li, i kako, vlasti uopće pomoći? U nastojanju da uočimo primjere najboljih praksi u području transparentnosti financiranja medija, transparentnosti procesa, svrhe i kriterija javnog financiranja, dalo se zaključiti da je način na koji europske vlade financiraju medije daleko od transparentnog. Naravno, vlade rade prema proračunima koji su objavljeni, ali u mnogim zemljama bi trebalo uložiti veliki trud da se sazna točan iznos novca kojim se, na ovaj ili onaj način, subvencioniraju mediji. Naprimjer, ponekad se podrška “krije” u mjerama kao što su sporazumi sa državnim poštanskim službama.

Analiza nekih od najboljih primjera osiguravanja nezavisnosti odlučivanja u državnim politikama i praksi financiranja medija, evolucije medijskih tržišta i razvoja na polju novinarskih inovacija i medijskih politika u devet europskih zemalja, pokazala je da se koriste različiti instrumenti za promoviranje medijskih inovacija. Te razlike se mogu objasniti političkom, kulturnom i socioekonomskom poviješću i strukturom tih zemalja. Jasno je da ne postoji univerzalno rješenje. Istraživanje je pokazalo da se vlade svih analiziranih zemalja (Belgija, Finska, Njemačka, Italija, Portugal, Španjolska, Švicarska, Nizozemska i Velika Britanija) suočavaju s dilemom trebaju li se miješati u pitanja koja se tiču novinarstva jer se plaše da će ugroziti novinarsku nezavisnost.

Kada je u pitanju inovacijska politika, u većini slučajeva vidimo mješavinu sudskih, financijsko-ekonomskih i “mekih” instrumenata (poput poticanja razmjene znanja između medijskih kuća). To su primjeri direktne podrške (subvencije i krediti), ali i indirektnih mjera kao što su porezne olakšice. Desteljećima su se vlade osjećale (financijski) odgovornim za javne medijske servise; u slabo naseljenim zemljama vlade su pomagale da se ljudima osigura pristup novinama. Ali razvijanje politike medijskih inovacija je relativno nov pojam. Njeni učinci tek trebaju biti ispitani. Ono što je tim zemljama zajedničko je činjenica da se medijski krajolik drastično promijenio. Emiteri i novine se susreću sa istim problemima; tradicionalne novinarske organizacije više nisu – ili su puno manje – dominantne.

Kao rezultat toga, teško je utvrditi efikasnost vladinog sudjelovanja u tržištima koja se brzo mijenjaju. Većina vlada se suočava s istim dilemama: Trebamo li financirati tradicionalne kompanije koje očito nisu održive; trebamo li podržati nove kompanije koje mogu imati mali društveni uticaj. Pitanja vezana za privatnost su, čini se, važnija nego ikad prije i trebaju li se vlade uključiti u “borbu protiv Facebooka i Googlea”? Odnosi između vlada i medija općenito su, kao što je i analiza pokazala, komplicirani. U zreloj demokraciji vlada bi trebala poticati dobro informirane, nezavisne medije, iako to nije uvijek u njihovom najboljem interesu s obzirom na to da mediji imaju tendenciju kritiziranja vlada i državnih institucija.

Bez obzira na to, mnoge vlade su pod pritiskom da financiraju medije. Otkako postoje radio i televizija, mnoge vlade financiraju javne medijske servise. Naravno, trebale bi garantirati i čuvati nezavisnost javnih emitera. Pitanje je kolika je kontrola nad javnim medijima.

Pored toga, mnoge europske zemlje imaju povijest financiranja i javnih i privatnih medija sa pozicije održavanja raznolikosti medija. Ono može da varira od paušalnog iznosa svim novinama u zemljama koje su tako rijetko naseljene da dostava novina predstavlja veliki trošak (Norveška), do podrške za kompletno redefiniranje novinarstva, kao što je slučaj u Nizozemskoj.

Podrazumijeva se da ova vremena zahtijevaju nekonvencionalne mjere. Mediji se suočavaju sa ranije nepoznatim izazovima. Masovni mediji više ne udovoljavaju oglašivačima, spremnost da se novosti plaćaju nestaje i većina tradicionalnih medija ima teškoće da prati nove tehnologije. Osim toga, čini se da medijima dominiraju velike platforme iz SAD-a poput Facebooka i Googlea. One odlučuju šta će vidjeti koji konzument i na njih odlazi oko 85 posto komercijalnih online prihoda.

Tradicionalni mediji trebaju da se reformiraju, ali za to nemaju potrebna sredstva. Novi mediji bi trebali imati prostora za eksperimentiranje, greške i širenje i stoga im je potreban početni kapital i odgovarajuće okruženje. Tu na scenu stupa politika. Može se reći da su problemi sa kojima se mediji suočavaju proizašli iz promjena na tržištu i da ih tržište samo treba rješavati. Takođe se može tvrditi da su potrebne aktivne politike vlada koje će medijima pružiti priliku da opstanu i pronađu novi ekosistem za nezavisno i pouzdano informiranje.

Većina vlada podržava sustav javnih medijskih servisa. Fascinantno je koliko različite vlade imaju potpuno različite pristupe financiranju medija u potrazi za novim publikama, novim tehnikama i novim poslovnim modelima. Vlade nekada odlučuju da ne daju nikakvu podršku, nekada imaju pravu politiku, a nekada pružaju podršku bez ikakvog fokusa. Vlade koje podržavaju medije, sa vizijom i strategijom ili bez njih, nekada su široke ruke ili daju taman onoliko novca koliko im omogućava da se pretvaraju da im je stalo.

Flandrija (sjeverni dio Belgije) ima svoju vladu i vlastitu medijsku politiku. Iskreno, “politika” je vjerovatno prejaka riječ. Sa pozitivne strane, može se reći da vlada ima velikodušna izdvajanja – sklopila je poseban dogovor o distribuciji izdanja s novinskim izdavačima. Odupiru se vladavini iz Bruxellesa održavajući BTW (PDV) na online produkciju od niskih šest posto. Osim toga, iznosi koji se dodjeljuju za inovacije su mali, dok se neobjašnjivo visoke brojke dodjeljuju za “podršku” (nedavno je jednom od najvećih izdavača – Mediahuis – dodijeljeno 900.000 eura, iako Mediahuis ostvaruje veoma značajnu dobit).

Vlada u Danskoj ima drugačiji pristup. Kopenhagen daje veliku podršku svim komercijalnim novinarskim inicijativama, sve dok te inicijative ciljaju na veliku publiku. Sve takve inicijative se mogu prijaviti za financijsku pomoć. Nivo financijskog doprinosa se određuje u skladu sa veličinom organizacije (veće organizacije dobivaju više novca). U slučaju Danske možemo reći da vlada izbjegava sve vrste rasprava time što subvencije svima stavlja na raspolaganje. Pitanje je hoće li takva politika potaknuti novinare da pokrenu nešto novo. U najgorem slučaju, tradicionalni mediji će jednostavno dobiti još vremena prije neizbježne propasti. Premda uvijek ima prostora za kritiku, nizozemski pristup naizgled ima više prednosti. U posljednjih sedam godina za inovacije i „posebne novinarske projekte“ izdvajalo se malo novca (manje od tri milijuna eura godišnje), ali taj novac je dobro utrošen i pomogao je da se stvori okruženje u kojem su se promijenili stavovi, gdje start-up poduzeća imaju priliku za razvoj i gdje “vjetar promjene” dopire i do tradicionalnih medija i do novih preduzetnika.

 
 

//
 

SAD NAJAVIO PROGRAM POTPORE NEOVISNIM MEDIJIMA NA ZAPADNOM BALKANU

Program će se provoditi u iduće tri godine i odnosit će se na neovisne medije u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu.

Predstavljajući ovaj program veleposlanica Cormack je kazala kako su u SAD dobro svjesni koliko su slobodni i neovisni mediji u cijeloj regiji pod različitim pritiscima pa je projekt pomoći koja im je namijenjena stoga i osmišljen na regionalnoj osnovi.

"Slobodni mediji temelj su demokracije", kazala je Cormack istaknuvši kako je pomoć usmjerena na to da neovisni mediji lakše osvajaju nove tehnologije i pronalaze nove partnere na tržištu kako bi učinkovitije doprli do publike.

Istaknula je i kako mediji moraju biti u prilici baviti se istraživačkim novinarstvom, nužnim za izvještavanje o ogromnim problemima, poput korupcije, koji su zajednički za sve države obuhvaćene programom.

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća za tisak BiH i glavni urednik sarajevskog magazina "Start" Dario Novalić kazao je kako će pomoć USAID-a biti dragocjena, jer su se proteklih godina neovisni meidji morali sami snalaziti, a u tržišnoj utakmici i pod poliičkim pritiscima mnogi su propali ili su bili prisiljeni pristati na komprimise koji su ih učinili ovisnima o političkim strankama.

"Siguran sam kako idućih godina uz potporu međunarodne zajednice ponovo možemo napraviti prave medije koji će imati ozbiljne istraživačke tekstove", kazao je Novalić, dodajući kao se nada da će u idućem razdoblju biti stvoreni uvjeti da publika napokon počne razlikovati prave od "lažnih" vijesti, odnosno praviti razliku između pravih novinara i onih koji se samo tako predstavljaju, a zapravo su zagovornici različitih političkih opcija.

 
 

//
 

SRBIJANSKA OPORBA TRAŽI VIŠE MEDIJSKE SLOBODE I OSTAVKE UPRAVE I UREDNIŠTVA RTS-A

Glasnim zvižducima i povicima "ostavke, ostavke", oko tisuću ljudi okupljenih ispred RTS-a oglasilo se simbolično u 19.30 na početku udarnog televizijskog dnevnika zahtjevajući da se "istina i riječ oslobode", a nekoliko novinara i medijskih istraživača upozorilo je da se u programu RTS-a može vidjeti samo jedna politička opcija i jedan vođa, te da RTS "pravi svetog Aleksandra Vučića", srbijanskog predsjednika.

Zoran Gavrilović iz Ureda za društvena istraživanja naveo je da je oporba na RTS-u "zastupljena u sekundama", te da se oporbene stranke i njezini vođe "spominju i u negativnoj konotaciji", a da nasuprot tome za predsjednika Srbije i šefa vladajuće Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, koji je i najviše zastupljen na programu javnog servisa, gotovo da nema kritika i negtivnih konotacija.

Nekadašnji novinar RTS-a Rade Radovanović ocijenio je da "RTS nije javni servis, pa čak ni državna televizija", već "javni servis Aleksandra Vučića", poručivši kako direktor RTS-a Dragan Bujošević i glavni i odgovorni urednik Nebojša Stefanović moraju podnijeti ostavke jer svoj posao ne rade profesionalno.

Predstavnici 13 oporbenih stranaka i organizacija podnijeli su početkom siječnja Radio televiziji Srbije i Regulatornom tijelu za elektronske medije (REM) zahtjev za poštovanje medijskih zakona i novinarskih standarda, otvaranje medijskog prostora i objektivno i profesionalno informiranje građana.

Nitko od nazočnih vođa oporbenih stranaka u nedjelju nije govorio, okupljeni građani i pristaše oporbe nosili su stranačka obilježja i zastave, a jedno vrijeme bio je obustavljen i promet Takovskom ulicom ispred zgrade RTS-a gdje su skup osiguravale pojačane snage policije.

Radio-televizija Srbije izvijestila je da je "ispred zgrade RTS-a održan prosvjed dijela oporbenih stranaka nezadovoljnih radom javnog servisa".

"Među okupljenim građanima bili su kandidati za gradonačelnika Beograda na predstojećim izborima Dragan Đilas i Dragan Šutanovac i čelnici oporbenih stranaka Vuk Jeremić, Zoran Živković, Boris Tadić, Saša Janković, Borko Stefanović", navela je RTS.

Europski dužnosnici posljednjih su mjeseci nekoliko puta upozorili službeni Beograd da je u procesu eurointegracija Srbiji potreban jasan napredak u vezi s poštovanjem neovisnosti medija, te da se mora ozbiljnije suprotstaviti prijetnjama i napadima na novinare, a posljednji su to učinili izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju David McAlister, te povjerenik EU za pridruživanje Johannes Hahn.

"Postoji potreba da se održi i njeguje prostor za politički dijalog, kritičku diskusiju i debatu, kao i izražavanje sučeljenih mišljenja", ocijenio je McAlister prije desetak dana u razgovoru za beogradski tisak, dok je Hahn na zadnjoj međuvladinoj konferenciji poručio kako "Srbija mora ostvariti napredak u neovisnosti sudstva, slobodi izražavanja, medijima, pravima nacionalnih manjina, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i pranje novca".

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) traži suradnika/cu u Hrvatskoj

Regionalni BIRN Hub sa sjedištem u Sarajevu traži novinara ili novinarku iz Hrvatske za svoje online izdanje - analitičku web publikaciju Balkan Insight.

Balkan Insight jedna je od 15 online publikacija koje je pokrenuo BIRN, a čini ga mreža dopisnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Moldavije, Rumunjske i Srbije.

BIRN Hub je nevladina organizacija posvećena proizvodnji kvalitetne medijske produkcije i profesionalizaciji novinara. Dio je regionalne BIRN mreže i izdavač je analitičke web publikacije Balkan Insight. BIRN je regionalna mreža udruga prisutna u devet zemalja regije jugoistočne Europe s ciljem afirmiranja regionalne suradnje i informiranja javnosti o važnim društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim kretanjima u regiji.

Kandidati/kandidatkinje moraju imati najmanje 4 godine novinarskog iskustva i izvrsno poznavati engleski jezik. Odabrani kandidat/kandidatkinja će biti angažiran/a na probni rok od tri mjeseca.

Rok za prijavu je 15. ožujak.

BIRN pruža jednaku šansu svim zainteresiranim kandidatima i kandidatkinjama, bez obzira na spol i bez ikakvih predrasuda po bilo kojoj osnovi. Više informacija možete pronaći ovdje. Kontakt adresa: nikola.cace@birn.eu.com.

Europski parlament objavio poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo i dodjelu bespovratnih sredstava na području medija u 2018.

Glavna uprava za komunikacije Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo i najavila dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje komunikacijskih aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (TV, radio i online mediji), posebice u svjetlu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Poziv za podnošenje prijedloga za partnerstvo Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo (a u svrhu kasnijeg podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava u kategoriji medija) je 28. veljače 2018., u ponoć. Partneri (tj. organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo u sklopu ovog poziva na dostavu prijedloga u 2016. i 2017. godini) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016.-2019.).

Stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo. Partneri će moći podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga u kategoriji medija (COMM/SUBV/2018/M), koji će biti objavljen sredinom veljače 2018.

Organizacije koje su prethodnih godina podnijele zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. godini. Sva pitanja vezana uz ovaj poziv mogu se uputiti na: dgcomm-subvention@ep.europa.eu Popis postojećih partnera Popis medija kojima su u 2017. odobrena bespovratna sredstva Bespovratna sredstva u okviru partnerstva 2018.

Najava poziva za dostavu prijedloga projekata u kategoriji medija COMM/SUBV/2018/M Poziv na dostavu projektnih prijedloga u kategoriji medija bit će objavljen sredinom veljače 2018. Samo se uspješno prijavljeni partneri (odabrani u 2016., 2017. i oni koji su podnijeli zahtjev za partnerstvo u 2018.), mogu prijaviti putem dodijeljenog identifikacijskog broja za partnerstvo. Maja Ljubić Kutnjak Ured Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj maja.ljubic@europarl.europa.eu (+385) 99 271 3026 (+385) 1 4880 272

Otvorene prijave za Balkansku stipendiju za novinarsku izvrsnost 2018.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) raspisala je natječaj za Balkansku stipendiju za novinarsku izvrsnost 2018. Tema ovogodišnjeg natječaja je Istina, a deset najboljih istraživačkih projekata na tu temu dobit će stipendiju u iznosu od 2000 eura, kao i dodatnih 2000 eura za troškove putovanja i istraživanja.

Želite li razotkriti neku laž, mit ili prevaru? Mnogi novinari se bave tom profesijom da bi osvijetlili istinu. No u post-istinitom vremenu jeke, filtriranja i krivih informacija povjerenje u novinarstvo kao u svjetionik vjerodostojnosti je ozbiljno poljuljano. Ovo je prilika da ISTINU ponovo vratite na njeno mjesto uz pomoć izvještavanja temeljenog na činjenicama.

Imate li priču koju ste oduvijek željeli napisati ili ste sanjali o tome da nešto istražite? Možete li to povezati s ovom temom, čak i neizravno? Možda do ISTINE želite stići sljedeći trag novca. Možda ISTINU treba promatrati u političkom kontekstu.

Možda ideja za vašu priču uključuje neki društveni fenomen ili trend. Možda vaša ideja uključuje i terete prošlosti. U regijama koje su razdirane podjelama i u kojima još uvijek ima duhova prošlosti istina i pomirenje idu ruku pod ruku. A možda priča govori o medijskoj industriji: borbi za istinu, napadima na slobodu novinarstva ili o eroziji povjerenja u medije, taj četvrti stup vlasti. Ona može načeti pitanje vlasništva medija, njihove kontrole ili inovacije.

Kakvu god imali ideju, ovo je prilika da budete ambiciozni u svom izvještavanju. Balkanska stipendija za izvrsnost (The Balkan Fellowship for Journalistic Excellence) više cijeni detalje od površnosti. Vaša priča treba biti istraživačka ili analitična. Treba biti ispričana tako da "povuče" čitatelja. Mora biti puna likova i živopisna.

Ovo je prilika i da neka lokalna tema stigne do međunarodne publike. Vaš prijedlog treba imati i element prekograničnosti. Možete li usporediti iskustva iz svoje zemlje s iskustvima iz regije ili iz nekog drugog dijela Europe? Je li vaš prijedlog nekako povezan s temama koje su važne europskim politikama, s reformama ili ljudskim pravima?

A najvažnije je tražimo nešto novo — neko otkriće ili neko objašnjenje. Kad potaknete temu ISTINE, recite nam zašto je to važno. Što je u pitanju? Zašto bi vaši čitatelji morali o tome misliti? Za stipendiju se mogu prijaviti novinari iz Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Grčke i Kosova. Pošaljite nam svoje prijave sa prijedlogom priče na ovogodišnju temu do 12. ožujka.

Kandidati koje izabere stručni žiri, dobit će stipendiju u iznosu od 2000 eura, kao i dodatnih 2000 eura za troškove putovanja i istraživanja. Oni će također prisustvovati međunarodnim seminarima, imati stalnu podršku mentora tijekom rada na svojim pričama koje će biti objavljene u regionalnim i međunarodnim medijima. Pored toga, tri najbolje priče dobit će i novčane nagrade. Prijavnicu, upute za prijavitelje i više informacija možete pronaći na stranicama Balkanske stipendije za novinarsku izvrsnost.

DW Akademie scholarships (Rok za prijavu: 31. ožujka 2018.)

DW Akademija nudi 10 punih školarina mladim novinarima i medijskim profesionalcima za program International Media Studies (IMS) u Bonnu. Stečena diploma objedinjuje medijske discipline i njihov razvoj, novinarstvo, komunikacije i medijski menadžment. Na kraju dvosemestralnog programa studenti stječu naslov magistra. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nagrada za Data Journalism (rok za prijavu: 26. ožujka 2018.)

Nagradu za Data Journalism organizira Svjetska mreža urednika (Global Editors Network). Nagrada iznosi 1801 dolar. Dosadašnji su dobitnici BuzzFeed, Quartz, The New York Times, The Guardian, ProPublica i La Nación te manji izdavači kao Ojo Publico, Civio Foundation i Convoca. Više informacija možete pronaći ovdje.

National Endowment for Democracy (NED) (rok za prijavu: 16. ožujka 2018.)

NED je raspisao natječaj za financiranje projekata neovisnih medija, civilnih udruga i organizacija, a koji bi doprinijeli demokratskim ciljevima i osnažili institucije demokracije. Iznos potpora varira, no u prosjeku se radi o 50.000 američkih dolara za projekt od 12 mjeseci. NED podržava neprofitne programe organizacija koje promoviraju i štite ljudska prava i vladavinu zakona. Više informacija možete pronaći ovdje.

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]