Info > Newsletter

HND Newsletter 46 / studeni 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 46
Studeni 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- TREĆI SEKTOR: PREŽIVLJAVANJE NEPROFITNIH MEDIJA BEZ INSTITUCIONALNE PODRŠKE NIJE IZGLEDNO
- AZTN: TRŽIŠTE TISKA U PADU
- VEM: NE POSTOJE ZAKONSKI UVJETI ZA STJECANJE STO POSTO DIONICA DRUŠTVA NOVA TV D.D.
- HRT I NEOVISNI PRODUCENTI POTPISALI SPORAZUM, DEFINIRANA CIJENA OTKUPA GOTOVOG PROGRAMA
- SIGURNOST DJECE NA INTERNETU: TREĆINA MLADIH KOMUNICIRA S OSOBAMA KOJE NE POZNAJE
- LEKOVIĆ: NAPADE NA HRVATSKE NOVINARE POLITIČARI IGNORIRAJU
- HND OSUĐUJE OGRAĐIVANJE VODSTVA HRT-A OD SVOG NOVINARA ALEKSANDRA STANKOVIĆA
- SNH UPOZORAVA NA DISKRIMINACIJU SINDIKALNIH POVJERENIKA U HRVATSKIM MEDIJSKIM KUĆAMA
- TRUMP NE ŽELI BITI PONOVNO 'OSOBA GODINE' ČASOPISA TIME
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

TREĆI SEKTOR: PREŽIVLJAVANJE NEPROFITNIH MEDIJA BEZ INSTITUCIONALNE PODRŠKE NIJE IZGLEDNO

U neprofitnim medijima se održalo istraživačko novinarstvo, vođeni su javnim interesom i pišu o stvarima o kojima drugi često ne pišu, istaknuli su sugovornici.

O potencijalu neprofitnih medija govorila je i Dina Vozab, profesorica na Fakultetu političkih znanosti koja je predstavila istraživanje „Treći medijski sektor iz perspektive demokratski angažiranih publika“ u kojem se pokazalo kako publike neprofitnih medija imaju jači politički interes, informiranije su i više politički participiraju od publika matičnih medija. Rezultati istraživanja idu u prilog pozitivnom doprinosu neprofitnih medija demokratskom potencijalu medijskih publika.

Usprkos sve većem utjecaju i prepoznatljivosti medija trećeg sektora, budućnost neprofitnih medija neizvjesna je jer su dolaskom novih vlasti ostali bez ikakve institucionalne podrške, istaknuli su govornici. Neprofitni mediji nisu ugašeni nakon što im je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović ukinuo financijsku podršku iz sredstava lutrije koja je išlla preko Ministarstva kulture – jer nisu ni osnovani zbog materijalnih razloga, nego na entuzijazmu novinara, ali njihovo dugoročno preživljavanje na volontiranju i besplatnom radu nije izgledno.

Sa skupa je stoga poslan apel Ministarstvu kulture da se što prije jasno očituje kako Vlada vidi budućnost tog sektora i njegove uloge u zaštiti javnog interesa.

Inače, sudjelujući na panel radspravi o medijskoj strategiji RH Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za siječanj je najavila početak izrade Zakona o elektroničkim medijima. "Pozivam da kroz svoje krovne udruge napravite detaljnu analizu što mislite da u zakonima treba mijenjati", kazala je Obuljen Koržinek te navela niz tema o kojima će se trebati raspraviti, od koregulacije i samoregulacije te novinarske etike i standarda, preko tržišta i državnih potpora, do neprofitnih medija i koncentracije medija. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

AZTN: TRŽIŠTE TISKA U PADU

Agencija je ispitivanje tržišta tiska u Hrvatskoj u 2015. i 2016. provela na uzorku od ukupno 53 novinska nakladnika i distributera tiska, a obuhvaćena su tržišta naklade tiska (općeinformativni dnevnici i tjednici), oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima i tjednicima te tržištiu trgovine tiskom na području Hrvatske.

Po podacima iz istraživanja, lani je prodana naklada svih općeinformativnih dnevnika u Hrvatskoj iznosila 73,7 milijuna primjeraka, što je u odnosu na 2015. pad za 8 posto. Time je nastavljen daljnji pad prodaje općeinformativnih dnevnika s obzirom da analiza AZTN-a, za koju su izvor podnesci poduzetnika, pokazuju da je 2013. bilo prodano više od 100,3 milijuna dnevnih novina, 2014. je to palo na 91,2 milijuna, 2015. na nešto manje od 80,3 milijuna, a 2016. na 73,7 milijuna primjeraka.

Pad prodane naklade u prošloj su godini u odnosu na godinu prije zabilježili svi općeinformativni dnevnici, napominju iz AZTN-a.

Njihova analiza pokazuje da je najveću prodanu nakladu u 2016. godini, kao i u prethodne četiri godine, ostvario dnevnik "24sata" (Styria grupa Hrvatska), temeljem koje ostvaruje tržišni udjel između 30 i 40 posto.

Slijedi "Jutarnji list" (Hanza Media Grupa) s tržišnim udjelom između 20 i 30 posto, dok je s udjelom između 10 i 20 posto treći "Večernji list" (Styria grupa Hrvatska).

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

REAGIRANJE PREDSJEDNIKA HND-A SAŠE LEKOVIĆ: NOVAC ZA ONE KOJI ISPUNJAVAJU KRITERIJE MEDIJA ZAJEDNICE

U tekstu pod naslovom “Obuljen: napadaju me neprofitni mediji iako radim bolje od Hasanbegovića“ objavljenom 22. studenoga na udarnoj trećoj stranici Večernjeg lista, tvrdi se da je Leković, sudjelujući u radu neformalne radne skupine Ministarstva za kulturu koja se trebala baviti uspostavom kriterija za dodjelu sredstava medijima zajednice, „predložio da se novac dodjeljuje novim projektima i postojećim neprofitnim medijima koji ispunjavaju funkciju medija zajednice, odnosno da se ne dodjeljuje komercijalnim medijima, lokalnim radijskim i televizijskom postajama koje neprofitni mediji smatraju bliskim HDZ-u“.

"U razgovoru s autorom teksta nekoliko puta sam jasno rekao, kao i svim ostalim novinarima koji su me to pitali, a nakon toga i poslao mu sve dokumente u vezi teme iz kojih je vidljivo da to što je objavio Večernji list nisam izrekao niti je tako napisano u komentarima HND-a na radni materijal Ministarstva kulture", naveo je Leković u reagiranju objavljenom na 30. stranici Večernjeg lista u rubrici Komentari&analize. "To je notorna neistina kojom se opravdani i argumentirani prijedlozi HND-a pokušavaju prikazati kao 'držanje strane' dijelu medija u borbi protiv ostalih medija i to na temelju stranačko-ideološke naklonosti", ističe Leković dodajući da je HND u komentarima na temeljni tekst smjernica za izradu kriterija dodjele sredstava HND predložio da se novac izričito dodjeljuje novim projektima koji bi ispunjavali kriterije medija zajednice te postojećim neprofitnim medijima, ali samo za projekte koji ispunjavaju kriterije medija zajednice.

"U ime HND-a nisam inzistirao na tome da se novac ne dodjeljuje komercijalnim medijima zbog toga što bih za bilo koga navijao, već zbog toga što komercijalni mediji jednostavno po svim kriterijima usvojenima na europskoj razini nisu i ne mogu biti mediji zajednice", navodi se u reagiranju.

Leković smatra da je tako prikriven pravi problem s dodjelom sredstava medijima zajednice što je dodatno pojačano opremom teksta koja sugerira da su se neprofitni mediji neskloni HDZ-u uz pomoć HND-a bezrazložno obrušili na ministricu kulture. "Pravi je problem to što je radna skupina za uspostavljanje kriterija za dodjelu sredstava medijima zajednice formirana bez ikakvih kriterija", ističe Leković u reagiranju.

Više možete vidjeti ovdje.

 

//
 

VEM: NE POSTOJE ZAKONSKI UVJETI ZA STJECANJE STO POSTO DIONICA DRUŠTVA NOVA TV D.D.

U obrazloženju odluke, Vijeće navodi da podnositelj prijave, Slovenia Broadband S.a.r.l. međunarodno holding društvo upravlja poslovanjem raznih operativnih društava u srednjoj i istočnoj Europi uključivo i na području Republike Hrvatske među kojima su ORLANDO KLINCI d.o.o., FIGHT CHANNEL d.o.o., ADRIA NEWS d.o.o. te TOTALNA TELEVIZIJA d.o.o. Zagreb.

U međuvremnu je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela odluku o odbacivanju prijave namjere provedbe koncentracije tvrtke Slovenia Broadband, koja je bila zainteresirana za preuzimanje Nove TV, jer "ne postoje uvjeti za pokretanje postupka ocjene dopuštenosti te koncentracije".

VEM također dalje tumači da je TOTALNA TELEVIZIJA d.o.o. nesporno povezana osoba podnositelja prijave te da se "povezanost u konkretnom slučaju očituje na način da je vlasnik podnositelja prijave trgovačko društvo United Media S.a.r.l., a isto društvo je konačni vlasnik trgovačkog društva Totalna televizija d.o.o.".

"Trgovačko društvo TOTALNA TELEVIZIJA d.o.o. je mrežni operator u smislu Zakona o elektroničkim komunikacijama za pružanje javno dostupnih telefonskih usluga u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, usluga prijenosa slike, govora i zvuka putem elektroničkih komunikacijskih mreža (što isključuje usluge radiodifuzije) te usluge davanja pristupa internetu. Slijedom toga, na ovaj subjekt se primjenjuje odredba čl. 61, ZEM-a, prema kojoj operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i/ili radija te pružatelj medijskih usluga iz članka 79. ovoga Zakona", stoji u obrazloženju odluke VEM-a.

Dodaje se da je zakonodavac detaljnim uređivanjem pretpostavki povezanosti društava dao do znanja da povezanost osoba smatra važnim institutom u kontekstu propisa o zaštiti pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

"Svi poduzetnici povezani zajedničkim kapitalom, kontrolom ili na drugi način u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima smatraju se jednim gospodarskim subjektom, a njihova povezanost procjenjuje se u smislu odredbe članka 53. ZEM-a. Zabrana iz čl. 61 ZEM ne temelji se na tržišnoj snazi, nego na nespojivosti uloge pružatelja medijskih usluga koji odabire i organizira medijski sadržaj s ulogom operatora koji pruža javnu uslugu prijenosa signala elektroničkim komunikacijskim mrežama ili daje na korištenje javnu komunikacijsku mrežu", smatra VEM.

United Group, medijska grupa zainteresirana za prezimanje Nove TV, najavila je da će proučiti odluku Vijeća za elektroničke medije (VEM) o odbacivanju njihove prijave, naglasivši kako će ocijeniti je li odluka u skladu s europskim načelom vladavine prava i je li lokalno pravo primijenjeno na nediskriminirajući način.

"Europski i lokalni pravni timovi United Group, koji su pripremili prijavu za ocjenu koncentracije, počeli su s proučavanjem odluke. To će prvenstveno biti rađeno iz perspektive je li odluka donesena u skladu s europskim načelom vladavine prava i jesu li se lokalni zakoni o medijima i zaštiti tržišnog natjecanja primijenili na nediskriminirajući način", ističe se u priopćenju United Group.

 

//
 

HRT I NEOVISNI PRODUCENTI POTPISALI SPORAZUM, DEFINIRANA CIJENA OTKUPA GOTOVOG PROGRAMA

"HRT izražava zadovoljstvo što je nakon osam mjeseci razgovora došlo do usuglašavanja sporazuma sa neovisnim producentima, riječ je o značajnom napretku u odnosima između javnog medijskog servisa i neovisne produkcije. Ključni je cilj da u budućnosti nastaju bolja audiovizualna djela, na zadovoljstvo naših gledatelja'', rekao je Bačić.

Vince je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma, dodavši kako je bilo potrebno neko vrijeme za potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma kojim se precizno definiraju pravila nabave koja su prihvatljiva za obje strane i usklađena s europskim standardima. ''Svaka strana možda ima i nekih prigovora, nitko nije postigao maksimalističke ciljeve, ali konceptualno smo došli do jednog sporazuma koji odgovara europskim standarima, pokriva sva relevantna područja i usklađen je s hrvatskim zakonima'', rekao je Vince.

Potpisanim sporazumom se između ostaloga, kako saznaje Hina, temeljito uređuju pravila nabave djela od neovisnih proizvođača, urednička kontrola HRT-a, formiranje cijena i objava indikativnog cjenika kao referenca za planiranje nabave te zaključno otkup gotovih djela.

Prema sporazumu, HRT će organizirati javne pozive za nabavu djela od neovisnih proizvođača najmanje jednom godišnje u fiksnom terminu, početkom svake godine, prezentirajući jasno i precizno svoje programske potrebe i rokove za finalizaciju proizvoda, dok će po potrebi tijekom godine aktivirati dodatne javne pozive za one programske potrebe koje nisu zadovoljene odazivom na prvi poziv. Prema stanju na tržištu, navodi se u sporazumu, HRT može upućivati i direktne pozive za određene projekte za koje ustanovi interes - primjerice za otkup gotovih projekata, nastavke postojećih projekata ili projekte od posebnog interesa.

Što se tiče kontrole, potpisanim sporazumom HRT zadržava konačnu uredničku kontrolu nad svim programima koje nabavlja za proizvodnju i prikazivanje od neovisnih proizvođača, uključujući internetske i interaktivne platforme. Svoje posebne uredničke zahtjeve u odnosu na ponuđeni program, prema sporazumu, HRT će istaknuti prije ''ugovaranja projekta te će osigurati odgovorne osobe koje će ispunjavanje ugovorenog nadzirati do konačnog prihvaćanja projekta".

U formiranju cijene projekta HRT i neovisni proizvođači će tijekom pregovaračkog postupka pregovarati o iznosima troška proizvodnje, dok će postoci za produkcijsku naknadu i licencijsku naknadu biti izuzeti iz pregovora o trošku proizvodnje i uvršteni naknadno na usuglašeni iznos troška proizvodnje. Pritom će se voditi računa o službenim i ugovorenim cjenicima, stanju na tržištu i drugim okolnostima koje su relevantne za formiranje cijene. Sporazumom je predviđeno da će do kraja 2017. HRT i HDNP dogovoriti zajedničku politiku prema osiguranju snimanja zajedničkih projekata te definirati princip tretmana troškova osiguranja u pregovorima o trošku proizvodnje.

HRT je primio na znanje i prihvatio predloženi model tablice indikativnih cijena koji je ponudio HDNP kao referencu za planiranje nabave te okvirni alat za vođenje pregovora. Obje strane potpisanim sporazumom suglasne su da se model analizira nakon godinu dana primjene i ustanovi jesu li potrebne korekcije.

Novost u potpisanom sporazumu su i u otkupu gotovih djela. Kako se navodi, HRT će najmanje jednom godišnje, a prema potrebi i češće, organizirati javni poziv za otkup gotovih djela domaćih proizvođača. Pri određivanju cijena otkupa HRT će se rukovoditi prije postignutim sporazumom s predstavnicima HRUP-a i DHFR-a, odnosno ugovorenim cijenama i uvjetima.

Konkretno, kao cijena otkupa za dokumentarni film navedena je okvirno 600 kuna po minuti, a u slučaju nagrađivanih filmova ili "filmova od posebnog interesa" mogu se dogovoriti i veći iznosi. Uobičajeno trajanje licencije za dokumentarne filmove je tri godine i pet emitiranja ako se ne dogovori drugačije.

Cijena otkupa cjelovečernjeg filma je, kako se navodi, okvirno 200.000 kuna, a trajanje licencije pet do sedam godina s neograničenim brojem ponavljanja. Cijena otkupa za kratkometražni igrani film je okvirno 1.500 kuna po minuti, animiranog filma 2.500 kuna po minuti, a u slučaju nagrađivanih filmova ili filmova od posebnog interesa, a što će HRT će definirati i opisati, mogu se dogovoriti i veći iznosi. Uobičajeno trajanje licence je tri godine i pet emitiranja ako se ne dogovori drugačije. Cijena otkupa za manjinske hrvatske koprodukcije koje imaju status hrvatskog filma je okvirno 100.000 kuna, a u slučaju nagrađivanih filmova ili filmova od posebnog mogu se dogovoriti i veći iznosi, a uobičajeno trajanje licence je pet do sedam godina s neograničenim brojem ponavljanja ako se ne dogovori drugačije.

U sporazumu se navodi i kako će HRT izraditi nove standardne ugovore usklađene s ovim sporazumom i novim općim uvjetima i učiniti ih javno dostupnima na HRT-ovim internetskim podstranicama za neovisne proizvođače. U završnim odredbama navodi se i kako se sve strane obvezuju na primjenu ovdje navedenih točki sporazuma te da HRT preuzima obvezu da će u roku od 45 dana od potpisa "uskladiti interne akte s duhom ovog sporazuma".

HRT je, prema postojećim zakonskim odredbama, obavezan usmjeravati 15 posto od programskih troškova na vanjsku produkciju, odnosno na nabavu djela od neovisnih proizvođača što godišnje iznosi više desetaka milijuna kuna.

 

//
 

SIGURNOST DJECE NA INTERNETU: TREĆINA MLADIH KOMUNICIRA S OSOBAMA KOJE NE POZNAJE

Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta EU Kids, na uzorku od 1017 djece od 9 do 17 godina u cijeloj Hrvatskoj, a u odgovaranju na pitanja sudjelovao je i po jedan roditelj, onaj koji ima više uvida u ponašanje djeteta na internetu.

Na predstavljanju istraživanja rečeno je da partneri projekta, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim telekomom žele omogućiti kvalitetnu podlogu za kreiranje obrazovnih politika i podizanje razine medijske pismenosti.

Internet je mladima glavni izvor informacija i ključni alat za socijalizaciju, a zbog neadekvatne edukacije o sigurnom korištenju interneta često ulaze u rizična ponašanja. Istraživanje je pokazalo da djeca internetu pristupaju najčešće putem pametnih telefona i računala, najkorištenija društvena mreža im je Facebook, a potom Instagram i Youtube. Najveći broj djece na internet može uvijek kada poželi ili to zatreba, a po rezultatima istraživanja to može gotovo polovica djece od 9 do 11 godina, dvije trećine onih u dobi od 12 do 14 godine, te tri četvrtine mladih od 15 do 17 godina.

Svako četvrto dijete od 9 do 14 godina i svako treće od 15 do 17 godina u potpunosti je ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu, no svako peto ne zna promijeniti postavke privatnosti na društvenim mrežama.

Istraživanje pokazuje da 10 posto djece u dobi od 15 do 17 godina prihvaća zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi, da je svako treće u posljednjih godinu dana komuniciralo s osobama koje su upoznali na internetu, dok se jedno od deset i uživo susrelo s takvom osobom.

To sugerira, zaključili su istraživači, da djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete, čiji broj pak raste s dobi (jedno od četvero djece od 15 do 17 godina u odnosu na svako deseto dijete od 12 do 14 godina).

S obzirom da su adolescenti usmjereni na istraživanje i upoznavanje ljudi manje kritični pri odnošenju odluka te često ne vjeruju da mogu stradati, upravo se dobna skupna od 15 do 17 godina izlaže riziku da postanu žrtve uznemirujućih iskustava i seksualnog zlostavljanja, ocijenili su istraživači.

Kada naiđu na uznemirujući sadržaj, njih 52 posto bi zatvorilo takvu aplikaciju, 36 posto bi blokiralo osobu da ih više ne može kontaktirati, 27 posto bi ignoriralo problem, a 22 posto promijenilo postavke privatnosti.

Više od polovice ispitanika reklo je da je u proteklih godinu dana primilo uvredljivu ili neprimjerenu poruku, dok je jedno od deset djece reklo da je u posljednjih godinu dana bilo zastrašivano na internetu.

Tako je neprimjerenu poruku primilo više od trećine djece od 9 do 11 godina, gotovo polovica onih u dobi od 12 do 14 godina te gotovo tri četvrtine djece od 15 do 17 godina.

Također, njih 73 posto od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne fotografije ili film gole osobe, dok je to isto vidjelo 68 posto onih od 12 do 14 godina, te 60 posto djece od 15 do 17 godina.

To govori kako je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu velika i lako dostupna djeci i mladima, što ukazuje na potrebu edukacije mladih o mogućim rizicima i njihovoj sigurnosti.

Istraživanje je pokazalo da o aktivnostima na internetu roditelji češće razgovaraju s djecom mlađe dobi, koje puno češće nadziru i savjetuju što učiniti ako ih netko uznemirava.

"U istraživanje smo krenuli jer smo po prvi put u Hrvatskoj htjeli imati pouzdane podatke o sigurnosti djece na internetu, koje medije koriste i s kojim se izazovima susreću. Vidjeli smo da je jedan od najvećih problema to što su izloženi velikoj količini uznemirujućih sadržaja, koje dobivaju i kroz SMS poruke te neke aplikacije", rekao je potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj. Puno je izazova s kojima se trebamo suočiti. Nije to samo činjenica da sami odlaze na susret s osobom koju su upoznali online već i to što ne znaju razriješiti probleme s kojima se susreću u virtualnom svijetu a samo u maloj mjeri traže pomoć drugih osoba, kaže Kanižaj.

Na predstavljanju istraživanja u HT-u bila je i pomoćnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, koja je naglasila kako novi kurikulum interneta sadrži i domenu e-društvo koja se bavi pitanjima sigurnosti djece na internetu. Poručila je da medijsku pismenost treba uklopiti u sklopu novog kurikuluma u sve obrazovne predmete.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

PREDSTAVLJEN PROJEKT „IZGRADNJA UČINKOVITIJE ZAŠTITE: PROMJENA SUSTAVA ZA BORBU PROTIV NASILJA PREMA ŽENAMA“

„Od 2012. do 2016. godine od strane supruga ili partnera ubijene su ukupno 72 žene, ali primijećen je i trend porasta broja ubojstava od 2012. do danas, što znači da je sustav kakvog danas imamo zakazao“, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić predstavljajući projekt kojim će se do kraja 2019. pokušati identifcirati i otkloniti slabe točke sustava zaduženog za borbu protiv nasilja nad ženama.

Projekt će se tako prioritetno fokusirati na rad s institucijama kao što su policija, državna odvjetništva i sudovi, ali i na medije i širu javnost, kako bi se u društvo usadila svijest o potrebi sprečavanja i prevencije nasilja nad ženama, kao i svih drugih oblika nasilja, pojašnjeno je na prezentaciji projekta kojeg je Europska Komisija poduprla s 430 tisuća eura.

U okviru projekta napravit će se temeljita analiza postojećeg sustava i zakonodavstva, održat će se brojne edukacije i treninzi za policijske djelatnice i djelatnike, državne odvjetnice i odvjetnike te sutkinje i suce. Dio aktivnosti usmjerit će se i na medije, pa će se tako napraviti analiza medijskog izvještavanja, edukacija medijskih djelatnica i djelatnika te kodeks izvještavanja o žrtvama nasilja, u čemu će aktivno participirati Hrvatsko novinarsko društvo.

„Mediji i medijski jezik iznimno su značajni u prezentiranju problematike nasilja nad ženama. Mediji teže senzacionalizmu i često se događa da se u medijima zločini nad ženama vežu uz ljubav i neke druge pozitivne emocije te se tako gradi pogrešna slika ili se čak pruža alibi počiniteljima“, naglasila je pravobraniteljica Ljubičić. Govoreći o ulozi Hrvatskog novinarskog društva u projektu, predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je da je nasilje, na žalost, postalo dijelom svih društvenih procesa, čemu HND svjedoči u svom svakodnevnom radu. „HND sudjeluje i u brojnim drugim projektima čiji je cilj spriječiti nasilje nad različitim ugroženim skupinama, kao što je projekt Europske federacije novinara Mediji protiv mržnje te regionalni projekt Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara“, istaknuo je Leković podsjetivši da je jedna od glavnih zadaća HND-a štititi profesionalna i etička načela izvještavanja, što se čini kroz rad Novinarskog vijeća časti.

U projektu je predviđen rad i sa samim žrtvama naslija, čime će se baviti jedna od partnerica u projektu - Ženska soba, čija je koordinatorica Maja Mamula upzorila da je oko 300 tisuća žena doživjelo je neki oblik seksualnog nasilja, dok je samo oko 5 posto njih prijavilo takvo nasilje.

Skup u Saboru pozdravili su brojni predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje prema ženama "Femicide Watch" Dubravka Šimonović.

"Svim državama koje posjećujem nastojim poslati poruku da treba primjenjivati globalne i regionalne instrumente za zaštitu prava žena i spriječavanja nasilja nad ženama, u slučaju Hrvatske to je ratifikacija Istanbulske konvencije. Konvencija je ta koja pruža pravi put za izgradnju učinkovitije zaštite i promjenu sustava u borbi protiv nasilja nad ženama. U Istanbulskoj konvenciji nema rodne ideologije - u njoj postoji definicija što je rod kako bi se definiralo što je rodno uvjetovano nasilje nad ženama" navela je Šimonović.

 

//
 

KAZNENO PRIJAVLJENI POLICAJCI KOJI SU NAPALI NOVINARA PORTALA INDEX.HR DRAGU MILJUŠA

Nakon policijskog napada na Indexovog novinara, saborski Odbor za medije je od ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića zatražio očitovanje, koje je danas stiglo u Sabor.

"Utvrđeno da su policijski službenici opisanim ponašanjem počinili težu povredu službene dužnosti te su naštetili ugledu policije. Protiv njih je načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske podnio Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka te ih udaljio iz službe do okončanja disciplinskog postupka. Također, provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeni su osnovi sumnje da je jedan od policijskih službenika počinio kazneno djelo Oštećenje tuđe stvari, dok je drugi policijski službenik počinio kazneno djelo Tjelesna ozljeda, zbog čega su protiv policijskih službenika nadležnom državnom odvjetništvu podnesene kaznene prijave", stoji u Božinovićevu odgovoru kojeg prenosi Index.hr.

Hrvatsko novinarsko društvo osudilo je fizički napad splitske policije na novinara Dragu Miljuša te zatražilo da se slučaj hitno istraži i napadač adekvatno kazni. Uz to, HND je pozvao MUP da izvijesti javnost o rezultatima prijava ostalih napada na novinare. Na poticaj Regionalne Platforme, Europska federacija novinara prijavila je slučaj Vijeću Europe, koje vodi evidenciju napada na novinare u zemljama članicama u bazi Media freedom alerts. Slučaj Miljuš sada je sedmi slučaj iz Hrvatske koji je uvršten u bazu napada na novinare Vijeća Europe.

Na slučaj je reagirao i Harlem Désir, predstavnik za slobodu medija, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, koji je na svom Twitter profilu osudio napad i zatražio brzu reakciju hrvatskih institucija.

 

//
 

SUD KAO NEOSNOVANU ODBACIO TUŽBU KATOLIČKIH UDRUGA PROTIV PORTALA INDEX.HR

Petoro tužitelja tražilo je micanje s portala triju članaka u kojima je Index.hr pisao o načinu na koji je HTV pratio dolazak relikvija sv. Leopolda Mandića u Hrvatsku. Prema preslici nepravomoćne presude koju je portal objavio, petoro tužitelja tražilo je uklanjanje članaka tvrdeći da je Index.hr diskriminirao i uznemiravao katolike te im doveo u pitanje pravo da javno očituju svoju vjeru, kao i da su zbog tih tekstova osjećali strah i neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Riječ je o člancima "Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgijie su najluđi show na HRT-u", "Što slušati dok čekate u redu za diranje mrtvaca" i "Katolici se razbjesnili i počeli prijetiti - što bi rekao sveti Leopold", a sud je u presudi zaključio da sadržaj tih članaka "nije doveo niti nije mogao dovesti do objektivno negativnog učinka prema osobama katoličke vjeroispovijesti u smislu stavljanja ih u bilo kakav nepovoljniji položaj u odnosu na bilo kog drugog".

U obrazloženju presude stoji i da tuženi Indexovi novinari i nakladnik u člancima nisu ni izravno ni neizravno diskriminirali vjernike katoličke vjeroispovijesti.

Vjernici, zaključio je sud, nisu bili "meta" članaka, već je njihov smisao i cilj bio izreći satiričku kritiku predmetnog događaja, kao i da je naglasak u tim člancima "na kritici TV prijenosa navedenog događaja i istima se isuviše satirički problematiziraju običaji katoličke crkve, a njihovim sadržajem nije dovedeno u pitanje pravo osoba katoličke vjeroispovijedi da se javno okupljaju i javno očituju svoju vjeru". Odluče li se tužitelji žaliti na presudu o tome će odlučivati Vrhovni sud.

 

//
 

LEKOVIĆ: NAPADE NA HRVATSKE NOVINARE POLITIČARI IGNORIRAJU

"Novinari trebaju javno govoriti o svim prijetnjama i pritiscima s kojima su suočeni; ako ne govore, onda će se to događati i dalje i ostat će nekažnjeno. Jedino na taj način se može mijenjati svijest i politička volja da se tome stane na kraj. Kod nas ta volja još ne postoji, ali mi nećemo odustati", rekao je predsjednik HND-a Saša Leković govoreći o napadima na novinare povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima.

Emisiju možete poslušati ovdje.

 

//
 

JOZO VRDOLJAK, MATO BARIŠIĆ I LUCIJA VRANKOVIĆ DOBITNICI NAGRADE ‘HRVOJE MATELJIĆ’

Tako je odlučio stručni žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva. Nagrade su dodijeljene u tri kategorije: za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) te za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina.

Prema kategorijama, nagradu “Hrvoje Mateljić” za novinarski prilog o gospodarstvu objavljen u tiskanom i digitalnom obliku dobio je Jozo Vrdoljak iz Privrednog vjesnika. Mato Barišić s Nove TV dobio je nagradu za novinarski prilog o gospodarstvu objavljen u elektroničkim medijima, a nagradu za prilog o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina, dobila je Lucija Vranković iz Jutarnjeg lista.

Poslovni tjednik Lider ovu tradicionalnu nagradu utemeljio je za prerano preminuloga Liderova novinara Hrvoja Mateljića (1974. – 2008.). Nagradom se želi sačuvati uspomena na Hrvoja te odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu.

Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

OBILJEŽENO 20 GODINA FORUMA 21

Forum 21, neformalna inicijativa novinara elektroničkih medija, predstavljen je javnosti u jesen 1997. u prepunoj dvorani Novinarskog doma. U osnivačkoj povelji „Rezolucija o elektroničkim medijima“ predložena je temeljita reforma elektroničkih medija, što je tada uzburkalo medijsku i političku scenu u Hrvatskoj.

Osnivačku povelju potpisala su 23 novinara iz javnih i privatnih elektroničkih medija, a naziv Forum 21 odnosio se na 21 prijedlog reformi koje su hrvatsku medijsku scenu trebale povesti u novu, moderniju i demokratičniju eru na pragu 21. stoljeća. Dio tih reformi ostvaren je, što Forum 21 čini jednom od rijetkih neformalnih inicijativa koja je uspjela ostvariti pomak u demokratizaciji medija u Hrvatskoj, zaključeno je na tribini.

"Preobrazba HRT-a iz državnog u javni servis, pluralizacija elektroničkih medija, dodjela nacionalnih koncesija privatnim televizijama i izdvajanje Odašiljača i veza iz sastava HRT-a neki su od ciljeva koje smo uspjeli ostvariti", rekao je jedan od idejnih začetnika Foruma 21 Dubravko Merlić, podsjetivši da su zahtjevi Foruma tada naišli na široku podršku javnosti, oportunu podršku političkih centara moći i, iznenađujuće, podvojenu reakciju struke.

Merlić je naglasio da je dio zahtjeva aktualan još i danas. "HRT i dalje nije restrukturiran, dok je neovisnost novinara u elektroničkim medijima segment koji je još dodatno erodirao. Danas se ne zahtijeva samo odvajanje od politike, nego i ekonomska održivost medija. O važnosti ekonomske neovisnosti medija svjedoči primjer medijskog praćenja Agrokora. Mediji koji su svih ovih godina šutjeli, sada su se nevjerojatnom energijom obrušili na Agrokor", rekao je Merlić.

Bivša predsjednica HND-a Jagoda Vukušić, za čijeg je mandata pokrenut Forum 21, u videoporuci je podsjetila da je pojava Foruma 21 bila svojevrsna podrška za sve što se tada radilo u HND-u - "poentiranje svega onog što smo tada tražili".

Međutim, Vukušić je rekla da je tadašnja situacija je bila jasnija: "Onda smo znali tko želi kontrolu. Danas je puno aktera na sceni, a među novinarima je puno manje zainteresiranih da se nešto mijenja. HND i danas puno radi, ali razina razočaranja je ogromna".

S tim se složio i aktualni predsjednik HND-a Saša Leković. "Kako usporediti situaciju onda i danas? Odgovor na to pitanje je ova prazna dvorana danas", rekao je Leković navodeći da se danas najveći angažman novinara članova HND-a ostvaruje prilikom glasanja za nagradu Novinar godine, dok se 90-ih na ankete HND-a odazivalo i po 3 tisuće novinara.

"Ne smijemo se prestati boriti za novinarstvo. Situacija je takva da imamo potpuno ignoriranje od strane samih novinara, a politika ne utječe na medije na isti način kao nekada. Premijer i resorna ministrica uglavnom se oglušuju na naše pozive i zahtjeve, a HND je, kao i 90-ih, izložen raznim napadima. Ne možemo očekivati stvaranje novog Foruma 21, ali neke stvari iz Rezolucije Foruma nisu riješene ili su ponovo aktualizirane", naglasio je Leković.

Nekadašnji ravnatelj HRT-a Mirko Galić, suosnivač Foruma 21 koji je u to vrijeme bio član Uprave HRT-a, podsjetio što Forum jest, a što nije bio. "Forum 21 nije bio politička platforma, niti pokušaj razbijanja postojećih struktura. Cilj je bio razvijati profesionalno i odgovorno novinarstvo - što nije forma paralelnog djelovanja. Forum je bio profesionalni pokret koji je želio iznijeti elektroničke medije iz državnih u javne, bilo je to razmišljanje profesionalaca o profesiji na pragu stoljeća i pokušaj osiguravanja slobode i neovisnosti", istaknuo je Galić opisujući društvenu klimu tih godina.

"Forum je u nekim krugovima dočekan na nož, bilo je teško. Na 'prekomjerno granatiranje', trebalo je reagirati drugim sredstvima. Uputio sam pismo Šariniću tj. Tuđmanu u kojem sam obrazlagao moj angažman u Forumu dok sam istovremeno sjedio u upravi HRT-a. Postojala je određena kontradikcija, ali sva pitanja Foruma postavljao sam i prije i nisam dobio odgovore. U vrijeme velikih napetosti, s Kaptola je stiglo priopćenje koje je podržalo Forum i nakon toga su se stvari smirile. Prethodnik Foruma je bilo nezadovoljstvo koje se akumuliralo oduzimanjem koncesije Radiju 101 1996. To je bio signal da je javnost svjesna toga što se događa", ispričao je Galić.

Bivši urednik Radija 101 Željko Matić istaknuo je kako su događaji '96. stvorili uvjerenje u javnosti da se isplati boriti za slobodu medija. "Radio 101 je bio glavna tema u Hrvatskoj. Čini mi se da danas, kad bi se pogasili svi radiji i sve televizije, reakcije uopće ne bi ni bilo. Ta dva medija odumiru u svom utjecaju. Osjećam se kao kovač u doba industrijske revolucije. Odsustvo interesa mlađih kolega uopoće me ne iznenađuje. Novinarstvo za kakvo smo se mi borili i stvarali ga ovih 20 godina, postaje egzotična profesija. Radio je sveden na nivo fikusa - da stoji u nekoj prostoriji i da nikoga ne opterećuje. TV se još drži, ali ni to ne ide na dobro - TV postaje medij ljudi starijih od 50 godina", naglasio je Matić.

 

//
 

NOVI JURIČANOV FILM "GAZDA: POČETAK" O GLOBUS GRUPI I MIROSLAVU KUTLI

"Gazda: Početak" je film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, kazao je u četvrtak na predstavljanju filma redatelj Juričan.

Juričan naime smatra da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli. "Kutli se sudilo za 11 kaznenih dijela, a procesuiran je samo za jedno kazneno djelo i to polovično - za falsificiranje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma", kazao je. Juričan se stoga u filmu pita i traži odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je "daleko veća riba". Ovaj projekt je, dodao je, ujedno i veliko pitanje što se događa s hrvatskim pravosuđem s obzirom na to da još uvijek nije zaplijenjena imovina "čovjeka koji je upropastio hrvatsku privredu".

U filmu se problematiziraju i postupci Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a 1990-ih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, koji je, tvrdi Juričan, znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio. Propituje i objavu njegove imovinske kartice u kojoj nije prijavio stan kupljen novcem dobivenim od Medijatora, tvrtke u vlasništvu Agrokora, a koju je pribavio od Državnog sudbenog vijeća za potrebe istraživanja.

Juričan ističe da su sve informacije iznesene u filmu potkrijepljene dokumentima, arhivima i iskazima, pa da su tako i informacije o tome da je Sessa znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru potkrijepljene pisanom izjavom jednog tadašnjeg suca Državnom odvjetništvu.

Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena sa današnjim vremenom, pa se tako obrađuje i Vladimir Šeks, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. "On i danas vedri i oblači, ne samo kao savjetnik premijera već i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa", rekao je Juričan naglasivši da je misao vodilja filma bio citat Ivice Todorića iz 1994. godine: "Sve će protekcije i veze biti kad-tad raskrinkane".

Redatelj se osvrnuo i na saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor ocijenivši ga "genijalnim instrumentom za utvrđivanje činjenica", a prognozirao je i novi Agrokor u vidu Prvog plinarskog društva (PPD) .

Mašenjka Bačić, novinarka istraživačica na projektu, kazala je da je većina dokumenata za film prikupljena putem prava na pristup informacijama, da su svi dobiveni legalnim putem, pri čemu je intervjuirano 50-ak osoba.

Kao probleme na koje su nailazili tijekom istraživanja izdvojila je jedino neujednačenu praksu sudova, kao i neke "bizarnosti" poput cenzurirane pravomoćne presude Kutli u slučaju Gradskog podruma.

Pravna suradnica na filmu Ljiljana Maravić Pirš naglasila je da je cijeli projekt pokrenut zbog ljudi koji su oštećeni u tim procesima privatizacije, poput radnika Dione koja je krajem 90-ih završila u stečaju.

Premijera filma "Gazda: Početak" očekuje se u drugoj polovici prosinca, a cilj crowdfunding kampanje, koju je kao producent filma pokrenuo Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo i slobodu medija, je prikupiti 20.000 dolara za dovršetak filma, za prvo izdanje nove knjige te njenu distribuciju po knjižnicama.

 

//
 

OBILJEŽAVANJE 60. OBLJETNICE SMRTI MARIJE JURIĆ ZAGORKE U NOVINARSKOM DOMU

Puna Velika dvorana Novinarskog doma bila je još jedna potvrda da prva hrvatska profesionalna novinarka, ujedno i najčitanija od svih hrvatskih pisaca, Marija Jurić Zagorka, i dalje ima mnogo poklonika. Na tribini upriličenoj u ponedjeljak 27. studenoga u povodu 60. obljetnice njene smrti (30. XI. 1957.) pod naslovom „Zagorki u čast i slavu“, a u organizaciji HND-ogranka umirovljenih novinara Zagreba, moglo se čuti mnoštvo podataka o Zagorkinu životu i radu.

Sanja Prijatelj, ravnateljica Pučkog sveučilišta Vrbovec (Zagorka je rođena u Negovcu koji se nalazi na području te općine) prikazala je prvi dio njenog života. U njenoj prezentaciji moglo se čuti mnoge široj javnosti nepoznate pojedinosti o njenoj obitelji i mladosti, uključivši i više dosad neobjavljivanih fotografija, među kojima i jednu snimljenu na dan kad je u njenoj 14-toj godini, još dok je bila u školi, prvi put prikazan jedan njen igrokaz, koji se zvao „Kalista i Doroteja“.

Opširnim prikazom njenog novinarskog rada, koji se – s obzirom na to da su novine u nastavcima objavljivale i njene romane – tijesno ispreplitao s onim književnim, na to se nadovezao Vladimir Matek. On se posebno osvrnuo i na Zagorkinu ulogu u osnivanju Hrvatskog novinarskog društva i nerijetko burne odnose između nje i društva u kasnijim godinama (sažetak prezentacije može se pročitati na ovim stranicama u posebnom članku pod naslovom „Nije lako biti prva hrvatska novinarka“).

Prva dobitnica po Zagorki nazvane HND-ove nagrade Vesna Kusin, koja je na Tribini sudjelovala kao izaslanica gradonačelnika Milana Bandića, ukazala je na to da – iako je kao književnica bila kritizirana od brojnih uglednih suvremenika, iako je kao novinarka nerijetko bila proganjana od vlasti, iako se u životu susretala sa brojnim teškoćama - Zagorku ipak ne bismo trebali promatrati kao žrtvu, nego kao osobu koja je imala više nego ispunjen život radeći sa strašću ono što je voljela i željela. Pisala je za puk, a puk joj je kroz golemu popularnost koju su stekla njena djela - to obilato uzvraćao.

Vesna Kusin prikazala je osim toga i novi gradski projekt – Zagorkin muzej Gričke vještice, koje će biti smješten u palači Jelačić koja se sada obnavlja na južnoj strani Markova trga (kbr. 9), i koji će – kad bude završen – nedvojbeno biti nova gradska atrakcija, a Zagorku će osim toga vratiti na mjesto uz koje su vezani brojni događaji u njenom životu – jer izvještavala je susjedstva - iz Hrvatskog sabora, a pod prozorima zgrade u kojoj je danas Vlada, a u kojoj je nekad stanovao omrznuti ban Khuene Hedervary vodila je 1903. ženske demonstracije...

Na Tribini koju je kao moderator vodila predsjednica Ogranka umirovljenih novinara Zagreba Branka Starčević, a kojoj je nazočila i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora Jasna Fila-Vaniček, govorila je još jedna dobitnica HND-ove nagrade nazvane po Zagorki – Božica Brkan. Iako je diplomirala književnost o Zagorki je – reče - znala vrlo malo jer su je institucionalna kultura i autoriteti zapostavljali, pa tek sada – kad je počela pripremati jednu knjigu o njoj otkriva da je riječ o životu koji bi bio dovoljan za ispisati ne jedan, nego nekoliko romana.

Obilježavanje uspomene na Mariju Jurić Zagorku u Novinarskom domu je nastavljeno i u utorak, 28. studenoga, projekcijom televizijskog igrano-dokumentarnog filma o redateljice Biljane Čakić-Veselić, kojeg je za ovu prigodu na raspolaganje ljubazno stavila Hrvatska radio-televizija.

 

//
 

EUROPSKA FEDERACIJA TURISTIČKIH NOVINARA NAGRADILA PETORO HRVATSKIH NOVINARA

Mirjani Žugec - Pavičić, novinarki i urednici na Drugom programu Hrvatskoga radija i Glasu Hrvatske (HRT – HR) nagrada je uručena za izniman doprinos novinarstvu, osobito za radio izričaj u putopisnom novinarstvu, za profesionalizam i kreativnost. Eduard Kišić, novinar i urednik HRT Rijeka, nagrađen je za izniman doprinos Radio – TV novinarstvu, turističkom novinarstvu i aktivnostima FIJET-a.Novinar i publicist Željko Žutelija primio je nagradu za osobit doprinos visokim standardima hrvatskog novinarstva.Branko Uvodić, HRT-ov urednik i voditelj nagrađen je za izvrsnost u cjelovitoj prezentaciji ljepote i bogatstva hrvatske tradicionalne baštine i kulture.

Vesna Jurić Rukavina, urednica, publicistkinja i novinarka primila je nagradu za izniman doprinos novinarstvu, osobito putopisnom. Nagrade su im dodijeljene 10.11.2017. u Solinu, tijekom održavanja manifestacija Međunarodne smotra turizma, filma, krajobraza (INTERSTAS), Međunarodnog festivala turističkog filma (ITF'CRO ) i Natjecanja hrvatskih gradova i mjesta za ZLATNI CVIJET EUROPE i dr. "Lucija Čikeš" (KEA - CRO '2016).

Predsjednica Programskog savjeta manifestacija je članica Zbora turističkih novinara Tina Eterović Čubrilo, koja od prosinca 2016. obnaša funkciju predsjednice FIJET-a Hrvatska i potpredsjednica međunarodnog FIJET-a.

 

//
 

PREDSTAVLJENA KNJIGA "NESTALI U DOMOVINSKOM RATU" ROMANE BILEŠIĆ I DANIJELE MIKOLE

Predstavljanju knjige u izdanju "24 sata" kao pokroviteljica je nazočila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pred članovima obitelji nestalih ponovila svoje obećanje da ni ona niti hrvatska država nikad neće posustati u potrazi za njihovim najmilijima. "Naša je dužnost omogućiti svim obiteljima mjesto na kojim će palim hrvatskim junacima moći zapaliti svijeću“, rekla je predsjednica.

Predstavnik "24 sata" Boris Trupčević rekao je da su projekt započeli lani u povodu 25. obljetnice pada Vukovara, svjesni da je problem nestalih pomalo izbrisan iz javnog prostora i kolektivne svijesti, usprkos činjenici da obitelji još uvijek tragaju za više od 1500 njihovih najmilijih.

Stoga su, istaknuo je, odlučili prekinuti šutnju i zaborav te sustavno ispričati svaku priču kao kratki video-dokumentarac i reportažu. Veseli ih, rekao je, što su dvije sugovornice pronašle svoje najmilije, a želja im je potaknuti cijelu javnosti i institucije da razriješe tu tragediju, te probuditi savjest kod onih koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalima ili skrivaju dokumente.

Autorice knjige su Romana Bilešić i Danijela Mikola, koje su zahvalile sugovornicima bez kojih, kako su rekle, te knjige ne bi bilo. "Bilo je vrlo teško razgovarati s ljudima i upiti tu tugu, to su ljudi koji žive dva života - jedan u 1991. a drugi u sadašnjosti“, rekla je Bilešić.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir ispričala je da su prvo bili skeptični prema projektu, jer su imali niz situacija da su se njihove emocije zloupotrebljavale i koristile za različite neprihvatljive ideje, ali su krenuli u suradnju kad su shvatili da iza te ideje stoji humana zamisao te da se time može pomoći obiteljima da pronađu svoje nestale.

Uz Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, projekt je podržalo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, rečeno je na predstavljanju knjige. Predsjednica je u izjavi novinarima komentirala petu godišnjicu od oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

"Oslobađajuća presuda za Republiku Hrvatsku značila je zatvaranje cijelog poglavlja Domovinskog rata", poručila je Grabar-Kitarović i naglasila kako je oslobađajuća presuda, čije je donošenje dočekala na međunarodnoj konferenciji u Afganistanu, Hrvatska dočekala s olakšanjem i osjećajem radosti.

"Nama nitko ne treba objašnjavati da je Domovinski rat bio obrambeni i pravedan, ali lijepo je bilo čuti da je to priznao i Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju koji su uspostavili Ujedinjeni narodi“, zaključila je hrvatska predsjednica.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND OSUĐUJE OGRAĐIVANJE VODSTVA HRT-A OD SVOG NOVINARA ALEKSANDRA STANKOVIĆA

Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se tako da ne uznemirava političke moćnike.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem (u prilogu) vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio. Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji s gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta.

No vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015 godine nedvosmisleno naglasio:…“Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991. Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter….na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba...“.

Također vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. godine branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio „građanski rat“, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava Republike Hrvatske, koji kolega Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje (a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše). Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, kao da je taj politički dokument - dogma.

Ovakvim postupkom vodstvo HRT-a je dodatno potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla - u SFRJ i to iz najrigidnijeg razdoblja, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND NAKON PRIJETNJI MAJI SEVER: NEMA POLITIČKE VOLJE DA SE RIJEŠE NAPADI NA NOVINARE

Uz psovke i uvredljive nazive, autor poruke napisao je novinarki „ako želiš živjeti s crncima idi u Englesku, Francusku ili SAD, a nemoj promicati masonsku multikulti politiku u Hrvatskoj. Poruku je zaključio prijetnjom u kojoj spominje smaknuće.

Novinarka je uz poruku navela da čovjeku koji joj je poslao prijeteću poruku u profilu piše da je Hrvat koji živi u Belgiji. Napisala je da je poruku dobila zbog priloga o Nigerijcu Princeu Waleu Soniyikiju koji pokazuje da sve priče o izbjeglicama ne moraju biti tužne. Prince, koji je igrom slučaja stigao u Hrvatsku krajem 2011., bio je među prvim izbjeglicama koje su dobile azil, a danas ima restoran u središtu Zagreba. Predsjednik HND-a Saša Leković rekao je da su posljednje uvrede i prijetnja kolegici Maji Sever nastavak niza pritisaka na novinare u Hrvatskoj koji uključuju i prijetnje smrću, fizičke napade pa i pokušaje ubojstva.

HND je u posljednjih nekoliko godina zabilježio 38 slučajeva prijetnji i napada od kojih je samo nekoliko slučajeva sankcionirano ili su sudski procesi u tijeku. Riječ je u glavnom o slučajevima u kojima napadači nisu krili identitet. U svim ostalim slučajevima HND ni napadnuti novinari osobno ne dobivaju nikakve informacije o tijeku istraga pa čak niti jesu li u nekim slučajevima istrage uopće pokrenute.

„O svakom pojedinom slučaju obavještavamo hrvatsku javnost i međunarodne novinarske organizacije kao i druge koje se bave zaštitom medijskih sloboda te tražimo hitno i učinkovito postupanje nadležnih hrvatskih institucija“, kažu u HND-u.

Smatraju, međutim, da ne postoji politička volja da se slučajevi napada na novinare riješe. Štoviše, dio političara svojim postupcima dodatno vrijeđa novinare i odobrava napade na nas što je jasna poruka nadležnim institucijama da se ne treba ozbiljno baviti zaštitom novinara, kažu u HND-u.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

HND OSUĐUJE PRIJETNJE SLOBODNOM NOVINARU DOMAGOJU MARGETIĆU

Nakon najave novih emisija serijala Necenzurirano što ih Domagoj Margetić priprema u programu TV Mreže, a koje se bave slučajevima ratnog profiterstva, kolega Margetić primio je niz prijetnji upućenih elektroničkom poštom i putem društvenih mreža.

Među uglavnom anonimnim porukama su i one da ga treba iseliti iz Hrvatske, da je izdajnik, da ga treba pretući i polomiti mu kosti, te poziv na kavu koja će mi biti „posljednja u životu“. A sa Facebook profila pod imenom Joško Jurić, poslana je poruka u kojoj je adresa Domagoja Margetića uz dodatak “ Kome je usput neka posjeti redikula. Nek se trese kad ide doma."

Domagoju Margetiću učestalo se prijeti, a do sada je više puta i fizički napadnut jednom preživjevši i pokušaj ubojstva. Novi val prijetnji i objavu njegove adrese HND smatra pozivom na linč. Prijetnje su prijavljene policiji.

Nove prijetnje Domagoju Margetiću već su dvanaesti slučaj napada na novinare u Hrvatskoj ove godine, što verbalnim pozivom na nasilje što stvarnim fizičkim nasrtajima. HND poziva nadležne institucije da reagiraju promptno i učinkovito.

Ujedno podsjećamo da je najveći dio prijetnji i napada na novinare još uvijek neriješen i još jednom pozivamo političke lidere da javno osude svaku vrstu nasilja prema novinarima, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

PROJEKT IZ PROGRAMA MALIH POTPORA “ZAŠTITA MEDIJSKIH SLOBODA I SLOBODE IZRAŽAVANJA NA ZAPADNOM BALKANU”

Program "Zaštita medijskih sloboda i slobode izražavanja na zapadnom Balkanu" financira 4 regionalna i 11 nacionalnih projekata u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu te Makedoniji.

Cilj programa malih potpora je pojačati napore u zagovaranju nacionalnih i regionalnih civilnih udruga u suradnji s novinarima i medijskim organizacijama. Također, cilj je postaviti pitanje medijskih sloboda i sigurnosti novinara u središte interesa u regiji Jugoistočne Europe, točnije u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji te na Kosovu.

Program malih potpora podržat će i postojeće inicijative civilnog društva kojima se bave aktivisti ljudskih prava, novinari i mediji, a koji su usmjereni na zaštitu slobode izražavanja i medija.

Program se financira iz sredstava IPA, sufinancira ga Ured za udruge Vlade RH i dio je regionalnog projekta Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara koji provodi šest regionalnih novinarskih društava – Neovisno udruženje novinara Srbije (IJAS), Udruženje BH novinara (BHJ). Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Udruženje novinara Kosova (AJK), Udruženje novinara Makedonije (AMJ) I Sindikat medija Crne Gore (TUMM).

Hrvatsko novinarsko društvo i njegovi regionalni partneri zahvaljuju svim prijavljenima na zanimanju za ovaj natječaj i na suradnji tijekom čitavog procesa prijava, te im žele uspješnu implementaciju nagrađenih projekata.

Više o nagrađenim projektima možete saznati ovdje.

 

//
 

HND: IZBOR ČLANOVA SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE NOVI JE UDAR NA SLOBODU MEDIJA

Iako Hrvatsko novinarsko društvo okuplja gotovo 2400 novinara, za vanjsku članicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije nije izabrana kandidatkinja HND-a Slavica Lukić, potpredsjednica HND-a i vanjska članica tog odbora u prethodnom mandatu.

Nisu prihvaćene ni kandidature bivšeg predsjednika HND-a i novinara Novog lista Zdenka Duke, te pročelnice Odjela za komunikologiju na Hrvatskim studijima i bivše članice Programskog vijeća HRT-a Nade Zgrabljić Rotar kao ni kandidature izvršne direktorice GONG-a te bivše novinarke Jelene Berković, osnivača i urednika portala H-Alter Tonija Gabrića i urednice na N1 televiziji Sandre Križanec. Nije prihvaćena ni kandidatura Ante Mikića, ravnatelja Hrvatske katoličke mreže i bivšeg urednika Hrvatskoga katoličkoga radija.

Dakle, za vanjskog člana svog Odbora za informiranje informatizaciju i medije Hrvatski sabor nije izabrao ni jednog od kandidata s novinarskim iskustvom i stručnim znanjem u području medija, već su na ta mjesta najveće stranke instalirale svoje članove. Time su se političke elite još jednom narugale građanima Hrvatske čije bi interese trebali predstavljati jer smisao postojanja vanjskih članova saborskih odbora trebao bi biti u tome da osiguraju neophodnu razinu stručnosti u tim parlamentarnim tijelima, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

SNH UPOZORAVA NA DISKRIMINACIJU SINDIKALNIH POVJERENIKA U HRVATSKIM MEDIJSKIM KUĆAMA

Pismo Sindikata novinara Hrvatske prenosimo u cijelosti: Obraćamo Vam se za pomoć kao osobi i instituciji opunomoćenoj od Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima RH i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama. Jedno od tih prava je i pravo na sindikalno organiziranje i zaštitu sindikalnih povjerenika. Vi, naime, sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, obavljate poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. U tom smislu želimo Vas izvijestiti o slučajevima diskriminacije članova sindikata, napose sindikalnih povjerenika u pojedinim hrvatskim medijskim kućama.

Imamo drastične primjere iz Glasa Istre gdje su posljednjih godina sindikalni povjerenici dobivali otkaze iako bi Zakonom o radu (čl. 188.) trebali biti zaštićeni. Redom su otpuštani: Noel Mirković, Dubravka Blaško, Maša Jerin, Slaven Legović i, kao posljednji slučaj, Paulo Gregorović. Model je uvijek isti: sindikalci se proglase tehnološkim viškom i potjera ih se na cestu. Umjesto njih, poslodavac odmah, ne čekajući ni minimalnih šest mjeseci, angažira druge novinare, često jeftinije agencijske radnike ili studente, koji nastavljaju obavljati isti posao koji su radili otpušteni novinari.

Isto tako, ukazujemo na neodrživu situaciju u Večernjem listu gdje troje sindikalnih povjerenika ima (već godinama) najnižu plaću od svih stalno zaposlenih novinara. Sva njihova nastojanja da dobiju objašnjenje zbog čega – i na temelju kojih i kakvih kriterija - imaju najnižu plaću ostala su bez valjanog i argumentiranog odgovora.

Vjerujemo da ćete se složiti da moramo braniti sindikalne povjerenike jer na taj način branimo sindikalno udruživanje. A braneći sindikalno udruživanje branimo pauperizirano hrvatsko radništvo, u ovom slučaju novinare. Jer sindikat zapravo znači – organizirano radništvo. Ako budemo tolerirali očitu diskriminaciju sindikalnih povjerenika, naši će sindikati postati nemoćni i nedjelotvorni, budući da se više nitko neće usuditi obnašati funkciju koja u jednom slučaju znači otkaz, a u drugom najnižu plaću, stoji u pismu koje za za Sindikat novinara Hrvatske potpisuje predsjednik Anton Filić.

 

//
 

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA: PREDSTAVNICI HND-A POLOŽILI VIJENAC ZA UBIJENE I POGINULE KOLEGE

"Hrvatsko novinarsko društvo je 1994. godine postavilo spomen-ploču na zgradu Novinarskog doma u spomen novinarima, tehničarima i snimateljima koji su poginuli u Domovinskom ratu. Riječ je o našim kolegama, dijelom članovima HND-a i drugim hrvatskim novinarima", rekao je predsjednik HND-a Saša Leković prilikom polaganja vijenca.

Na spomen-ploči nalaze se imena hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara ubijenih u Domovinskom ratu - Siniše Glavaševića, Branimira Polovine, Tomice Belavića, Žarka Kaića, Živka Krstičevića, Gordana Lederera, Ivana Maršića, Stjepana Penića, Đure Podboja, Zdenka Purgara, Željka Ružičića, Nikole Stojanaca, Tihomira Tunukovića i Pave Urbana.

Leković je podsjetio da je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo inicijativu da strani novinari poginuli u Domovinskom ratu, čije mjesto pogibije do sada nije bilo obilježeno, ove godine dobiju spomen-obilježja. "Pomogli smo lokalnim zajednicama u Petrinji i Glini oko podizanja spomen-obilježja kolegama iz Njemačke i Francuske, a trudit ćemo se da i svi ostali strani i domaći kolege koji još nemaju obilježeno mjesto na kojem su poginuli, dobiju spomen obilježja", rekao je Leković.

 

//
 

ODANA POČAST PRVOM PREDSJEDNIKU HND-A I SVIM PREMINULIM ČLANOVIMA

„Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na grobu Milana Grlovića HND odaje počast prvom predsjedniku Milanu Grloviću i svim članovima preminulima u 107. godišnjoj povijesti HND-a“, rekao je Saša Leković tim povodom.

Milan Grlović hrvatski je pisac i novinar rođen je 10. listopada 1852. u Križevcima. Maturirao je u Varaždinu 1871, a studirao je pravo u Pragu i Beču od 1872. do 1876. Karijeru je započeo u očevoj odvjetničkoj pisarnici u Križevcima, potom kao službenik u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu.

Surađivao je, glazbenim i kazališnim kritikama, u periodicima Vienac, Obzor, Narod, Narodne novine, Prosvjeta, Hrvatska, Hrvatska smotra, Savremenik i Hrvatska prosvjeta. Pokrenuo je i uređivao listove i časopise Velebit, Hrvatski svjetozor, Smotra, Prijatelj naroda, Hrvatski ljetopis, bio je odgovorni urednik Narodnih novina.

Osobito je značajan njegov članak Hrvatsko žurnalističko društvo, objavljen u Hrvatskom svjetozoru 1877., jer je njime prvi put ukazano na potrebu osnivanja hrvatskoga novinarskog društva. Društvo je utemeljeno 1910., a Grlović je izabran za njegova prvog predsjednika.

Uz novinarske radove, pisao je pjesme, pripovijesti, crtice, putopise i satire, a objavio je i roman Prometej. Prevodio je s francuskoga, njemačkoga, ruskoga i talijanskoga jezika, a bavio se i leksikografskim radom.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

TRUMP NE ŽELI BITI PONOVNO 'OSOBA GODINE' ČASOPISA TIME

"Rekao sam da 'vjerojatno' nije dovoljan razlog i otklonio sam tu mogućnost. Hvala svejedno", napisao je Trump. Time je odgovorio da je predsjednik bio "nekorektan u vezi s postupkom biranja osobe godine". "Time ne komentira svoj izvor do objave, koja je 6. prosinca", objasnio je časopis na Twitteru.

Time je imenovao Trumpa osobom godine 2016. zbog njegova utjecaja na američko društvo prije njegova preuzimanja dužnosti nakon iznenadne pobjede na prošlogodišnjim američkim izborima. Naslov nije nužno iz počasti - časopis je imenovao ljude koji su utjecali na događaje u prijašnjih 12 mjeseci.

Nacistički vođa Adolf Hitler imenovan je osobom godine za 1938., a sovjetski diktator Josif Staljin imenovan je dvaput. Trump je prije otvoreno priželjkivao taj naslov, tvrdeći da je trebao biti izabran 2015., kad je imenovana Angela Merkel.

"Rekao sam vam, časopis Time me nikad neće izabrati kao osobu godine unatoč tome što sam veliki favorit", napisao je na Twitteru. "Izabrali su osobu koja vodi Njemačku", dodao je tom prilikom.
 

//
 

AMERIČKO MINISTARSTVO PRAVOSUĐA BLOKIRA AT&T-JEVO PREUZIMANJE TIME WARNERA

Ministarstvo smatra da bi spajanje narušilo natjecanje i dovelo do većih cijena za potrošače, dok je AT&T poručio da će se boriti protiv poteza, nazvavši ga radikalnim odstupanjem od prakse u zaštiti tržišnog natjecanja u SAD-u. Izvršni direktor AT&T-a Randall Stephenson izjavio je u utorak da je akvizicija donedavno bila na dobrom putu da se realizira, pritom izrazivši zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja.

Američki predsjednik Donald Trump prigovorio je tom sporazumu tijekom svoje predizborne kampanije prošle godine, potičući time kontroverze. Trump je veliki kritičar CNN-a, koji se nalazi u vlasništvu Time Warnera.

Stephenson je kazao da je bilo dosta nagađanja događa li se ovo sve zbog CNN-a. "I doista, ne znam. Nitko ne bi trebao biti iznenađen ako se pitanja i nejasnoće nastave pojavljivati", dodao je. U tužbi ministarstvo pravosuđa tvrdi da bi akvizicija naštetila američkim potrošačima.

Pomoćnik državnog odvjetnika Makan Delrahim iz odjela ministarstva za zaštitu tržišnog natjecanja izjavio je da bi to značilo više mjesečne račune za televiziju te manje novih, inovativnih opcija koje potrošači uživaju.Ministarstvo pravosuđa počelo je razmatrati sporazum nakon što je objavljen prošle godine, kada se procjenjivao na više od 85 milijardi dolara.

U tužbi ministarstvo navodi da bi spajanje AT&T-u dalo moć da prisili konkurentske televizijske kuće da plate 'stotine milijuna dolara više' za sadržaj u vlasništvu Time Warnera. Također navode da bi ta kombinacija naštetila pojavi novih internetskih televizijskih opcija, zanijekavši da je politički utjecaj odigrao ulogu.

AT&T je pak opovrgnuo da bi akvizicija dovela do viših cijena, rekavši da su spremni pregovarati. Glavni savjetnik u AT&T-u David McAtee ustvrdio je da je tužba američkog ministarstva pravosuđa radikalan i neobjašnjiv odmak od dugogodišnje prakse u zaštiti tržišnog natjecanja.

"Uvjereni smo da će sud odbaciti tvrdnje ministarstva te dozvoliti spajanje sukladno dugogodišnjoj zakonskoj praksi", kazao je. Ranije su, inače, američki mediji objavili da je ministarstvo pravosuđa vršilo pritisak na AT&T da proda određen dio svoje imovine kao uvjet odobrenja akvizicije.

 

//
 

"NEMA SLOBODE MEDIJA TAMO GDJE NOVINARI RADE U STRAHU"

UNESCO podsjeća da je u zadnjih 11 godina ubijeno 930 novinara diljem svijeta, prosječno jedan u četiri dana. Počinitelji u čak 90 posto slučajeva - nisu kažnjeni. Prema statistikama Međunarodne federacije novinara (IFJ). od početka ove godine 56 novinara izgubilo je život radeći svoj posao. Ponovo, istrage u 90 posto slučajeva nisu dovršene.

EFJ navodi da je od 2015. u Europi zabilježeno 12 teških slučajeva neistraženih ubojstava novinara. Svi slučajevi uvršteni su u bazu napada na novinare Vijeća Europe - Platformu za promociju zaštite i sigurnosti novinara Media Freedom Alerts.

Istrage ubojstava ruskih novinara Anne Politkovskaye, Akhmednabija Akhmednabiyeva, Nikolaja Potapova, Timura Kuasheva i Mikhaila Beketova još nisu dovršene, a počinitelji nisu kažnjeni. Ukrajina bilježi 5 takvih slučajeva, a Turska i Azerbajdžan po jedan. Slučajevi u regiji Zapadnog Balkana bilježe se i prate u Regionalnoj bazi napada na novinare safejournalists.net. Od 2014. do danas u 6 zemalja regije (Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija) zabilježeno je ukupno 380 prijetnji i napada na novinare, uključujući dva pokušaja ubojstva, oba u Hrvatskoj. U oba slučaja počinitelj nije pronađen ni kažnjen.

"Prijetnje, napadi i zlodjela protiv novinara i dalje prolaze nekažnjeno, što rezultira visokom dozom straha, nelagode, cenzure i autocenzure među novinarima, što potkopava slobodu medija i pravo javnosti na informiranje, a žrtve ostavlja u bespomoćnosti. Ubojstvo je najteži oblik tih zločina, no svi napadi na novinare koji su nekažnjeni moraju biti javno obznanjeni", poručuju iz EFJ-a povodom početka kampanje.

 

//
 

AKCIJA ZA SLOBODU MEDIJA U PET SRBIJANSKIH GRADOVA

Akcija "Bukom protiv mraka" održana je u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Vranju, a novinari su građanima dijelili bedževe i upoznavali ih sa zahtjevima upućenim srbijanskoj izvršnoj vlasti.

Premijerki Brnabić 14. studenog predstavnici novinarskih udruga i asocijacija predali su zahtjeve da se omogući zakonom zajamčena uređivačka i poslovna samostalnost, te financijska neovisnost javnih medijskih servisa, da predstavnici vlasti prestanu s javnim prozivkama i diskreditiranjem novinara i medija, te da se rasvijetle i procesuiraju svi napadi na novinare.

U zahtjevima se navodi da novinarske i medijske udruge, novinari i novinarke, mediji, organizacije civilnog društva, građanke i građani okupljeni u neformalnoj Skupini za slobodu medija, od Vlade i Skupštine zahtjevaju da predstavnici vlasti i najviši državni dužnosnici prestanu s javnim prozivkama i pokušajima diskreditiranja novinara i medija. Među zahtjevima je formiranje novog radnog tijela za izradu Medijske strategije, te povlačenje države iz vlasništva u listovima Politika, Večernje novosti i Dnevnik, te prestanak rada agencije Tanjug, koja je službeno ugašena odlukom Vlade Srbije prije više od dvije godine, ali i dalje radi.

Skupina za slobodu medija traži i da se poboljša radno-pravni položaj novinara, te da Vlada Srbije dodatnim poticajima olakša rad tiskanim, lokalnim i regionalnim medijima, koji bi se sufinancirali iz proračuna lokalnih samouprava za projekte medijskih sadržaja koji su od javnog značaja.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Slaviša Lekić ocijenio je jednim od najvažnijij ciljeva akcije da novinari podsjete građane kako ne mogu normalno funkcionirati "bez slobodnih medija i istinitih informacija, šta god osobno mislili o novinarima".

Predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Nedim Sejdinović izjavio je kako maniri koje vlast u Srbiji pokazuje prema medijima govore o tome da društvo tone u totalitarizam.

"Po načinu na koji se ova vlast odnosi prema medijima, mi svakako ne idemo prema Europskoj uniji, nego ka nekim duboko totalitarnim društvima", rekao je agenciji Beta Sejdinović tijekom akcije "Bukom protiv mraka" na Trgu slobode u Novom Sadu.

Očekuje se da će premijerka Srbije do kraja studenog odgovoriti na zahtjeve Skupine za slobodu medija.

 

//
 

POČETAK GRADNJE NOVE ZGRADE RTV-A U NOVOME SADU

Predsjednik države Aleksandar Vučić je tom prigodom izjavio da je NATO savez prije 18 godina „zbog pogrešne politike, bombama odgovorio novinarima i sravnio sa zemljom zgradu koja je stajala na tom mjestu“, prenio je RTV. Vučić je rekao da je današnje polaganje kamena temeljca, zbog svega toga, mnogo više od početka radova na nekom građevinskom objektu.

"Suočeni s ruševinama, mi smo promijenili onaj dio mentaliteta koji nas je tjerao da samo tugujemo, kukamo i da se žalimo... mi smo počeli raditi, graditi tamo gdje su drugi rušili, da sve bude bolje, više i snažnije, zamijenili smo suze znojem", istaknuo je on. Dodao je da mu nije jasno zbog čega je onima „koji su prije 18 godina palili naše zgrade, Radio-televizije Vojvodine bila kriva“ te da i poslije 18 godina građani isto misle o njima i da nisu promijenili mišljenje.

Stara zgrada RTV-a uništena je 3. svibnja 1999. godine. Tijekom 78 dana bombardiranja Srbije tadašnja zgrada Televizije Novi Sad na Mišeluku bila je pet puta meta projektila. „Ni u jednom od tih napada nije bilo ljudskih žrtava, ali je pričinjena velika materijalna šteta, a zgrada televizije i veći dio opreme u potpunosti su uništeni“, navode srbijanski mediji.

Poslije rušenja zgrade RTV se preselio u središte Novoga Sada, odakle priprema i emitira dva televizijska i četiri radijska programa. Pri RTV-u postoji uredništvo programa na hrvatskom jeziku koje priprema svakodnevni televizijski i tjedni radijski program.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

U tijeku prijave za European Press Prize 2018.

Europska novinarska nagrada se dodjeljuje u četiri kategorije, a svaka iznosi 10.000 eura. Žiri ima mogućnost dodijeliti i posebnu nagradu za iznimno dostignuće. Nominirani radovi bit će objavljeni na internetskim stranicama Europske novinarske nagrade (European Press Prize). Kategorije:
  • nagrada za istraživačko novinarstvo
  • nagrada za izvještavanje
  • nagrada za iznošenje stavova
  • nagrada za inovacije
  • nagrada za iznimno dostignuće
Postupak Ako vaš rad prođe u užu konkurenciju, European Press Prize će vas kontaktirati za dodatna pitanja.

Tko se može natjecati?

Svi novinari koji rade u Europi, pišu za europske medije ili tu imaju blog. Rad koji se predlaže za nagradu mora biti objavljen u razdoblju od 1. prosinca 2016. do 31. prosinca 2017.

Broj prijavljenih članaka

Nema nikakvog ograničenja u dužini ni broju kandidiranih članaka, no načelno, članak/članci ne bi trebao biti duži od 5000 riječi.

Jezik

Prijavljeni članci se primaju na jeziku na kojem su objavljeni. Procjenjivat će ih odbor za pripremu, a oni koji budu odabrani bit će prevedeni na engleski, radni jezik nagrade. Moguće je, ukoliko neki kandidati to žele, rad dati na prevođenje i prije kandidiranja.

Sažetak

Kandidati moraju dostaviti sažetak (najviše 250 riječi) koji objašnjava članak/članke i njihov utjecaj na javnost. Članci se mogu dostaviti u Word ili PDF formatu te mu se moraju dodati i popratne informacije (slike ili poveznice na odgovarajuće web stranice).

Naziv publikacije

Naziv novina, magazina, web stranice, medijske kuće ili bloga koji je objavio rad.

Više informacija možete dobiti ovdje ili slanjem upita na info@europeanpressprize.com.
 

//
 

STIPENDIJE

John S. Knight Journalism Fellowships – rok do 4.12.2017. Svake godine John S. Knight program američkog sveučilišta Stanford bira 20 novinara stipendista koji će deset mjeseci akademske godine provesti u njihovom kampusu surađujući s kolegama na vlastitom i njihovim projektima.

Cilj je adresirati goruće probleme s kojima se struka suočava pa su tako ove godine tema lažne vijesti i dezinformacije, pozivanje na odgovornost političkih lidera, osnaživanje lokalnih novinskih redakcija, borba protiv predrasuda, netolerancije i nepravde te kako suvremene tehnologije mogu biti korištene u učinkovitom rješavanju ovih pitanja. Stipendija uključuje troškove preseljenja, smještaj i životne troškove, a uključuje i članove obitelji uz poseban dodatak za djecu. Iznos potpore kreće se od 95 do 145 tisuća dolara.

Idealno, kandidati bi trebali imati najmanje pet godina novinarskog iskustva, a više informacija je na linku http://jsk.stanford.edu/become-a-fellow/

International Women's Media Foundation (IWMF) – rok do 4.12.2017. Novinarke s najmanje tri godine iskustva i odličnim poznavanjem engleskog jezika mogu se prijaviti za putovanje u Južni Sudan i Ugandu od 13. do 31. ožujka 2018., a IWMF odabrat će dvije za prekograničan članak o regionalnim migracijama. Ovo reportersko putovanje dio je inicijative African Great Lakes, a organizacija pokriva sve troškove putovanja, smještaja i fiksera na terenu.

Više informacija na liku http://www.iwmf.org/blog/2017/11/07/call-for-applications-reporting-fellowship-to-south-sudan-uganda-march2018/

 
 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved