Pozivam medije da prestanu objavljivati fotografije i pojedinosti o privatnom životu djece koja su sada već pronađena, te da da iz online izdanja medija uklone fotografije i objave koje mogu štetiti uključenoj djeci jer te informacije mogu dodatno ugroziti prava djece i otežati rješavanje problema, ističe se u apelu pravobraniteljice za djecu upućenom medijima.

Ako novinar procijeni da treba dodatno istražiti i upozoriti na propuste sustava u vezi s time, u daljnjem izvještavanju mora potpuno zaštititi identitet djeteta, napominje Ivana Milas Klarić i dodaje da je uključenost i pomoć medija iznimno vrijedna u potrazi za nestalom djecom.

Nažalost, unatoč dobrim namjerama, ponekad se događa da mediji prilikom izvještavanja o nestaloj djeci ili djeci koja su u bijegu ozbiljno povrijede prava djece, kao što se ovih dana dogodilo u povodu nestanka 13-godišnje djevojčice s područja Primorsko-goranske županije.

Očekujem da se nadležne institucije, a ponajprije centri za socijalnu skrb i policija, maksimalno angažiraju na daljnjoj zaštiti dobrobiti uključene djece, ali nema potrebe i nedopustivo je da mediji dalje u to budu uključeni, kaže se u priopćenju. Uloga medija svakako je korisna u upozoravanju i podizanju javne svijesti o mogućim nestancima djece, bježanju djece iz obiteljskoga doma ili institucija, ali na općoj razini i s namjerom da se takve pojave spriječe, odnosno da se i djecu i njihove roditelje ili skrbnike uputi u to od koga tražiti pomoć u takvim situacijama, kaže se. Klarić Milas je napomenula da pristanak roditelja ili skrbnika na objavljivanje podataka o djetetu nije uvijek u skladu sa zaštitom djetetovog najboljeg interesa. Stoga je važno da novinari u svakom pojedinačnom slučaju slijede stručne smjernice za izvještavanje o djeci i novinarski etički kodeks, ističe.

U potrazi za nestalim djetetom objava djetetove fotografije i osnovnih podataka nedvojbeno je u njegovom interesu, ali je apsolutno nedopustivo da novinari pritom iznose pojedinosti koje zadiru u djetetovu intimu, o djetetovim obiteljskim odnosima i prilikama, nagađanja o djetetovim intimnim vezama, o mogućoj „krivnji“ ili odgovornosti drugih maloljetnika u vezi s djetetovim nestankom ili bijegom jer to nisu informacije za javnost, kaže pravobraniteljica za djecu.

U izvještavanju o slučaju nestale 13-godišnjakinje, koji je proteklih dana privukao veliku pozornost svih medija, ozbiljno je prekršen Kodeks hrvatskih novinara, koji zahtijeva od svih medijskih djelatnika da ponajprije štite interes svakoga djeteta o kojem izvještavaju. Taj je zahtjev svakako ispred potrebe da se udovolji znatiželji javnosti. U pojedinim medijskim objavama također su prekršene odredbe o zaštiti privatnosti djece iz Zakona o medijima, te Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, zaključuje se u priopćenju pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

"Logično je da je Uskok pokrenuo istragu jer je Lucićeva ponuda bila vrlo eksplicitna, on nije govorio u slikama niti je ponudu pokušao zakamuflirati, dao je otvorenu i jasnu ponudu", kazao je Hedl za Hinu.

Po njegovim riječima. pokretanje istrage logično je i zbog činjenice da već postoji slična praksa, a tiče se slučaja nekadašnjeg gradonačelnika Vukovara Željka Sabe. Po Hedlovom mišljenju, ta dva slučaja vrlo su slična.

Hedl je također kazao kako je u svezi nuđenja mita od strane Franje Lucića dao iskaz Uskoku i kako je činjenica da je Državno odvjetništvo shvatio da je riječ o kaznenom dijelu. "Istraga je otvorena i Lucić će dati svoju stranu priče, ali ovo je teško obranjivo", zaključio je Drago Hedl. Komentirajući Lucićevu izjavu da Hedl "nije ni službena ni pravna osoba", Hedl je rekao da je Franjo Lucić od početka znao da razgovara s novinarom Dragom Hedlom.

Uskok je u srijedu izvijestio da je donio rješenje o provođenju istrage protiv HDZ-ovog saborskog zastupnika Franje Lucića zbog sumnje da je davao mito novinaru Dragi Hedlu.

U nalogu za istragu stoji da je Lucić, 26. srpnja u Požegi, "novinaru koji je prikupljao informacije o poslovnim i financijskim transakcijama njega kao zastupnika u Hrvatskom saboru i njegovih trgovačkih društava, ponudio novčanu nagradu da ne piše novinarski članak na temelju informacija koje je prikupio, jer bi mu isti štetio kao zastupniku u Hrvatskom saboru i kao poduzetniku".

Lucić je ranije rekao da nije nudio mito novinaru Hedlu. Istaknuo je da želi dokazati svoju nevinost nakon "harange koja se već deset godina vodi protiv njega, njegove obitelji i tvrtke" u kojoj "svim nadzorima" nisu utvrđene nepravilnosti. Smatra da je riječ o političkom motivu njegovih protivnika na razini Požeško-slavonske županije koji žele oblatiti njegovo ime, prezime i obitelj.

U prijavi su navedeni Albert Faggian, član Uprave društva Intus d.o.o., Ester Faggian, članica društva Intus d.o.o., Neven Klarin, predsjednik Uprave Glas Istre novine d.o.o., Slaven Žmak, izvršni direktor Glas Istre novine d.o.o. i Richard Flimel, predstavnik JOJ Media Housea, većinskog vlasnika Glas Istre novine d.o.o.

Gregorović ih tereti da su nesavjesnim poslovanjem oštetili tvrtku Glas Istre novine d.o.o. Gregorović tvrdi da su Klarin i/ili Žmak učinili to tako što su naložili da se s računa Glas Istre novine plati Intusu d.o.o. usluga upravljanja tvrtkom Glas Istre novine. Također tvrdi da u financijskom izvješću Glas Istre novine za 2016., koje je putem Fine postalo dostupno javnosti početkom kolovoza 2017., stoji da je tvrtka Glas Istre novine isplatila Intusu 100.000 kuna u 2015., 700.000 kuna u 2016. i 500.000 kuna u 2017. godini.

Iz navedenih isplata, prema navodima Gregorovića, proizlazi da se supružnicima Faggian (Ester i Albertu), putem Intusa, plaćaju fiktivni računi za posao koji uopće ne obavljaju. "Međutim, ako supružnici Faggian ipak upravljaju Glasom Istre u tajnosti, onda je fiktivan posao onaj koji javno rade izvršni direktor Glas Istre novine Slaven Žmak i predsjednik Uprave Neven Klarin te se onda toj dvojici očito isplaćuju plaće za fiktivno vođenje tvrtke. Predstavnik većinskog vlasnika Glas Istre novine (Richard Flimel) je očito suglasan s takvom politikom vođenja Glas Istre novine i jednako snosi odgovornost za štetu koja se čini društvu", stoji u kaznenoj prijavi.

Gregorović ukazuje, u podnijetoj prijavi, da u financijskom izvješću Glas Istre novine za 2015. uopće nije prikazana isplata Intusu te se pita "je li moguće da su lažirali financijsko izvješće za 2016. u kojem su to prikazali kao rashod prethodne godine." Novinar, sindikalni povjerenik i član Radničkog vijeća u Glas Istre novini naglašava da su čelnici Glas Istre novine isplatom 1,3 milijuna kuna supružnicima Faggian doveli u moguće probleme tvrtku izdavača dnevnog lista Glas Istre koja broji oko 75 radnika.

"S druge strane, Uprava šalje radnicima pisma (u srpnju 2017.) u kojima ih poziva da se odreknu velikog djela potraživanja jer će radnici svojim ovrhama u potpunosti blokirati poslovanje Glas Istre novine", ističe Gregorović te dodaje da se po tome vidi da Uprava ima dvostruka mjerila kada je u pitanju isplata Faggianu i radnicima. Podsjeća da su potraživanja radnika nastala u vrijeme dok je Albert Faggian, kao direktor Glasa Istre novine, radnicima protuzakonito umanjivao plaće te da su radnici nakon pokrenutih tužbi dobili pravomoćne presude da su oštećeni za 3,7 milijuna kuna. No, radnici se ne mogu naplatiti jer su već tri godine onemogućene ovrhe nad računima tvrtke Glas Istre novine jer još nije postala pravomoćna predstečajna nagodba.

U zaključku Gregorović podsjeća da je krajem ožujka 2016. tvrtka Alberta Faggiana prodala tvrtki Richarda Flimela Glas Istre novine, Novi list i RTD - izdavača Zadarskog lista. "U financijskom izvješću RTD-a za 2016. nije prikazana nikakva naknada za "usluge" Alberta Faggiana, a u izvješću Novog lista stoji da su Faggianu isplatili otpremninu, ali ne navode u kojem iznosu. Dakle, izgledno je da je nakon promjene vlasnika Faggian i dalje nastavio upravljati Glas Istre novinom iako nije bio upisan u sudski registar kao ovlaštena osoba, a nakon što je došlo do promjene većinskog vlasnika i promjene ovlaštene osobe", zaključuje kaznenu prijavu Paulo Gregorović.

Pored toga, član Radničkog vijeća i glavni sindikalni povjerenik obavještava da je prošlog tjedna od inspektora rada zatražio provođenje inspekcijskog nadzora u tvrtki Glas Istre novine. Sporno je što Uprava tolerira glavnom uredniku Ranku Borovečkom donošenje protuzakonitih odluka, unatoč pisanim upozorenjima Gregorovića na učinjene prekršaje.

Samo u kolovozu 2017. godine Borovečki je donio odluke za koje je Zakonom o radu, u člancima 228. i 229. predviđena novčana kazna za poslodavca od 246.000 do 440.000 kuna te od 14.000 do 20.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, navodi Gregorović.

"Borovečki je nekim radnicima propisao radno vrijeme tako da im nije omogućio dnevni odmor od 12 sati između dva radna dana. Prekršaj je učinio jer je utvrdio da izmjenjeno radno vrijeme vrijedi za razdoblje kraće od tjedan dana. Glavni urednik je i samovoljno mijenjao petodnevni u šestodnevni radni tjedan radnicima. Sve te odluke je potpisao i donio bez da je prethodno napravljeno savjetovanje s Radničkim vijećem, a kako propisuje Zakon o radu", tvrdi Gregorović.

Na spomen obilježju, koje je nacionalna radiotelevizija prije dvije godine otkrila u čast Gordanu Ledereru, vijence su položili i glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zamjenik sisačko-moslavačkoga župana Ivan Celjak i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan, priopćili su s HRT-a.

Bačić je tom prilikom izjavio kako je Lederer svojom kamerom prenosio dragocjenu istinu o Domovinskome ratu te ostavio vrijedna svjedočanstva, među kojima se izdvajaju legendarna "Banijska praskozorja", kao jedan od najdojmljivijih ratnih zapisa snimljenih tijekom Domovinskoga rata.

"'Slomljeni pejzaž' jedno je od najljepših spomen-obilježja iz Domovinskog rata. Ono prikazuje krug života, savršenstvo koje je prekinuto silničkim činom, pucnjem. No, uspomena na Gordana Lederera živi u nama, a pucanj nije zaustavio istinu, ona se upravo zahvaljujući Gordanovim zapisima pronosi nadalje, a tako će biti i ubuduće”, istaknuo je. I ministar Medved naglasio je kako je Lederer svojom kamerom stvorio izrazito vrijednu građu o početcima agresije na Hrvatsku.

"Gordan je ovdje na Uni, boraveći s nama, snimao neprijateljske napade, hrvatske branitelje i sav užas u ratom zahvaćenoj Banovini. Vjerujem da u Hrvatskoj nema čovjeka kojemu njegova 'Banijska praskozorja" nisu izmamila suzu, ali i pokazala pravu istinu o agresiji, ratnim strahotama i tome tko ih je počinio", rekao je Medved.

Projekcije filmova će biti na spomen obilježju Gordana Lederera, a o svojim filmovima će govoriti i gosti; Elie Gardner, američka video novinarka, Ziad Al-Taha, protagonist filma, Aleksandar Reljić, te ostali gosti.

Tribina o izbjeglicama iz Sirije, održat će se u subotu, 2. rujna, u hotelu Central, a očekuju se brojni gosti: Hassan Haidar Diab, Gianluca Solera, Dijana Ćurković, Darko Vojinović, Saša Kralj, Marko Drobnjaković, Nikola šolić, Saša Leković, Nina Violić, Robert Valdec, Brankica Drašković, Dražen šimić, Karlo Mijić, te ostali... Nakon projekcija filmova, publika će vidjeti i video izložbe brojnih fotoreportera koji su pratili i koji prate aktualne migracije izbjeglica sa istoka.

PRESS Film Festival - filmski festival ratnog novinarstva i fotoreporterstva posvećen Gordanu Ledereru i poginulim ruskim novinarima u Hrvatskoj Kostajnici - pokrenut je prije tri godine u svrhu revitalizacije kulture, a prve dvije godine festival je bio posvećen ratnom reporterstvu i putopisima.

Organizator PRESS film festivala je nevladina udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko-moslavačka županija.

"X je univerzalan znak. Iz prvotnog simbola nepismenosti stavio sam ga u traku pismenosti", rekao je kratko autor Davor šunk.

Fra Ma Fu festival koji već treću godinu za redom organiziraju Studijski institut za novinarsko, obrazovanje i kulturu i Hrvatsko novinarsko društvo uz pokroviteljstvo Grada Virovitice i Turističke zajednice Grada Virovitice, ove godine će se održati od 7. do 10. rujna.

Uz pomoć partnera na projektu, Gradske knjižnice i čitaonice, Gradskog muzeja, Kazališta Virovitica, Centra za kulturu, Pustare Višnjica te kafića Pub, štedna i Mr Jack u pripremi su tribine, okrugli stolovi i predavanja posvećena legendarnom reporteru Franji Martinu Fuisu, izložbe fotografija i stripova, kazališne predstave i koncerti. Ovdje možete pročitati PROGRAM 3.FRA MA FU FESTIVALA U VIROVITICI.

Prije 26 godina, točnije 26. srpnja 1991. godine, na prilazu tada okupiranoj Glini, ubijen je Egon Scotland, novinar njemačkog lista Süddeutsche Zeitung. Njega su u automobilu s vidljivim natpisom "Press" na kontrolnoj točki teško ranili srpski pobunjenici, a umro je na putu do sisačke Opće bolnice.

Scottland je bio na putu iz Zagreba prema području koje su zauzeli pobunjeni Srbi kako bi ispitao nestanak jedne njegove kolegice, također novinarke, za koju se sumnjalo da je pala u ruke pobunjenih Srba. Na prilazu Glini s kontrolnog punkta na vozilo u kojem se nalazio Scotland iznenada je otvorena snajperska vatra. Od više hitaca jedan je probio vozilo i Scotlanda pogodio u trbuhte mu nanio tešku ozljedu. Do sisačke bolnice je iskrvario. Ta je vijest među njemačkim medijima izazvala pravi šok jer su tek tada shvatili da je na području tadašnje Jugoslavije počeo pravi rat.

"Važno je da se prisjetimo svih žrtava rata. I danas novinari izvještavaju s mnogih ratnih područja u svijetu. Ohrabrujuće je da obilježavamo mjesta njihova stradavanja", rekao je Arne Hartig. Na otkrivanju spomen-obilježja predsjednik HND-a Saša Leković je rekao kako na taj način ispunjavamo barem dio duga prema prema stradalim kolegama. Ujedno je najavio da će HND na sličan način obilježiti i stradanja drugih domaćih i stranih novinara. O doprinosu novinara u Domovinakom ratu tom su prilikom govorili izaslanica premijera Plenkovića i sisačko-moslavačkog župana Žinića Ivanka Roksandić, izaslanik ministra branitelja Medveda Ivan Krupec, državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak i gradonačelnik Gline Stjepan Kostanjević.

Nakon otkrivanja spomen-ploče, u Društvenom domu u Jukincu Hrvatsko novinarsko društvo je organiziralo okrugli stol pod nazivom „Uloga novinara u Domovinskom ratu". Nekoliko ratnih reportera na tribini je konstatiralo kako je za stradavanje Scotlanda neposredno odgovoran Dragan Vasiljković, koji se svojevremeno pohvalio kako je u to vrijeme preuzeo zapovjedništvo u okupiranoj Glini, a sada mu se sudi za ratni zločin na glinskom i kninskom području.

U tada okupiranu Petrinju Pierre Blanchet došao je izvještavati o Domovinskom ratu, a u trenutku stradanja s njim u automobilu bio je švicarski novinar Patrick Giganti koji je teško ranjen.

Spomen obilježje Pierru Blanchetu, na 26. obljetnicu njegove pogibije, bit će postavljeno u sklopu ovogodišnjih Dana sjećanja Grada Petrinje.

„Drago mi je što smo uspjeli dogovoriti da nakon nedavnog otkrivanja spomen obilježja njemačkom novinaru Egonu Scotlandu koji je stradao u nedalekoj Glini kao prvi poginuli novinar u Domovinskom ratu, spomen obilježje dobije i francuski kolega Pierre Blanchet. HND si je dao zadatak da niti jedan novinar stradao u Domovinskom ratu ne ostane bez spomen obilježja i zadovoljni smo što lokalne vlasti podržavaju tu inicijativu“, rekao je Saša Leković novinarima na mjestu gdje je poginuo Pierre Blanchet, na početku petrinjske ulice Brezje.

„Naša je dužnost odati počast onima koji su izgubili život pronoseći istinu o Domovinskom ratu i izvještavajući o njoj ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu“, istaknuo je gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović.

Mediji su, pozivajući se na policiju, izvijestili da su se u tjedan dana u Zagrebu dogodila dva pokušaja bludnih radnji nad ženama, a u kojima je sudjelovao jedan tražitelj azila i jedan strani državljanin. Pritom su neki mediji postupili ne poštujući etička i profesionalna načela.

Pozdravljajući brzu reakciju policije, HND poziva medije da u ovakvim i sličnim slučajevima u kojima se čine kaznena djela budu svjesni svoje moći i odgovornosti, te da vode računa da ne objavljuju poluinformacije i vlastite pretpostavke. Tako će izbjeći moguće stvaranje atmosfere linča, već prisutne u komentarima ispod ovakvih vijesti na internetskim portalima, te dovođenje u opasnost, kako članova već ionako ugrožene zajednice tražitelja azila, tako i ostalih građana.

Uloga medija u oblikovanju javnog mnijenja na ovom pitanju je snažno prisutna, jer je riječ o grupi ljudi koji nisu zaštićeni, nemaju nikakvu društvenu moć, ne mogu zastupati svoje interese i njihov glas se nema gdje čuti. Mediji utječu na percepciju javnosti koja u svojoj radikalno-negativnoj varijanti može rezultirati diskriminacijom i nasiljem prema nevinima.

Jer, izvještavanje u kojem se implicitno u izravnu vezu dovodi nasilnikovo podrijetlo i status s jedne, i počinjenje kaznenog djela s druge strane, kod javnosti može potaknuti reakcije kakve nitko ne želi. U prvom planu zato nije podrijetlo ili status napadača već osuda onoga što je napravio konkretni počinitelj.

HND podsjeća da su mediji u Hrvatskoj odigrali važnu pozitivnu ulogu za vrijeme humanitarne, izbjegličke krize, senzibilizirajući javnost na solidarnost i humanitarnu potporu unesrećenim ljudima. Zato apeliramo na kolegice i kolege da se i u ovakvim slučajevima pridržavaju temeljnih etičko-profesionalnih novinarskih načela, a na policiju da vodi računa o ovim stvarima kada informacije daje u javnost.

HND također sudjeluje u projektu Media Against Hate (Mediji protiv mržnje) koji provodi Europska federacija novinara (EFJ) uz financijsku potporu Europske komisije. S tim ciljem, EFJ i partneri pokrenuli su kampanju i web stranicu koja novinarima pruža potrebne alate i seriju treninga širom Europe o izvještavanju o tim osjetljivim temama i poštivanju medijske etike. Web stranica mediaagainsthate.org prikuplja najnovije vijesti o etičkim standardima, slobodi govora, različitostima i resursima za medijske profesionalce i organizacije civilnog društva koje se bore protiv govora mržnje u medijima, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

Drago Hedl novinarski je veteran mnogostruko nagrađivan hrvatskim i međunarodnim novinarskim nagradama uključujući i nagradu za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva „Otokar Keršovani“.

U trenutku kada je pokušao podmititi kolegu Dragu Hedla Franjo Lucić bio je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a u Požeško-slavonskoj županiji, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove.

HND očekuje od premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, te od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao i od svih stranačkih klubova zastupnika da javno osude ponašanje Franje Lucića.

Ujedno još jednom pozivamo sve kolegice i kolege da se odupru bilo kojoj vrsti pritisaka i pokušajima sprječavanja novinara i medija da obavljaju svoj posao u skladu s temeljnim etičkim i profesionalnim načelima.

Također pozivamo novinare da svaki pokušaj utjecanja na njihovu profesionalnu neovisnost prijave nadležnim institucijama, ali i da dokaze objave. Time će ne samo zaštititi osobni integritet i novinarsku struku nego i pomoći razvoju zdravog demokratskog društva.

Novinarke HRT-a i portala SBplus, Višnja Ružojčić i Sandra Primorac, pripremale su se jutros da snime mjesto ispred kojega je sinoć s tri metka prostrijeljen 31-godišnjak, koji je danas preminuo od zadobivenih rana. Iz kafića ispred kojeg se to dogodilo istrčao je jutros nešto prije 11 sati novinarkama nepoznat muškarac i uz glasne psovke im se približio. Kameru HRT-a koja je bila na stalku nasilnik je pokušao udarcima srušiti, ali mu to nije uspjelo, jer ju je novinarka na vrijeme prihvatila.

O incidentu je obaviještena i policija koja će protiv nasilnika podići prijavu zbog remećenja javnog reda i mira, doznaje se u Ogranku.

„Pozivamo sve da omoguće nesmetan rad novinara, koji se često nalaze u složenim situacijama tijekom izvještavanja o događajima koji su od interesa za širu javnost“, priopćio je Ogranak HND-a Brodsko-posavske županije.

HND se pridružuje tom pozivu i od policije očekuje da napadača primjereno kazni kako se slični incidenti ne bi ponavljali, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje Saša Leković.

Optužbe se temelje na naslovnici broja tjednika Novosti, izdanoga u vrijeme 22. obljetnice akcije Oluja. Ta je naslovnica najavljivala dio sadržaja toga broja novina koji se bavio događajima nakon Oluje, uključujući i paljenje kuća.

Moguće je da nije baš svaki čitatelj u stanju razumjeti sarkastičnu poruku rečenice „Lijepa naša lijepo gori“ sa te naslovnice i njenu vezu sa paljenjem kuća nakon Oluje te parafraziranje naslova srpskog filma „Lepa sela lepo gore“ i ratnim zločinima počinjenim u ime „srpstva“ o kojima taj film, između ostaloga, govori. Čak je izvjesno da većina onih koji optužuju Novosti nisu niti gledali spomenuti film pa čak nisu niti pročitali tekst u Novostima najavljen na naslovnici.

No, ta činjenica niti na koji način ne opravdava optužbe da je redakcija tjednika Novosti navedenom naslovnicom poticala na paljenje požara kao niti tvrdnje da su osobe srpske nacionalnosti, potaknute tom naslovnicom i zbog svoje nacionalne pripadnosti, isključivi krivci za namjerno izazivanje aktualnih katastrofalnih požara. Te su tvrdnje neistinite (što pokazuju i policijski izvještaji) primitivne, ksenofobne i huškačke.

Oni koji izriču ili ispisuju takve optužbe, uključujući i zahtjeve za prestankom na zakonu utemeljenom sufinanciranja Novosti iz državnog proračuna, kao i oni koji upućuju prijetnje „dizanjem u zrak“ redakcije Novosti čine upravo ono za što optužuju taj tjednik. Raspiruju mržnju i izazivaju neizmjernu štetu Republici Hrvatskoj.

HND očekuje da konačno jasan stav o takvom ponašanju iskažu i hrvatski političari na najodgovornijim funkcijama kao i oni iz oporbe, stoji u priopćenju koje za Za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

Europski centar za novinarske i medijske slobode (ECPMF) prepoznaje da su fizičke prijetnje, prijetnje smrću, nasrtaji na fizički integritet i sigurnost novinara i medijskih organizacija stalni izvor zabrinutosti u mnogim europskim zemljama.

Nedavni potezi nekih vlada koji ograničavaju pravo na slobodu izražavanja i slobodu medija ukazuju na to da postoji potreba za poboljšanjem postojećeg zakonodavstva.

Novinari, blogeri, aktivisti, zagovornici slobode govora, nevladine organizacije i medijske kuće mogu se naći u situaciji da ne mogu platiti pravnu pomoć. Pravne stručnjake mogu zatražiti i organizacije koje prate rad vlada i parlamenata kako bi se borile za bolja zakonodavna rješenja.

Više informacija možete dobiti ovdje.

Kontakt za pitanja u vezi pravne pomoći je legal@ecpmf.eu.

“Kad smo se približili ulaznim vratima naše zgrade, stvorila su se trojica i počela me udarati. Udarali su me i kad sam pao, a moja se zaručnica onesvijestila. Nisam im vidio lica niti su oni išta govorili, sve se odigralo jako brzo”, izjavio je Olluri i dodao: “Uvjeren sam da to ima veze s mojim radom.”

Olluri je direktor online portala insajderi.com i dobitnik mnogih nagrada za svoj rad, izvijestilo je Udruženje novinara Kosova (AJK). Olluri je izjavio da nema osobnih sukoba ni s kim i uvjeren je da je incident povezan s njegovim radom.

“Smatramo da je ovo dobro organiziran napad“, rekao je Arben Salihu, predsjednik AJK-a. “Napasti novinara dok je u društvu nekog člana obitelji zabrinjava i više jer šalje poruku da ni članovi novinarskih obitelji nisu više sigurni.”

Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnost novinara, koja predstavlja više od 7800 članova, oštro osuđuje napad na novinara Parima Ollurija i njegovu zaručnicu te se pridružuje svojom članu AJK-u u ozbiljnoj zabrinutosti zbog tog incidenta. Platforma zahtijeva da vlasti Kosova reagiraju brzo, da identificiraju tri napadača i da ih kazne skladu s počinjenim. Poziva i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode medija i prava novinara da se pridruže tim zahtjevima. Zahvaljujući sustavu praćenja Platforma će pratiti razvoj tog slučaja i o tome obavještavati relevantne nacionalne i međunarodne institucije.

Regionalna udruženja podsjećaju javnost da je na Kosovu ove godine zabilježeno 9 slučajeva pritisaka, verbalnih prijetnji i fizičkih napada na novinare, stoji na kraju priopćenja koje potpisuju: Udruženje/ Udruga BH novinara BH, Sindikat novinara Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

Draganu Bursaću upućene su prijetnje smrću zbog teksta „šutio sam dok je Bihać granatiran“, u kojem se autor prisjeća trogodišnje opasade Bihaća koji je bio opkoljen s jedne strane od Vojske SAO Krajine, a s druge od Vojske Republike Srpske i akcije "Oluja", koja je potom uslijedila. Neprimjerena reakcija uslijedila je putem Facebooka, gdje je Bursaću poručeno: “Nećeš se glave nanosat toliko ti mogu potvrdit“.

"Ponovljene prijetnje Draganu Bursaću, upućene preko društvenih mreža, samo su dokaz da slobodno i javno mišljenje, suprotno službenim stavovima, nije dopušteno ni dobrodošlo. Bilo kakve prijetnje novinarima nedopustive su i predstavljaju grubo kršenje medijskih i ljudskih prava i sloboda. Ponovljene prijetnje smrću zbog javno iznesenog stava zahtijevaju hitne i odlučne mjere pravosudnih organa i institucija. Prisiljavanje bilo koga, posebno prisiljavanje novinara da misle i pišu kako se sviđa stranci, pojedincu, grupi, ili vlasti vraća nas u doba jednoumlja. Očekujem da nadležni kazne počinioca ovog teškog nedjela kakvo je prijetnja smrću”, izjavio je Marko Divković, predsjednik udruženja/udruge BH Novinari.

Ovo je treća vrlo ozbiljna prijetja Bursaću od kolovoza prošle godine. Bursaću su, prije samo mjesec dana, upućene prijetnje smrću zbog teksta „Slavi li Banja Luka srebrenički genocid?“ o najavljenom skupu podrške Ratku Mladiću, optuženom za najteže zločine počinjene u BiH, koji je bio najavljen za 11. srpnja, dan u kojem se obilježava godišnjica srebreničkog genocida. Do ovog slučaja nitko od počinilaca nije procesuiran.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnost novinara upozorava, ne prvi put, da je svaki napad na novinara napad na slobodu govora i izvještavanja. I ovaj napad, potaknut sadržajem novinarskog teksta ili priloga, smatramo nedopustivim i opasnim napadom na slobodu izvještavanja. Podsjećamo, također, da svaki napad na novinare i medije zapravo predstavlja atak na sve građane.

Očekujemo i da će počinilac u najkraćem roku biti procesuiran, čime će do javnosti stići jasna poruka da će svako slično neprihvatljivo ponašanje prema novinarima biti hitno sankcionirano.Regionalna platforma snažno podržava udrugu/udruženje BH Novinari i druge novinarske i medijske organizacije u naporima da zaštite novinare i slobodu govora.

Platforma poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih i novinarskih sloboda i prava da od bosanskohercegovačkih vlasti zahtijevaju hitno procesuiranje počinioca.

U prvih sedam mjeseci ove godine, računajući i ovaj zadnji incident, u Bosni i Hercegovini je evidentirano 36 slučajeva direktnih pritisaka, verbalnih prijetnji i fizičkih napada na novinare, navoid se u priopćenju koje potpisuju Udruženje/Udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Društvo novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je krajem srpnja najavio da želi izbaciti taj kanal, optužen za poticanje napetosti oko svetih mjesta u Jeruzalemu. Izraelsko ministarstvo za komunikacije će tražiti poništenje akreditacija novinarima i prekid veza putem kablova i satelita tog kanala, precizira se u priopćenju. Ministar unutrašnje sigurnosti će pokrenuti proceduru zatvaranje ureda tog kanala.

Izraelske vlasti će pokušati ograničiti kapacitete prijenosa kanala putem otvorenih satelitskih veza, koje omogućavaju većini tv-gledatelja izraelske arapske zajednice pristup Al Jazeeri, dodaje ministarstvo komunikacija.

Izraelski Arapi, potomci Palestinaca koji su ostali u zemlji nakon osnivana Izraela 1948. predstavljaju 17,5 posto stanovništva Izraela, većinski židovskog. Oni imaju izraelsko državljanstvo i odavno se žale na diskriminaciju. "U posljednje vrijeme gotovo sve zemlje regije, posebice Saudijska Arabija, Egipat i Jordan su zaključili da Al Jazeera potiče na terorizam i vjerski ekstremizam", dodaje ministar.

Ministar komunikacija Ayoub Kara, blizak izraelskom premijeru, optužio je Al Jazeeru da je postala glavni instrument organizacije Islamska država, Hamasa , Hezbollaha i Irana. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat su prekinuli veze s Katarom 5. lipnja jer ga optužuju za podržavanje terorizma i posebice zbog približavanja njihovom velikom regionalnom protivniku Iranu. U tim zemljama je zbog islamističke orijentacije blokiran pristup kanalu Al Jazeera, kojeg je prije 20 godina osnovala vlada Katara.

Oni su također tražili gašenje tog informativnog kanala, a taj zahtjev je Visoko povjereništvo UN-a za ljudska prava ocijenilo neprihvatljivim jer kompromitira slobodu informiranja. Al Jazeera ima oko 80 ureda u svijetu i emitira na nekoliko jezika.

U najnovijem broju tjednika, čiji su zaposlenici ubijeni u islamističkom napadu 2015. godine, prikazani su ljudi kako leže na ulici u lokvi krvi nakon što ih je pregazio kombi, uz riječi "Islam, vječna religija mira".

Vjeruje se da iza prošlotjednih napada u Barceloni i Cambrilsu, u kojima je ubijeno 15 ljudi, a preko 100 je ranjeno, stoje islamski ekstremisti marokanskog porijekla. Kritičari tvrde da nova naslovnica vrijeđa cijelu religiju, koja ima 1,5 milijardi vjernika širom svijeta, sugerirajući da je ona u suštini nasilna te bi mogla potaknuti islamofobiju.

Međutim, urednik Charlie Hebdoa Laurent "Riss" Sourisseau uzvraća da stručnjaci i političari izbjegavaju teška pitanja iz obzira prema umjerenim muslimanima koji poštuju zakone.

"Rasprave i pitanja o ulozi religije, pogotovo o ulozi islama, u ovom napadima potpuno su nestali", napisao je Sourisseau.U siječnju 2015. dvojica napadača, braća i pristaša Al Kaide Said and Cherif Kouachi su u napadu na redakciju Charlie Hebdoa ubili 12 ljudi, među kojima devet novinara.

Charlie Hebdo ima podulju povijest izazivanja kontroverzi na račun svih religija. Godine 2006. islamske udruge su neuspješno pokušale spriječiti ponovno objavljivanje karikatura proroka Muhameda koje je prethodno objavio danski list Jyllands-Posten pozivajući se na zakon o sprečavanju govora mržnje. Na naslovnici je tada uz karikaturu proroka Muhameda list bio preimonovan u "Charia Hebdo" (Tjednik šarija).

Posljednjih su mjeseci američki novinari bili optuživani zbog praćenja prosvjeda u Washingtonu i Sjevernoj Dakoti, zaustavljani na granici i podvrgavani raznim oblicima pretraživanja. Bili su i fizički napadani - i to čak i od kandidata za Kongres.

Podaci sakupljeni na stranici govore o 19 uhićenih novinara ove godine zbog obavljanja svog posla, a najmanje još 10 reportera očekuje optužbe. Prema podacima sa stranice, ove je godine najmanje 4 novinara zaustavljeno na granici, a 11 ih je doživjelo fizički napad. Ti će se podaci mijenjati kao rezultat novih informacija.

“Sjedinjene Države imaju jednu od najsnažnijih zakonskih zaštita slobode medija na svijetu i vrlo raznoliku medijsku scenu, ali se to ne može uzeti zdravo za gotovo. Otvoreno neprijateljstvo, prijetnje i nedostatak procesuiranja napada na novinare doveli su novinare u tešku situaciju“, izjavila je Alex Ellerbeck, istraživačka novinarka pri Odboru za zaštitu novinara (CPJ).

Stranica U.S. Press Freedom Tracker sakuplja podatke temeljene na izvještajima koje dojavljuju novinari, njihove profesionalne organizacije i medijski kolektivi. Stranica služi kao središnji izvor podataka u vrijeme kad se novinari u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju s povećanim neprijateljstvom prema svom poslu. “S Trumpovom administracijom koja je najavila rat novinarstvu ova će inicijativa postati sve važnija“, rekao je Trevor Timm, izvršni direktor zaklade Freedom of the Press. “Nadamo se da će to naglasiti prijetnje kojima je u SAD-u izložena sloboda medija.“

Karikatura, koju je Trump kasnije povukao, prikazuje kako novinara CNN-a gazi "Trumpov vlak", simbol njegovih pristaša, prenosi u utorak BBC. Trump je trenutno u New Yorku gdje već dva dana traju prosvjedi protiv njegova dolaska i u znak potpore žrtvama bjelačkog rasizma.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je NBC-u da je karikatura, uz koju stoji natpis "Lažne vijesti ne mogu zaustaviti Trumpov vlak", "objavljena nenamjerno i da je "uklonjena čim je uočena". Trump se našao na udaru kritika i s lijeva i s desna nakon subotnjeg desničarskog skupa u Charlottesvilleu u Virdžiniji, na kojem je poginula žena. On nije odmah osudio bijele rasiste, nego je umjesto toga optužio "sve strane" zbog "mržnje, netrpeljivosti i nasilja" u tom sveučilišnom gradu.

U ponedjeljak je pokušao pojasniti svoja stajališta, poimence osudivši Ku Klux Klan i neonaciste.No, i tom se prilikom okomio na reportera CNN-a. Kada ga je novinar Jim Acosta upitao zašto mu je trebalo tako dugo da osudi nasilne skupine, Trump je odgovorio: "Volim prave vijesti, a ne lažne".Upirući prstom na tog dopisnika iz Bijele kuće, dodao je: "Ti si lažna vijest". Medije koji po njegovu mišljenju šire tzv. fake news Trump često napada na Twitteru na kojem ga prati gotovo 36 milijuna ljudi.

Američki provideri GoDaddy Inc, matična tvrtka Googlea Alphabet Inc i druge tehnološke tvrtke prošlog su tjedna ugasile neonacističku stranicu Daily Stormer tako što su otkazale svoje usluge tom mediju koji je pomogao pri organizaciji krvavog skupa ekstremista koji se 12. kolovoza održao u Charlottesvilleu.

Daily Stormer je nakon ubojstva Heather Heyer slavio njezinu smrt, nazivajući ju "teretom za društvo", vrijeđajući njezin izgled i tvrdeći da je "većina ljudi sretna što je mrtva", prenosi The Washington Post.

Ezra Levant, osnivač The Rebela koji je poznat po svom pisanju protiv muslimana i migranata, nije htio identificirati tvrtku koja je pružala uslugu njegovoj stranici, no otkrio je da je dobio upozorenje 24 sati prije, bez objašnjenja o razlozima ukidanja. "Ako je ovo politička cenzura, to je zastrašujuće – kao da vam telekomunikacijska tvrtka javi da otkazuje vaš broj telefona za 24 sata jer joj se ne sviđaju vaši razgovori", istaknuo je Levant za Reuters.