Info > Newsletter

HND Newsletter 28 / Svibanj 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 28

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 28
Svibanj 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVOJENO
//
 
- ELIZABETA GOJAN NOVINARKA GODINE, FEĐI KLARIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
- STANJE U MEDIJIMA: SNIŽAVANJE PLAĆA, PRITISAK OGLAŠIVAČA I TRVIJALIZACIJA IZVJEŠTAVANJA
- NOVINARSKI PROSVJED PRED MINISTARSTVOM KULTURE “ŠUTNJA JE ZLAT(K)O”
- FREEDOM HOUSE: SLOBODA MEDIJA NISKA I HRVATSKA BILJEŽI PAD
- PREDSJEDNICA RH IZVIŽDANA ZBOG TVRDNJE DA POTIČE SLOBODU MEDIJA
- NA HRT-U STOPIRANI UGOVORI VRIJEDNI VIŠE MILIJUNA KUNA
- MEDIJSKA KONFERENCIJA: DESTRUKTIVNI TRENDOVI U POLJSKOJ, MAĐARSKOJ I HRVATSKOJ
- SKUPŠTINA HND-a USVOJILA IZVEŠTAJE ZA PROŠLU GODINU
- SKUPŠTINA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE: MEDIJI NE SMIJU BITI TERET
- NATJEČAJI, POSLOVI, STIPENDIJE, EDUKACIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

ELIZABETA GOJAN NOVINARKA GODINE, FEĐI KLARIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

Za novinara, odnosno novinarku godine bili su nominirani i Nataša Božić s RTL-a, Hassan Haidar Diab iz Večernjeg lista i Boris Pavelić iz Novog lista, a od ukupno pristiglih petstotinjak važećih glasova članova HND-a najviše je dobila Elizabeta Gojan – njih ukupno 150.

Kako se ističe u obrazloženju nominacije, Gojan je u fokus javnosti došla nakon prijenosa inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koji je bio jedan od najgledanijih prošlogodišnjih projekata HRT-a, ali nakon kojeg je dio njezinih kolega pokrenuo peticiju poslije koje je uslijedila i lavina teških uvreda, prijetnji i sramoćenja Elizabete Goja. Iako je tražila pomoć i zaštitu nadležnih rukovoditelja na HRT-u, nitko nije reagirao pa se odlučila obraniti sama javnim istupom zbog kojeg je dobila izvanredni otkaz.

"Godina iza nje godina je sjajnih izdanja 'Daminog gambita', specijalnog projekta inauguracije zbog kojeg je dobila otkaz, potom pravne borbe, ali na koncu pobjede i povratka novinarke koja se – samo zahvaljujući svome znanju, talentu i upornosti kao i ljudskoj i profesionalnoj hrabrosti ubraja među najbolje u svom poslu", istaknuto je u obrazloženju nominacije. Elizabeta Gojan na samoj svečanosti nije preuzela nagradu jer je, kako je istaknuto, nakon sudjelovanja na novinarskom prosvjedu uoči dodjele nagrade otišla na posao.

Nagradu za pisano novinarstvo dobio je Hassan Haidar Diab za seriju reportaža o izbjegličkoj krizi i, kako je istaknuto, zanimljive materijale koje je donosio iz Danske, Kosova, okolnih zemalja ali i Iraka, Irana, Turske i rodnog Libanona. Nagradu za istraživačko novinarstvo dobila je novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković za tekst 'Skandal o arbitražnom sudu u Haagu' kojim je "izazvala vidne međunarodne političke i pravne posljedice čemu zapravo novinarstvo u svojim najvišim profesionalnim zahtjevima i teži".

Za radijsko novinarstvo nagrađena je urednica na Trećem programu Hrvatskog radija Ljubica Letinić za jednosatni dokumentarac 'Zametnuta kartografija' o Zagrebu od 1941. do 1945. – u vrijeme rata i vladavine NDH, a za televizijsko novinarstvo Maja Medaković s Nove TV za prilog o obitelji Basarac u emisiji 'Provjereno' kojim je, po mišljenju stručnog ocjenjivačkog suda, "osvijestila gledatelje i građane o brigama i borbi malog čovjeka da preživi u hrvatskom društvu".

Nagradu za internetsko novinarstvo dobio je Hrvoje Šimičević za seriju tekstova objavljenih na portalu H-alter o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, temu koja "nije bila adekvatno zastupljena u javnom medijskom prostoru" te je "primjer koji jasno govori o opravdanosti državnih dotacija neprofitnom medijskom sektoru, koje su naprasno ukinute dolaskom Domoljubne koalicije i Mosta na vlast".

Za novinsku fotografiju nagradu je dobio fotoreporter Pixella Željko Lukunić koji je 'uhvatio' prosvjed branitelja na zagrebačkom Trgu svetog Marka, a za najbolji snimateljski prilog na televiziji nagrađena je ekipa RTL-a za snimku izbjegličke krize korištenu u dokumentarnom filmu 'Hrvatska – put spasa'. Nagradu za životno djelo, po prvi put u povijesti HND-a, pripala je fotoreporteru, odnosno foto-izvjestitelju Fjodoru Feđi Klariću, kojega je za ovo priznanje predložio ogranak HND-a Slobodne Dalmacije. Sve o nagradama i nagrađenima možete pročitati ovdje.

 

//
 

STANJE U MEDIJIMA: SNIŽAVANJE PLAĆA, PRITISAK OGLAŠIVAČA I TRVIJALIZACIJA IZVJEŠTAVANJA

Odabirući put prijetnji medijskim slobodama, Hrvatska prati Mađarsku, Sloveniju i – kao u prosincu 2015. – Poljsku. Panelisti su objasnili da su u tim zemljama problem sistematske mjere kontrole medijskog sektora, dok u Hrvatskoj veći izazov predstavlja nedostatak bilo kakve koherentne medijske politike čiji bi cilj bio spriječiti daljnju eroziju sektora, no rezultat je isti. ”Vlada će se oštro suprotstaviti optužbama o ograničavanju medijskih sloboda, no za to nije nužno potrebno poduzeti neke proaktivne mjere. Dovoljno je ignorirati kršenje transparentnosti medijskog vlasništva i tolerirati drakonske kazne u slučajevima kleveta da bi se ohrabrila kultura autocenzure, što ima pogubne posljedice na medijske slobode”, smatra novinarka Slavica Lukić. U trećoj godini članstva u EU Hrvatska još uvijek pokušava čin ulaska u Europsku uniju uzdići iznad mantre ”Ponovo priključenje Europi kojoj smo uvijek pripadali”. Pokazatelji ekonomskog oporavka više su rezultat visoke potražnje za izvozom i niskih cijena energenata nego konzistentnih vladinih politika ili očiglednih prednosti članstva u EU.

Značajnije izravne strane investicije još uvijek nisu na vidiku, a standard života na istoj je razini kao i kasnih ’90-ih. Članice EU s kojima Hrvatska graniči zbog izbjegličke krize su podigle žičane ograde i podsjetnik su na krhkost koncepta ”Europa bez granica”, što ozbiljno utječe na privlačnost Europske unije kao transgeneracijskog projekta. Međunarodni odbor za istraživanje i razmjenu (IREX) svake godine objavljuje izvještaj “Index medijske održivosti” kojim se mjere snaga i sposobnost za opstanak medijskog sektora neke zemlje kroz analizu svih faktora koji mogu pridonijeti nekom medijskom sistemu – kvaliteta novinarstva, efikasnost menadžmenta, pravni okvir koji podržava slobodu medija i slično. Svaka zemlja može zauzeti određeni rezultat na skali od 0 do 4, a Hrvatska je za 2015. godinu tu postigla 2.50. Promatrači medija su te probleme razmatrali i ranije, ali detaljna analiza medijskog razvoja i medijskih sloboda u prve tri godine hrvatskog članstva u EU još uvijek ne postoji. ”Tokom procesa primanja u EU Hrvatska je barem pokušavala pokazati bolje lice usklađivanjem svojih zakona sa standardima i zahtjevima EU, uključujući one koji se odnose na medijski sektor”, kaže jedan od panelista “Indeksa održivosti medija” (MSI). “Nakon ulaska u EU, nema više pritiska iz Bruxellesa i nema potrebe da se pretvaramo da smo bolji nego što jesmo”.

Na tržištu na kojem su posljednjih osam godina svi glavni pokazatelji u padu medijski sektor je doveden do samog ruba bankrota i njegova osnovna uloga - povećanje broja informiranih građana - ozbiljno je narušena. Panelisti smatraju da je kreiranje proaktivnih politika hitno pitanje koje, sada bivša, socijaldemokratska vlada nije prepoznala. Pravi problem je ono što će na tom polju poduzeti dolazeća konzervativna vlada; očekivanja nisu optimistična. Kada se radi o napadima na novinare, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) i član panela Saša Leković izdvojio je slučajeve napada na Domagoja Margetića i Željka Peratovića, oba klasificirana kao pokušaj ubojstva. Peratovićevi napadači su identificirani i uhapšeni, no motiv napada je još uvijek nepoznat. Napad na Margetića nije rasvijetljen. U izvještaju je naglašeno da nevladine organizacije i profesionalna udruženja efikasno reagiraju na sve slučajeve prijetnji i napada upućenih novinarima i novinarkama. Panelisti su općenito zadovoljni postojećim zakonima koji štite slobodu izražavanja, no smatraju da bi tijela poput Agencije za elektroničke medije trebale imati aktivniji sistem za monitoring i sankcioniranje govora mržnje u elektroničkim medijima.

Jedan od najizraženijih primjera zakona koji sputavaju slobodu medija u Hrvatskoj je uvođenje kaznenog djela sramoćenja, koje kažnjava i objavljivanje istinitih informacija ukoliko su štetne za nekoga i ukoliko sud odluči da njihovo objavljivanje nije u najboljem javnom interesu, što je posebno štetno za razvoj i praksu istraživačkog novinarstva. Panelisti smatraju da je zaštita koju uredništva i medijske organizacije pružaju svojim novinarima i novinarkama koji se nađu pred sudom nedovoljna i da su novinari u tim slučajevima manje-više prepušteni sami sebi. Upitani o političkim pritiscima na medije u Hrvatskoj, panelisti kažu da regulativa štiti neovisnost medijskih kuća, no da postoje suptilne razlike njene primjene u praksi. Ukazano je i na činjenicu da glavnog ravnatelja javnog servisa mora odobriti Sabor, što dovodi u pitanje autonomiju javnog servisa. Ono što ne treba zanemariti, smatraju panelisti, je autocenzura koja proizlazi iz ekonomskih pritisaka - objavljivanje kritičkih priča o najvećim oglašivačima vrlo je rijetko. Pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima u Hrvatskoj naizgled je jednostavno: Agencija za elektroničke medije na svojoj web stranici izlistava vlasnike svih elektroničkih medija, no nema jamstva da su imena na popisu imena pravih vlasnika. Gotovo svi tiskani mediji u zemlji u vlasništvu su ili domaćeg Europapress Holdinga ili strane Styrie.

Tržišni uvjeti za pokretanje i poslovanje medija su ocijenjeni kao povoljni, posebno za tiskane medije, za koje su osigurane porezne olakšice (dnevni listovi plaćaju PDV u iznosu od 5%, a tjedni od 13% u odnosu na uobičajenih 25%). Ipak, statistike pokazuju da su novinarske plaće u padu, te da je prosječna plaća u ovom sektoru 2014. bila za 30% niža nego 2007. godine. U izvještaju se kao prijetnja svakodnevnoj novinarskoj praksi izdvaja nepoštivanje autorskih prava: praksa preuzimanja fotografija i kopiranja tekstova bez dozvole široko je rasprostranjena, a problem je i određena trivijalizacija medijskog sadržaja: izbjegavanje izvještavanja o određenim važnim temama zbog toga što se ocjenjuju kao “neprivlačne” publici. Zbog načina funkcioniranja današnjih medija mladi novinari nemaju se priliku specijalizirati za izvještavanje o određenim sektorima društva.

 

//
 

NOVINARSKI PROSVJED PRED MINISTARSTVOM KULTURE “ŠUTNJA JE ZLAT(K)O”

Novinari su pred Ministartsvom kulture postavili veliki transparent sa člancima iz Opće dekelaracije o ljudskim pravima i Ustava RH, ispred kojeg su simbolično pobacali kemijske olovke, želeći tako ukazati na činjenicu da akutualna vlast pokušava 'pokopati' slobode medija i govora. Aktualna vlast čini sve da bi onemogućila slobodu medija i neovisnost novinarstva, rekao je predsjednik HND-a Saša Leković. "Na sve što smo dosad upozoravali su se Ministarstvo kulture na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, Vlada, Sabor i predsjednica države oglušili pa čak i na međunarodne apele podrške Hrvatskom novinarskom društvu. Stoga smo na ovaj Dan slobode medija odlučili mirnim prosvjedom pokazati da nećemo dopustiti da se vlast, kakva god ona bila, ponaša na ovakav način", rekao je.

Prosvjedna povorka krenula je oko 10 sati od Novinarskog doma Savskom ulicom prema Ministarstvu kulture u Runjaninovoj, noseći niz transparenata sa porukama ministru kulture i vladi. "Šutnja je Zlat(k)o", "Slobodno novinarstvo je nacionalni interes", "Stop cenzuri - sloboda novinarima", "Smrt fašizmu, sloboda novinarstvu", "Uređujte vladu, a ne medije", "Novinarstvo je pisanje onoga što drugi ne žele objaviti. Sve drugo su odnosi s javnošću", neke su od poruka s novinarskog prosvjeda.

Novinari su pred ministarstvom postavili dječji šator koji je za vrijeme prosvjeda branitelja u Savskoj kružio društvenim mrežema. Predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je da je zadovoljan odazovom na prosvjed i potporom HND-u, ali i da među novinarima, posebno onima koji rade na HRT-u, vlada strah te se nisu odazvali zbog straha za egzistenciju. Ministar Hasanbegović osvrnuo se na upit o prosvjedu novinara koji su šetnjom od ''Novinarskog doma'' do Ministarstva kulture tražili njegovu ostavku, rekavši kako je riječ o politikanstvu. ''To nije utemeljeno na činjenicama, štoviše riječ je o manipulaciji javnosti, ne samo domaćom nego, nažalost, i stranom'', istaknuo je.

 

//
 

FREEDOM HOUSE: SLOBODA MEDIJA NISKA I HRVATSKA BILJEŽI PAD

U prosjeku jedna od sedam osoba živi u zemljama gdje je pokrivenost političkih vijesti potpuna, sigurnost novinara zajamčena i gdje postoji minimalno upletanje državnih institucija u medije, pokazuje izvješće. 41% svjetske populacije ima djelomično slobodno novinarstvo, a čak 46% živi u zemljama s neslobodnim novinarstvom. Države koje su 2015. doživjele najveći pad u pogledu novinarskih sloboda 2015. su. Bangladeš, Turska, Burundi, Francuska, Jemen, Egipat, Zimbabve, Srbija i Mekedonija. Države s najmanjom slobodom medija su Sjeverna Korea, Turkmenistan, Uzbekistan, Eritrea, Kuba, Bjelorusija, Iran i Sirija. Tako velik pad u čitavom svijetu je povezan s dva elementa: povećanim ”navijanjem” i polarizacijom u medijskim okruženjima te stupnjem vanjskih faktora zastrašivanja i fizičkih prijetnji upućenim novinarima. Ti su problemi najizraženiji na Srednjem istoku, gdje vlasti i vojska pojačano vrše pritisak na novinare i medijske kuće da zauzmu određenu stranu stvarajući tako klimu “s nama ili protiv nas” i demonizirajući sve koji se tome opiru. Istovremeno Islamska država (ISIL) i druge ekstremističke grupe nastavljaju s nasiljem prema medijima i preko svojih vlastitih mreža šire snažne alternativne priče dosižući ogromnu publiku koja se ne oslanja na novinare ili tradicionalne medijske izvore.

Čak i u znatno otvorenijem okruženju - Europi - novinari su suočeni s neobičnom razinom pritisaka terorista i do neke mjere i svojih vlada. U godini koja je počela šokom izazvanim ubojstvom osmorice karikaturista i urednika satiričnog magazina Charlie Hebdo u Parizu, medijske slobode u tom dijelu svijeta su pod prijetnjom napada, novih zakona o praćenju i protuterorizmu te verbalnih napada ili miješanja politike i vladinih službenika u medijsku politiku. Različite prijetnje slobodi medija diljem svijeta otežavaju posao medijskim djelatnicima i javnost lišavaju objektivne informacije i pravog izvještavanja. No novinari i blogeri pokazuju otpornost. U vrlo opasnim okolnostima nastoje prenijeti informaciju svojim zajednicama i ostatku svijeta te pronijeti stajališta koja su u suprotnosti sa onima koje promovira vlada ili ekstremističke grupe.

Nasilje i izbjeglička kriza dominirali su vijestima u Europi 2015., ali su pokazali kako se vijest može obraditi. Premda manje dramatični od ubojstava u Charlie Hebdou, napadi na novinare različitih počinitelja na zapadnom Balkanu pridonijeli su smanjenju tamošnje slobode medija. U Srbiji je više novinara doživjelo fizičke napade, što je pridonijelo povećanju samocenzure u čitavom medijskom sektoru. Zabrinutost pobuđuju i napadi te prijetnje smrću u Makedoniji i Bosni i Hercegovini kao i napadi na reportere koji istražuju korupciju vlasti. Valja se ozbiljno zapitati da li vlade tih država istinski prihvaćaju proklamiranu predanost europskim normama medijskih sloboda i neovisnosti. U Turskoj je Vlada iskoristila priliku stvarne prijetnje da bi pojačala pritisak na medije. Vlasti nastavljaju koristiti zakone protiv terorizma da bi uhapsile novinare, cenzuriraju online medije i deportiraju strane izvjestitelje – obično u vezi s kurdskim pitanjem, sukobom u Siriji ili pokretom Gülen. Silno slijevanje migranata u Europu neizravno je donijelo razna ograničenja novinarskih sloboda.

Najpoznatiji je slučaj Mađarske, gdje je policija napala sedmero stranih novinara koji su pokušali izvijestiti o nasilju u sudaru pogranične policije i migranata na južnoj granici države. No vlasti poduzimaju i druge korake da ograniče novinarski pristup područjima u kojima su migranti i izbjeglice, a javni su mediji poduprli neprijateljski stav prema njima. U Austriji su novinari koji su izvještavali o preprekama izvještavanju o emigrantima u nekoliko navrata i tako otkrili Vladinu nevoljkost da dopusti slobodno pisanje o situaciji. Serija napada u Njemačkoj je pripisana krajnjoj desnici, koja je ojačala kao opozicija relativno dobrohotne politike prema izbjeglicama kancelarke Merkel. Gotovo 30 napada na novinare 2015., od prijetnji smrću do fizičkog napada, dogodilo se za vrijeme desničarskih demonstracija. U posljednjih je 10 godina Europa kao cjelina doživjela najveći pad slobode medija od svih o kojima izvještava Freedom of the Press. Do toga je došlo dijelom zbog slabljenja europske ekonomije i smanjenja prihoda od reklamiranja, što je dovelo do prestanka rada nekih kuća i daljnje koncentracije medijskog vlasništva. Drugi faktori koji pridonose toj slici uključuju zakone koji ograničavaju medijsku aktivnost i povećavaju nasilje i zastrašivanje novinara u znak odmazde za izvještavanje.

 

//
 

PREDSJEDNICA RH IZVIŽDANA ZBOG TVRDNJE DA POTIČE SLOBODU MEDIJA

Konferencija u koju su putem video-linka bili uključeni i novinari 16 drugih zemalja imala je najboljeg sugovornika za ovu temu, Glenn Kesslera, autora Fact Checker kolumne američkog Washington Posta. Veleposlanica SAD-a Julieta Valls Noyes u svojem je uvodnom govoru pozdravila sve prisutne novinare i studente novinarstva te istaknula kako su slobodni mediji nužni te je zbog toga potrebno braniti ih širom svijeta. «Novinarske slobode moraju biti usklađene s profesionalnim standardima», upozorila je na kraju svojeg uvodnog govora i riječ dala hrvatskoj predsjednici. Kolinda Grabar Kitarović započela svoj govor o slobodi medija kao jednoj od ključnih sloboda i ljudskih prava citirajući pri tom Thomasa Jeffersona i izjavila kako će slobodu medija i dalje poticati. Na ovo su reagirali aktivisti Radničke fronte koji su na konferenciju došli s transparentom na kojem je na engleskom pisalo «Hrvatska Vlada ubija medije», ali i dio novinara koje je zasmetalo to što predsjednica govori nije nimalo u skladu s onim kako djeluje.

Premda ju se od zvižduka jedva moglo čuti, predsjednica RH završila je svoj govor riječima: «Čak i ako se ne slažem s onim što je rečeno uvijek ću braniti pravo da se nešto kaže», nakon čega su aktivistice i aktivisti, te pojedini novinari napustili dvoranu. Konferencija je nastavljena i nakon ovako glasne demonstracije slobodnog izražavanja nezadovoljstva, a predsjednica ju je malo zatim napustila. Okupljenima se potom obratio Glenn Kessler objašnjavajući kako izjavama političara daje ocijene od jednog do četiri Pinocchija ovisno o tome koliko istine ima u njihovim izjavama. Apsolutni rekorder je predsjednički kandidat Donald Trump kojeg, od kako je Pinocchija, niti jedan političar nije uspio nadmašiti. Naime, u čak 70 posto njegovih izjava netočno je sve što iznosi kao činjenice. «Moj Pinocchio je odličan marketinški alat jer niti jednom političaru nije ugodno ako dobije dva ili tri Pinocchija. Provjeravanje činjenica iziskuje puno posla, ali rezultati su za novinarstvo neprocijenjivi», rekao je Kessler napominjući kako se radi o provjeri činjenica, a ne stavova koje političari iznose.

Ovakvo novinarstvo, pored toga što poziva političare na odgovornost za ono što u javnosti iznose kao činjenice, istovremeno i građane poziva da kritički promišljaju ono što od političara i drugih u javnosti istaknutih osoba imaju priliku čuti i čitati u medijima. Na taj način, s vremenom, svaki čitatelj može postati pronicljiv. Vrijeme će biti potrebno i kako bi se dokinula praksa hrvatskih vlasti koje uspješno izbjegavaju neugodna novinarska pitanja. Jelena Berković iz GONG-a iskoristila je priliku i pitala postoji li način da se političare obaveže na redovno sazivanje konferencija za tisak i kako ih dobiti da odgovaraju i na ona pitanja novinara koja radije izbjegavaju. Nema jednostavnog načina, smatra Kessler, osim stalnog pritiska na vladajuće koji moraju shvatiti kako su na javnim funkcijama i odgovorni javnosti. Sudionike konferencije zanimalo je i kakvo je stanje na medijskom tržištu SAD-a na što je Kessler odgovorio da je i tamo Internet pojeo novine.

«Nekad su Washington Post i New York Times bili najjači američki mediji, no danas je to vjerojatno Huffington Post. Medije je na internetu lako pokrenuti jer ne zahtijevaju velike investicije, no teško dolaze do prihoda», rekao je Kessler ponavljajući što se već moglo čuti na međunarodnoj konferenciji o slobodi medija u Europi dan ranije, kako većinu prihoda na internetu ubiru dvije korporacije; Google i Facebook. Po završetku konferencije na svojem se Facebook profilu oglasila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izražavajući razočaranje i optužujući 'zviždače' za aktivizam: «Razočarana sam što su me upravo oni, koji se navodno zalažu za slobodu govora i medija, prekinuli za vrijeme govora u Novinarskom domu. Ne dopuštajući mi iznošenje mišljenja pokazali su kako nisu iskreni zagovornici slobode govora, već očito angažirani aktivisti. I dalje ću se ustrajno zalagati za očuvanje slobode medija i za odgovornost za izrečenu javnu riječ!”

 

//
 

NA HRT-u STOPIRANI UGOVORI VRIJEDNI VIŠE MILIJUNA KUNA

Kako je Malić potvrdio za Hinu ugovor za seriju "Hrvatski premijeri" potpisan je u posljednjim tjednima mandata Gorana Radmana i bivšeg ravnatelja programa Saše Runjića u iznosu od 800.000 kuna ili 100.000 kuna za jednu od osam planiranih epizoda od pedesetak minuta. Serija je bila ugovorena na temelju javnog poziva iz 2015. ali i kao serija "Balkanska kuhinja" nije navedena u posljednjem izvješću o HRT-ovoj nabavi programa od neovisnih proizvođača s Radmanovim potpisom sastavljenom krajem veljače, a objavljenom tek krajem travnja, mjesec dana nakon Radmanove smjene. Prema Malićevim riječima, snimanje serije "Hrvatski premijeri" produkcijske kuće Missart počelo je prije nekoliko mjeseci, dosad je uplaćeno oko trećina novca za njezinu proizvodnju, a trebala bi biti završena u listopadu i prikazana na HRT-u krajem godine. "Balkanska kuhinja", produkcijske kuće Paragon koju vodi Nada Mirković, supruga novinara i kolumnista Denisa Kuljiša, planirana u deset epizoda od pedesetak minuta, vrijedna je 999.468. kuna.

Navodno je zamišljena kao dokumentarna serija na temelju intervjua s poznatim ljudima s područja bivše Jugoslavije. Kuljiš koji se spominje kao scenarist nije bio dostupan za odgovore kada je bio sklopljen ugovor produkcije Paragon s HRT-om te u kojoj je fazi realizacija serije i kada je planirano njezino emitiranje. No, s druge strane, HRT je potvrdio sklopljene ugovore s tim produkcijskim kućama. U odgovoru Hini navode da su za seriju "Balkanska kuhinja" ugovor 9. veljače 2016. potpisali Radman i Nada Mirković kao ovlaštena osoba tvrtke Paragon. "Snimanje je započelo, a emitiranje je predviđeno ujesen ove godine na Prvome programu Hrvatske televizije. Scenarist je Denis Kuljiš", stoji u HRT-ovu odgovoru Hini. Potvrdili su da je istoga dana potpisan ugovor i za Malićevu seriju koji je u ime produkcijske kuće Missart potpisao Matija Prskalo. Iako se navodi da je potpisnik ugovora u ime HRT-a bio Goran Radman koji je bio smijenjen početkom ožujka, u odgovoru HRT-a navode se i ostale odgovorne osobe za nabavu tih serija. "Ovime ističemo i kako Povjerenstvo za dokumentarne sadržaje u sastavu Zoran Mihajlović, Siniša Galar, Robert Zuber, Marija Kosor i Đelo Hadžiselimović nije dalo preporuku za spomenuta djela. Odluku o nabavi tih djela donijeli su tadašnji ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Saša Runjić i tadašnji glavni urednik Prvoga programa Hrvatske televizije Igor Tomljanović", ističe se u odgovoru HRT-a.

Posljednjih mjeseci Radmanova mandata potpisani ugovori za programe vrijedni 2,7 milijuna kuna Osim "Balkanske kuhinje" i "Hrvatskih premijera", kako doznaje Hina, u posljednjim mjesecima Radmanova mandata potpisani su ugovori i programi ukupne vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, među kojima su serije u sklopu obrazovnog i znanstvenog programa značajno skromnijeg proračuna prema kojem bi dvadesetminutne epizode stajale 16.500, odnosno 23.000 kuna. S druge strane u posljednjem tromjesečju mandata bivšeg ravnatelja programa Saše Runjića zaustavljeni su "ugovori u postupku potpisivanja" s deset neovisnih proizvođača programa - jedan je ponuditelj odustao, sedam je ugovora zaustavljeno, a dva su postupku ovjere.

Među serijama koje su 'stopirane' ističu se "Katastrofe koje su potresle Hrvatsku" produkcijske kuće B produkcija planirane u šest epizoda po cijeni od 900.521 kuna, ali i serija "Modernizatori ili predatori" u produkcijske kuće Fade in s cijenom od 1,43 milijuna kuna ili 179.957 kuna po jednoj od osam planiranih epizoda. Doznaje se i da je Interfilm kao ponuditelj najskuplje serije naslovljene "Povijest hrvatskog filma i televizije" vrijedne 1,78 milijuna kuna odustao od projekta. S HRT-a ističu da su bivši glavni urednici tri televizijska programa (HTV 1, HTV 2 i HTV 3) uputili i izravni poziv za otkup serija "Carpe Diem", "Seoska gozba", "Slatka kuharica" i "Počivali u miru". Bivši ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić koji je, prema uvjetima poslovanja HRT-a, na zahtjev nekog od glavnih urednika programa mogao ovlastiti nadležno HRT-ovo povjerenstvo da izravno uputi ponudu pojedinim neovisnim proizvođačima nije mogao komentirati razloge nabave ili odustajanja od navedenih projekata neovisnih proizvođača bez dozvole nadređenih na HRT-u. Runjić je nakon smjene zaposlen u produkciji znanstvenog i obrazovnog programa na HRT-u.

Govoreći o povećanim troškovima vanjske produkcije vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačića nedavno je naglasio da su se na HRT-u "ponašali kao pijani bogataši". Kovačić je istaknuo i da će HRT poštivati svoju zakonsku obavezu o otkupu djela neovisnih proizvođača, no dodao je i kako HRT neće ići na štetu svojih unutarnjih resursa koji nisu dovoljno iskorišteni zbog povećanog otkupa vanjske produkcije. Upitan nije li njegov zadatak da ispita odgovornost za navodno rasipanje novca HRT-ovih pretplatnika, Kovačić je naglasio da se u pitanju nabave tog dijela programa provodi revizija te da će se "sve što ima elemente kaznene odgovornosti" uputiti "nadležnim institucijama". Prema posljednjem izvješću predstavljenom na sjednici Programskog vijeća, HRT je lani za nabavu sadržaja od neovisnih proizvođača potrošio 58,4 milijuna kuna, čak 117 posto više od zakonom propisanog minimuma od 15 posto programskog budžeta HRT-a.

 

//
 

NO HRT-A PRIHVATIO PET KANDIDATURA ZA GLAVNOG RAVNATELJA

Kao kandidati na temelju pravovremenih i valjanih prijava potvrđeni su i Ante Rončević, bivši glavni ekonomist HRT-a, povjesničar Josip Jurčević, kandidat za ministra kulture iz redova HDZ-a Dinko Čutura te Božidar Domagoj Burić, nekadašnji direktor programa HRT-a. Predsjednik Nadzornog odbora HRT-a Šenol Selimović za Hinu je potvrdio da se raspravljao o navodima nekih medija kako kandidatura vršitelja dužnosti Siniše Kovačića nije bila u skladu s propozicijama natječaja jer svoju ponudu nije poslao poštom, nego ju je navodno osobno urudžbirao na HRT-u. Potvrdio je i da je NO HRT-a na sjednici donio zaključak da je Kovačićeva bila pravovremena i valjana. 'Sva pošta koja je pristigla na javni natječaj za imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a putem pisarnice HRT-a, bez obzira da li je zaprimljena u pisarnici direktno od stranke ili putem dostave ili na drugi način, smatra se valjano zaprimljenom poštom, ali i pravovremenom, ako ju je stranka osobno ili putem dostave predala u roku koji je propisan javnim natječajem', navodi se u zaključku Nadzornog odbora. Prema riječima Šenola Selimovića, zadaća Nadzornog odbora je bila utvrditi koliki je broj prijavljenih te tko od njih zadovoljava na temelju uvjeta natječaja. Kompletan zapisnik o otvaranju prijava s naznakom koje su u skladu s uvjetima natječaja, Nadzorni odbor će poslati Saborskom odboru za medije koji će dalje provesti svoj dio postupka. Saborski odbor predlaže kandidate, a odluka o izboru novog glavnog ravnatelja HRT-a na plenarnoj sjednici Sabora mogla bi se donijeti najranije u lipnju.

 

//
 

VEM: U TEKSTU INDEXA NEMA GOVORA MRŽNJE

Vijeće navodi da je analizom teksta utvrđeno je da on sadrži niz izraza koji kod vjernika mogu izazvati osjećaj nezadovoljstva, poniženosti, povrijeđenosti i uvrijeđenosti. "Pojedini se izrazi i stilske figure u tekstu mogu smatrati neukusnima i apsolutno neprimjerenima u javnoj komunikaciji (npr. usporedba s nekrofilskim orgijama), te cijeli tekst, svojom retorikom i tonom, podiže tenzije i dodatno pojačava napetosti u društvu, zanemarujući odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ. Vijeće u tom smislu izražava zabrinutost zbog sveprisutnog pada standarda novinarske profesije što dodatno urušava kulturu dijaloga i duh tolerancije u Hrvatskoj", kaže se u priopćenju, u kojem još stoji: "Međutim, neprofesionalno, senzacionalističko izvještavanje i iznošenje tvrdnji i vrijednosnih sudova koji mogu biti uvredljivi i pogrdni ne predstavljaju nužno govor mržnje, tj. onaj govor koji zaista jeste huškački i poziva na mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i potencijalno dovodi do nasilja i nemira, imajući u vidu kontekst u kojem je objavljen. Iako tekst “Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u” neosporno predstavlja javni izričaj koji u određenoj mjeri ismijava Katoličku crkvu i njen sustav vjerovanja, pa se može smatrati usmjerenim prema skupini ljudi zbog njihove vjerske pripadnosti, smatramo da nedostaje ključni element za utvrđivanje govora mržnje, a to je poticanje na nasilje ili mržnju. Naime, poticanjem se kroz zagovaranje i prijetnje, nastoji utjecati na druge da se uključe u određene oblike ponašanja.

Tekst ne sadrži elemente poticanja na ikakvo nasilje, a nema ni elemenata poticanja drugih na mržnju. o se tekst može sIakiskazivanjem netrpeljivosti kroz ridikuliziranje, mržnja podrazumijeva aktivni osjećaj odbojnosti i neprijateljstva povezan sa sklonošću ozljeđivanja, a ti se stavovi ne mogu iščitati iz ovoga teksta". "Vijeće smatra da tekst sadrži elemente parodije i satire, a ovi stilovi podrazumijevaju napad i ismijavanje koje može izazvati negativne emotivne reakcije kod pojedinaca i skupina koje predstavljaju objekt napada. Unatoč očito negativnom stavu spram religije općenito te posebice spram institucije Katoličke crkve, smatramo kako sporni tekst ipak istovremeno analizira i određena pitanja od javnog interesa jer razmatra ulogu javne televizije.Europski sud za ljudska prava prihvatio je stajalište kako uvreda vjerske dogme ili predstavnika vjerske zajednice ne prerasta nužno u uvredu svakog/pojedinca koji pripada toj vjerskoj zajednici. U tom kontekstu podsjećamo i na Rezoluciju “Sloboda izražavanja i poštovanje religijskih uvjerenja” Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. godine, u kojoj se ističe kako kultura kritičkog promišljanja i umjetničkih sloboda ima dugu tradiciju u Europi i smatra se pozitivnom i neophodnom za razvoj i društva i svakog pojedinca. Vijeće podsjeća da je pravo na slobodu izražavanja jedno od najdragocjenijih ljudskih prava u svakom demokratskom društvu, izrijekom zajamčeno različitim međunarodnim konvencijama i nacionalnim ustavima.

Međutim, pravo na slobodu izražavanja ne odnosi se samo na činjenične tvrdnje i vrijednosne sudove koji se blagonaklono primaju, koji su ne uvredljiviji ili neutralni, nego i na one koji vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju društvo ili dio populacije.Pojedini dijelovi teksta zasigurno mogu povrijediti osjećaje vjernika i načelno mogu predstavljati uvredu, ali to nije dovoljno. Da bi postojala uvreda, mora postojati uvrijeđena osoba. U pravilu će to biti pojedinac, no iznimno se može raditi i o kolektivu ako skupna uvreda predstavlja ujedno uvredu pojedinaca kao članova kolektiva. Kao zaključak, Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je da u tekstu autora Hrvoja Marjanovića “Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u” objavljen na portalu Index.hr dana 13. travnja 2016., nije došlo do kršenja odredaba članka 12. stavka 2. te članka 26. stavka 1. Zakona o elektroničkim medijima",stoji na kraju priopćenja u kojem Vijeće poziva sve novinare i strukovne udruge da promiču kulturu dijaloga i izbjegavaju netolerantni diskurs u javnom prostoru.

 

//
 

OPORBA PROTIV HASANBEGOVIĆA ZBOG NARUŠAVANJA UGLEDA DRŽAVE

Također, traže da Vlada da pripremi Nacionalni program zaštite i promocije slobode izražavanja i razvoja demokratskog medijskog prostora s pripadajućim proračunom te ga u roku od 30 dana dostavi Saboru na razmatranje i usvajanje. Zastupnici HNS-a, SDP-a i Hrvatskih laburista od Sabora traže da provede raspravu i zaključi da je Hasanbegović odgovoran zbog narušavanja ugleda Ministarstva kulture, Vlade i države u cjelini, ugrožavanja slobode izražavanja i onemogućavanja razvitka demokratskog medijskog prostora. Traže da se Hasanbegović Saboru pisano očituje o shvaćanju slobode izražavanja i medija, zahtjevu za raspuštanjem Vijeća za elektroničke medije (VEM), odluci da uskrati svaku financijsku potporu neprofitnim medijima, te svom stavu prema ustaškom režimu i njegovim ciljevima i postupcima. Zastupnici ministru spočitavaju priopćenje koje je Ministarstvo kulture poslalo nakon što je fizički napadnut novinar i publicist Ante Tomić, tvrde da on izravno ohrabruje nasilnike prema svim kritičarima Vlade.

"Prozirnim i neuvjerljivim" ocjenjuju ministrovo obrazloženje zahtjeva da se raspusti VEM. Politička poruka tog zahtjeva je upravo zastrašujuća – VEM, ali i bilo koje drugo nezavisno tijelo, bit će raspušteno ukoliko pri obavljanju svojih zakonom definiranih dužnosti povuče potez koji se ne sviđa političkoj opciji na vlasti, navode zastupnici. Prozivaju ga i zbog ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije, ističu da je "bez ikakva obrazloženja" izbrisao kompletan program Mediji zajednice s budžetom od 30,6 milijuna kuna iz Indikativnog godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. "Obustavom financiranja neprofitnih medija ministar kulture izravno onemogućuje djelovanje ovog specifičnog medijskog podsektora, dok neraspisivanjem natječaja za bespovratna sredstva iz EU fondova dodatno čini štetu daljnjem gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske", ističu potpisnici interpelacije. ”Skandalozan i u demokratskim državama neprihvatljiv stav ministra Hasanbegovića prema ustašama i ustaškom režimu nedvojbeno je zastupan u njegovim tekstovima pisanim zadnjih 20 godina", tvrde, uz ostalo, oporbeni zastupnici među kojima su Ivan Vrdoljkak, Goran Beus Richembergh, Milorad Batinić, Peđa Grbin, Nansi Tireli.

 

//
 

MEDIJSKA KONFERENCIJA: DESTRUKTIVNI TRENDOVI U POLJSKOJ, MAĐARSKOJ I HRVATSKOJ

Od tri panela, na prvom se govorilo o izazovima slobode medija u novim državama članicama EU, Mađarskoj i Poljskoj. Moderatorica, Brankica Petković iz slovenskog Mirovnog instituta, istaknula je kako u situaciji koja trenutno prevladava u medijskoj politici članica EU zapravo nema dobrih i loših 'učenika', tema je globalno važna jer situacija niti u jednoj zemlji nije dobra.

Dominika Bychawska-Siniarska, pravnica Helsinške zaklade za ljudska prava i direktorica Opservatorija slobode medija u Poljskoj, objasnila je kako su u samo godinu dana uspjeli s 18. pasti na 47. mjesto prema indexu medijskih sloboda koji svake godine objavljuju Reporteri bez granica.“Prema našem kaznenom zakonu novinar zbog klevete može završiti u zatvoru i do godinu dana. Civilno društvo i međunarodne institucije prosvjedovale su protiv ovakvog zakonskog rješenja, no Zakon je ostao isti. Zakon o medijima donesen je još u doba komunizma i od tada nije mijenjan, dok je Zakon o javnim medijima promijenjen doslovno preko noći – bez ikakve javne rasprave. Zakon mijenja način na koji se bira direktor i nadzorna tijela, a od kako je stupio na snagu, prvi program poljske javne televizije koji je u prosincu 2015. imao gledanost od 30 posto, pao je na devet posto. Ljudi su prestali plaćati pristojbu pa je uvedeno i plaćanje pristojbe uz račun za struju. Regulatorno tijelo koje nadzire elektroničke medije u međuvremenu je izgubio ovlasti za nadzor javnih medijskih servisa”, rekla je poljska pravnica i medijska aktivistica.

Poljski aktivisti, baš kao i Hrvatski, nemaju nikakvu komunikaciju s vladom i teško ju je otvoriti. Kao i u Hrvatskoj, svako apeliranje na međunarodne institucije smatra se neprijateljskim činom domaćih izdajnika koji žele nametati vrijednosti koje nisu poljske nacionalne. Aktualna stranka na vlasti u parlamentu ima apsolutnu većinu i nema potrebe za koaliranjem, vodeća opozicijska stranka ima previše unutarstranačkih problema, a dvije nove stranke koje su tek ušle u parlament trebaju vremena da se snađu. Slabost opozicije koristi vladajuća stranka.

Balazs Weyer, predsjednik Uredničkog foruma u Mađarskoj, izjavio je da je činjenica kako se destruktivan trend iz Mađarske širi i u druge zemlje loša vijest.“Dio odgovornosti je na globalnoj financijskoj krizi i svjedoci smo medijskog propadanja u cijelom svijetu, no osobito je prisutan na tržištima koja nisu jaka i gdje su političari odlučili iskoristiti tu slabost kako bi kontrolirali medije”, rekao je Weyer. Osim na sadržaj, upozorio je, kriza medija vidljiva je i prema vlasništvu medija. “Internacionalne medijske korporacije vrlo su jeftino prodavale svoja medijska izdanja, a kupovali su ih poslovni ljudi, takozvani oligarsi koji su se obogatili zahvaljujući bliskoj suradnji s političarima na vlasti. Mediji su idealno sredstvo korupcije, što je snažna motivacija za kontroliranje i investiranje u medije”, zaključio je predsjednik Uredničkog foruma iz Mađarske. Objašnjavajući politički i institucionalni okvir, Weyer je gotovo doslovno ponovio isto što je prije njega rekla kolegica iz Poljske. Stranka na vlasti ima apsolutnu većinu, opozicija je slaba, a Mađari su izgubili povjerenje u političare, medije, i novinare. “Ne postoji svijest građana kako je sloboda medija važna za demokraciju i nisu je spremni braniti”, kaže Balazs Weyer. Zoltán Sipos, dopisnik Indeksa cenzure iz Mađarske, Bugarske i Rumunjske istaknuo je kako Mađarska uvjerljivo vodi po broju prijava kršenja medijskih sloboda i napada na novinare. “Rumunjska sa dvostruko više stanovnika ima niti 50 prijava, dok ih Mađarska ima 150, no vjerujem kako se mnoge stvari niti ne prijavljuju, posebno u lokalnim i regionalnim medijima gdje je, vjerujem, situacija i puno gora."

Drugi panel bio je posvećen institucionalnim modelima zaštite medijskih sloboda, a na njemu se govorilo o iskustvima razvijenih demokracija; Francuske, Norveške i Švedske. Moderator je bio Milan F. Živković, a prvi je govorio predsjednik Povjerenstva za kulturu i obrazovanje Nacionalne skupštine Republike Francuske, Patrick Bloche. Govorio je o tome kako je zaštita slobode medija u francuskim zakonima prepoznata još 1881. koji donosi temeljna načela slobode medija i propisuje sankcije za zlouporabu te slobode. Kao i u svakoj demokraciji, kaže, imali su kriza, no nezavisnost novinara i medija od ekonomskih utjecaja, kao i nezavisnost regulatornih tijela sada je zajamčena zakonom.

“Najveći je problem u medijima posljednjih godina koncentracija vlasništva u velike medijske grupacije koje posluju prema zakonitostima gospodarskog djelovanja, a što nije bit medija. Zbog toga radimo na novom zakonu koji bi to regulirao kako ekonomski interesi vlasnika i oglašivača ne bi bili ispred interesa javnosti zbog koje mediji i postoje. Radi se o obnavljanju povjerenja u medije jer posljednje ankete pokazuju kako samo 40 posto Francuza vjeruje medijima, a nešto manje od 30 posto vjeruje novinarima”, kaže Bloche. Prema novom zakonu novinar ima pravo odbiti pritisak i odbiti sve što je protivno novinarskom kodeksu časti, kao i potpisati svoj rad ako je on bitno izmijenjen uredničkim intervencijama ili je urednik u njega intervenirao bez odobrenja novinara, dakle sve ono što u hrvatskom Zakonu o medijima postoji od 2004. kad je donesen. Bloche je izrazio zabrinutost i zbog načina na koji je Mirjana Rakić predsjednica Vijeća za elektroničke medije bila prisiljena podnijeti ostavku što je nazvao paradoksalnim u trenutku kad se svih 28 članica EU dogovara oko regulativnog prijedloga Europskoj komisiji kojim bi se na razini cijele EU osigurala nezavisnost regulatornih tijela koja nadziru medije.

Norvežanin Frode Rekve, osnivač Norveškog instituta za novinarstvo, govorio je o ovoj instituciji koju su, uz podršku vlade, osnovali novinari i izdavači koji njome zajedno i upravljaju. Ne slažu se i mnogočemu, ali im je zajednički interes unaprjeđenje novinarske profesije. “Zahvaljujući našim zakonima i tradiciji, imamo visoku razinu slobode medija, sloboda govora vrijednost je unesena u naš Ustav prije 200 godina, uz ograničenja koja sprečavaju zlouporabu te slobode. Imamo i sofisticirani kodeks koji urednicima jamči prava kojima se osigurava nezavisnost od vlasnika, a vlasti na medije nemaju nikakvog utjecaja i zato mi je neobično slušati vaša iskustva. Moram reći kako u našoj zemlji postoji rašireno poštovanje prema medijima, a što možemo zahvaliti snažnim medijskim sindikatima, udruženjima i inicijativama koje međusobno surađuju”, rekao je Rekve.

Norveške vlasti ekonomski podupiru medije na različite načine, ali s idejom da su mediji važni za razvoj demokracije i poticanje javne rasprave o pitanjima od javnog interesa. Mediji su tako oslobođeni plaćanja dijela poreza, a mali i lokalni mediji primaju i izravne potpore kako bi mogli konkurirati nacionalnim medijskim kućama. Frode Rekve rekao je i kako je osobno pobornik državnih subvencija medijima: “Pokušali smo s tržišnom regulacijom, i evo kuda nas je to dovelo”. Švedska je medijske zakone posljednji put mijenjala 1949. godine, rekao je Lars Gunnar Erlandson, tajnik švedskog ogranka Reportera bez granica. Švedskim se vlastima može zamjeriti samo to što do početa devedesetih nisu dozvoljavale osnivanje komercijalnih TV postaja. Komercijalne radijske postaje, s druge strane, nikada nisu postale prava konkurencija javnom radijskom mediju jer kod njih prevladava glazbeni program.

Ne trećem panelu bilo je riječi o aktualnim problemima slobode medija u Hrvatskoj, o čemu su govorili Saša Leković, predsjednik HND-a, Vesna Alaburić, stručnjakinja za pravo medija u Hrvatskoj, Gvozden Srećko Flego, profesor filozofije, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru i bivši voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Melisa Skender, slobodna novinarka, dok je raspravu moderirao Nenad Zakošek sa Fakulteta političkih znanosti. Hrvatsko zakonodavstvo je pri samom vrhu europskog zakonodavstva, ustvrdila je na početku rasprave Vesna Alaburić. “Hrvatsko zakonodavstvo štiti slobodu govora čak u većoj mjeri nego što to čni, primjerice, francusko zakonodavstvo. Iako zakonodavac nije bio spreman na dekriminalizaciju difamacije, uspjeli smo unijeti odredbe koje u velikoj mjeri štite novinare. Poseban problem je sporost pravosuđa, zbog čega se događa da mediji moraju plaćati visoke naknade štete”, rekla je Alaburić. Prema njoj, u Hrvatskoj nema dovoljno profesionalne solidarnosti među novinarima, kao niti svjesti o važnosti slobode medija među političkim elitama. “Karakteristika svih vlasti do sada je da žele kontrolirati medije, ali ova vlast je šokirala, posebno u odnosu prema javnoj televiziji i neprofitnim medijima”, upozorila je Alaburić.

“Niti jedna vlast do sada, pa ni ona prethodna, nije osigurala preduvjete za slobodne i neovisne medije. Nikada nije završena medijska strategija, javni servis se shvaća kao ratni plijen, međutim, ono što se događa sada je gore nego u 90-ima”, ocijenio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković. Nova vlada potpuno ignorira zahtjeve novinara i onemogućava bilo kakav dijalog, tvrdi Leković. “HND je početkom godine pripremilo set pitanja za novu vlast, nekoliko tema za koje smo mislili da će ih zanimati, ali bili smo onemogućeni u bilo kojem dijalogu. Preostalo nam je samo da se oglašavamo priopćenjima, što i činimo, ali nikada nije došao niti jedan odgovor”, rekao je Leković. Slobodna novinarka Melisa Skender prezentirala je kronologiju poteza i izjava nove vlade, prvenstveno ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, od ukidanja subvencija za neprofitne medije sve do raspuštanja Vijeća za elektroničke medije, ocijenivši ih krajnje zabrinjavajućim i opasnim. “Ministar kulture ne bavi se medijskom kulturom, nego egzekucijom neprofitnih medija, a pitanje je vremena kada će se na dnevnom redu naći komercijalni mediji”, upozorila je Skender. Na mnoga od ovih pitanja mogao je odgovoriti i sam ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji je bio pozvan da bude jedan od panelista na konferenciji, međutim, nije se odazvao pozivu. Nakon završetka konferencije, ministar je izjavio kako Ministarstvo kulture nije dobilo poziv HND-a. "Posljednji poziv iz HND-a u Ministarstvo kulture stigao je 21. listopada prošle godine, prethodnome ministru Berislavu Šipušu", istaknuo je ministar Hasanbegović dodajući kako je to provjerio kod nadležnih službi u svome Ministarstvu. Ministar kulture rekao je da bi došao na konferenciju HND-a 3. svibnja "i bez poziva", ali je spriječen jer odlazi na službeni put u BiH. Hrvatsko novinarsko društvo tvrdi kako je poziv ministru Hasanbegoviću poslalo dva puta.

 

//
 

VLAST GUŠI CIVILNO DRUŠTVO KAO I DEVEDESETIH

Zrinjka Peruško sa Fakulteta političkih znanosti na tribini je predstavila rezultate ankete koja pokazuje da je publika neprofitnih medija iznimno veliki politički potencijal. Prema anketi, publika neprofitnih medija čini jednu četvrtinu ukupne publike svih medija, a čine ju većim dijelom žene, osobe koje pokazuju veći politički interes i koje imaju osjećaj veće političke odgovornosti. "Među njima je 26 posto publike koja koriste sve ponuđene medijske sadržaje, 15 posto publike sklonije emocionalnoj javnoj sferi, odnosno sapunicama i talk showima, te 58 posto publike koju zanimaju vijesti i dokumentarni sadržaji, odnosno politički odgovorna publika koja se spremna angažirati", rekla je Peruško. Dragan Zelić iz GONG-a ustvrdio je da u Hrvatskoj vlada demokratska regresija.

"Guše se mediji, nezavisna scena i civilno društvo, želi se uništiti svaka kritika da bi se lakše vladalo, da se ne zna da su u sukobu interesa, da se srame antifašizma, da se ne vidi klerikalizacija društva i gušenje sekularnog", izjavio je Zelić i dodao da se civilno društvo “ne boji toga”. Takvom je stanju kriva i prošla vlast što nije uredila niz pitanja, i sadašnja politička opozicija koja ne radi svoj posao. Osvrnuo se i na pitanje financiranja udruga i kazao da GONG više plati poreza nego dobije od države. Prošlu godinu od države GONG je dobio 49 tisuća kuna, a 930 tisuća kuna uplatio poreza, kazao je Zelić i dodao da GONG 30 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu. Prije početka tribine Centru za mirovne studije iz Zagreba uručena je godišnja Nagrade "Miko Tripalo" za 2015. godinu, za, kako je obrazloženo, sveukupno djelovanje, promoviranje mira i tolerancije u Hrvatskoj, za borbu za prava diskriminiranih, obespravljenih i marginaliziranih društvenih skupina, a posebno za angažman i pomoć izbjeglicama i migrantima u 2015. godini.

 

//
 

ŽELJKA LASLAVIĆ I BORIS MIŠEVIĆ DOBITNICI NAGRADE 'HRVOJE MATELJIĆ'

Tako je odlučio stručni žiri kojim je predsjedao Marko Biočina, izvršni urednik Jutarnjeg lista, a koji je nagrade dodijelio u dvije kategorije: najbolji radovi o gospodarstvu objavljeni u tiskanom ili digitalnom mediju, te za emisije emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV). - Ove godine imali smo izuzetno izjednačenu konkurenciju, te smo nagradili najbolje od najboljih. Stanje u gospodarskom novinarstvu izuzetno je dobro, što ovi radovi i potvrđuju – izjavio je Biočina, prije nego što je Vikor Vresnik,glavni urednik Forbesa, nagradu uručio Liderovoj novinarki. - Svjesna sam izazove ove profesije, no i dalje nastavljam vjerovati u plemenitost novinarstva. Želim da bude što više kvalitetnih tekstova, a manje reklama- izjavila je Laslavić, te posebno zahvalila uredniku Šajatoviću, mentoru Ivicu Grčaru, te pozdravila obitelj prerano preminulog talentiranog Liderovog novinara Hrvoja Mateljića. Mišević, kome je nagradu uručila Darija Dretar, direktorica korporativnih komunikacija Japan Tobacco Internationala, pohvalio je Lider čiji rad smatra od izuzetne ’gospodarske i društvene važnosti’, te dodao kako mu je velika čast biti dobitnikom ove nagrade. Prošle godine iste nagrade su dobili Jadranka Dozan iz Poslovnog dnevnika i Marina Job s HRT-a dok je posebnu nagradu za dugogodišnji doprinos poslovnom novinarstvu dobio Ante Gavranović.

 

//
 

NAPADAČ NA ANTU TOMIĆA DOBIO UVJETNU KAZNU OD SEDAM DANA ZATVORA

Policija je za napadača tražila najvišu moguću kaznu od mjesec dana bezuvjetnog zatvora, ali je nakon postupka na Prekršajnom sudu u Splitu ocijenjeno kako je priznanje i pokajanje olakotna okolnost dovoljna za uvjetnu kaznu, javlja Slobodna Dalmacija. Drugi napadač, J. G. (23), koji je šakom u glavu udario Tomićevog prijatelja koji ga je branio, kažnjen je s mjesec dana uvjetne kazne uz jednogodišnji rok kušnje. On je također priznao napad i pokajao se, ali je njegova žrtva zadobila lakše ozljede. Napad se odogodio krajem ožujka pred splitskim Domom mladeži nakon jedne od večeri popularnog festivala Pričigin. U društvu Ante Tomića bio je njegov prijatelj koji je zadobio ozlijede glave te splitski fotograf Feđa Klarić koji je napadače snimio. J. N. je tom prilikom Anti Tomiću kazao da je komunjara te mu skinuo šešir s glave. Drugi napadač, 23-godišnji J.G., na Antu je zamahnuo šakom, ali kako se ovaj izmaknuo, udario je njegovog prijatelja koji mu je stao u obranu. Obojica su uhićena ubrzo nakon napada te je J. N.-u izmjereno 1,24 promila alkohola u krvi. Prema Zakonu o remećenju javnog reda i mira, za čije kršenje su dvojica prijavljena ne može se izreći viša kazna od mjesec dana zatvora. Donji prag sankcije ovisi o olakotnim okolnostima koje se procjenjuju individualno. Priznanje i pokajanje u pravilu se nagrađuju kaznama blažim od predloženih od strane policije. Presuda je nepravomoćna, a do kraja postupka je za obojicu na snazi mjera zabrane približavanja Anti Tomiću.

 

//
 

OBILJEŽEN DAN I ŠEZDESETA OBLJETNICA HRT-A

Vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Siniša Kovačić istaknuo je da HRT mora biti "glas svih građana Hrvatske i medij na kojemu ne smije biti povlaštenih ili obespravljenih i javni servis koji mora prenositi isključivo istinu, ne samo o sadašnjosti, nego i o prošlosti". Naglasivši i kako se temeljna svrha i misija tog javnog servisa nikada ne smije i ne treba promijeniti, Kovačić je istaknuo i cilj da HRT bude predvodnica inovacija i razvoja, kulture i stvaralaštva te poticanja dijaloga i, prije svega, prenošenja istine. "Ako tu istinu ne možemo uvidjeti odmah, onda je moramo tražiti u dijalogu svih društvenih skupina koliko god je potrebno dok je ne pronađemo jer bez dijaloga nema niti zajedništva, a zajedništvo je, i to upravo ono kakvo smo najbolje mogli vidjeti i osjetiti u Domovinskome ratu, jedino jamstvo naše sretne i dobre budućnosti" istaknuo je Kovačić. Izaslanik predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića ministar kulture Zlatko Hasanbegović rekao je da su snaga i moć Hrvatske radiotelevizije od velikog značaja za hrvatski nacionalni identitet i nacionalnu i društvenu samospoznaju. "HRT je prvorazredno kulturno i javno dobro hrvatskog naroda čija je misija i zadaća neusporediva s bilo kojim drugim komercijalnim medijem. Zato je krajnja obveza i odgovornost svih nas, svakog od nas na svom području, pridonositi HRT-u kao prostoru istinske medijske slobode, novinarske profesionalnosti, tehnološke izvrsnosti i promicanju političkog dijaloga izvan služenja bilo kojem uskostranačkom i političkom interesu", istaknuo je Hasanbegović.

U sklopu središnje proslave uručene su i godišnje nagrade zaslužnim djelatnicima HRT-a, a na svečanoj akademiji nagrada za životno djelo "Ivan Šibl" uručena je Mići Dušanoviću, koji u sportskoj redakciji HRT-a radi već pune 42 godine te je, između ostaloga, ostvario čak osam zimskih i sedam ljetnih Olimpijskih igara te više od 4500 prijenosa uživo. Ta se nagrada dodjeljuje istaknutim radnicima koji su obilježili vrijeme u kojem su djelovali. Nagradu "Joško Martinović" za najbolju reportažu dobila je novinarka Andrea Buča za reportažu "Obrovac jučer, danas, sutra", a dobitnik nagrade "Gordan Lederer" je HRT-ov snimatelj Davor Petričić. Godišnje nagrade dodijeljene su djelatnicima tehnologije, poslovanja, produkcije i produkcije HRT-a. Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović njezin savjetnik Andro Krstulović Opara, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš, mnogi predstavnici hrvatskog javnog, političkog, vjerskog života, članovi diplomatskog zbora i, najbrojniji, bivši i sadašnji zaposlenici Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

SKUPŠTINA HND-a USVOJILA IZVEŠTAJE ZA PROŠLU GODINU

Skupština je odbila u dnevni red uvrstiti prijedloge Ogranka HND-a u Večernjem listu o smjeni predsjednika HND-a, te o poništenju odluke Središnjeg odbora o izboru glavnog tajnika. Prihvaćen je Izvještaj predsjednika HND-a o stanju u medijima i redakcijama, te radu HND-a, kao i izvještaji Središnjeg odbora, Nadzornog odbora, Novinarskog vijeća časti, Odbora za Statut, Fonda solidarnosti i Upravnog odbora Novinarskog doma. Usvojen je i prijedlog Obora za Statut o izmjenama i dopunama Statuta HND-a kojima se Statut HND-a u potpunosti usklađuje sa Zakonom o udrugama. Skupština je također zadužila Odbor za Statut da do idućeg zasjedanja Skupštine, u prosincu ove godine, pripremi smjernice za ostale izmjene i dopune Statuta, te pošalje javni poziv za raspravu na internetskim stranicama HND-a (hnd.hr) i glasilu Novinar. Odbijeno je uvrštenje u dnevni red prijedloga Ogranka HND-a u Večernjem listu o opozivu predsjednika HND-a Saše Lekovića, a Skupština je odbila raspravljati i o prijedlogu o poništenja odluke Središnjeg odbora o izboru glavnog tajnika, ocijenivši da bi to bilo protustatutarno jer je izbor glavnog tajnika u isključivoj nadležnosti Središnjeg odbora.

Skupština je odbila raspravljati o pitanju izbora glavnog urednika Novinara i web portala HND-a, ocijenivši kako je to pitanje također u nadležnosti Središnjeg odbora. Naime, izabrani glavni urednik Željko Valentić ne želi prihvatiti funkciju jer tvrdi da je bila neregularna procedura njegova izbora, kao i izbor glavnog tajnika za koje se mjesto također kandidirao. Mandat aktualnom uredniku Ivici Buljanu traje do 1. lipnja ove godine, a predsjednik HND-a obavijestio je Skupštinu kako će u slijedećih nekoliko dana predložiti Središnjem odboru kako riješiti nastalu situaciju u skladu sa Statutom HND-a i zakonom. Jednoglasno je usvojen izvještaj o poslovanju u 2015. godini, te financijski plan za 2016. godinu. Skupština je izabrala dva člana Novinarskog Vijeća časti: Davora Hrvoja i Gojka Marinkovića. Taj je izbor bio neophodan jer zbog velikog obima posla Vijeća te ostalih obaveza nekoliko članova izabranih na prošlogodišnjoj sjednici Skupštine zahvalilo na članstvu.

 

//
 

SKUPŠTINA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE: MEDIJI NE SMIJU BITI TERET

Ministarstvo kulture odgovorno je za medije, pa kao što izdašno financira neke kulturne organizacije i manifestacije, ne smije zaboraviti niti medije, jer su i oni u njegovoj nadležnosti, poručeno je sa skupštine SNH-a. Posebno nas brine sudbina uglednog dnevnika talijanske nacionalne manjine La Voce del Popolo, koji kontinuirano izlazi već 72 godine i ima neospornu povijesnu važnost kao okosnica objektivnog informiranja talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Sloveniji. Smanjenje dotacije njegovu izdavaču EDIT-u za punih 50 posto od strane Ministarstva, smatramo promašajem, jer to Hrvatskoj neće donijeti značajniju uštedu, ali će joj nanijeti neprocjenjivu štetu. A time se, osim toga, krše i međudržavni sporazumi s Italijom, poručili su sa skpštine SNH.

 

//
 

TREBA PRESTATI S POLITIČKIM KADROVIRANJEM

Iako su odredbe iz Zakona o radu jasne, država dopušta pojedinim medijskim kućama da u redakcijama imaju i novinare bez ugovora o radu. Radi se o tzv. lažnim freelancerima, prisilnim slobodnim novinarima, koji kao i stalno zaposleni obavljaju za poslodavce isti posao, ali vidljivo su zakinuti za prava u odnosu na stalno zaposlene novinare, a i nakladnik im može otkazati suradnju kad god poželi, zbog čega oni rade i žive u velikom strahu. Pri tome su zakinuti i mirovinski i zdravstveni fondovi, pa je to jedan od primjera gdje se hrvatska politika našla u čvrstom zagrljaju s kapitalom, na štetu novinara i javnosti, ali i državnog proračuna. Europa je odavno razdvojila lažne od pravih slobodnih novinara, ali Hrvatska još nije.

Ništa se nije učinilo da se riješi netransparentno vlasništvo u našim privatnim medijima, puno je tu tajnih ugovora, preuzimanja, a jedan od važnih ljudi za rješavanje te enigme, odbjegli tajkun Miroslav Kutle, koji je na ovaj ili onaj način povezan s nizom privatnih medijskih kuća (EPH, Večernji list, Slobodna Dalmacija, OTV, Obiteljski radio...), navodno je nedostupan hrvatskom pravosuđu jer se, zamislite, sklonio u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ne vjerujemo da je nedostupan, nego će prije biti da mnogo zna o grijesima i "lijevih" i "desnih", pa je svima dobro dok je on podalje od javne scene. O nedostatku socijalnog dijaloga dovoljno govori činjenica da nema pregovora o nacionalnom kolektivnom ugovoru, da nema kolektivnih ugovora niti u većini medijskih kuća, a i tamo gdje postoje, masovno se krše. U nekim medijskim kućama, iako neformalno, zabranjen je sindikat, a u drugima sindikalni su povjerenici proganjani, šikanirani i često najslabije plaćeni. Na sve to inspekcije zatvaraju oči, one su tu tek kao dekoracija, a ništa bolje nije ni hrvatsko pravosuđe. Ono je suviše sporo da bi bilo učinkovito i pravedno. Nema pravde ako na presudu morate čekati osam i više godina, a nema pravde i ako je ona za novinara preskupa.

Odvjetničke su tarife u Hrvatskoj, naime, među najvećima u Europi i snažno destimuliraju novinare, kao i sve ostale radnike, na obraćanje sudu. Posljednjih godina nije riješen niti jedan slučaj prijetnje novinarima, a imali smo i jedan pokušaj ubojstva. Novinari se, osim toga, grubo ušutkavaju pravilnicima i drugim internim aktima medijskih kuća, zabranjuje im se da o pritiscima i cenzuri kojima su izloženi u redakciji javno progovore. Na HRT-u imamo političko kadroviranje, pa kod svake promjene vlasti dolazi do "hokejaških" izmjena urednika i novinara, umjesto da se stvori ambijent u kojem će javna televizija biti istinski javni servis u kojem će dominirati novinari i urednici profesionalci, a političkoj će smjeni biti podložno samo nekoliko vodećih ljudi.

Nova vlast u Hrvatskoj već se okomila na neprofitne medije i smanjila im ili ukinula dotacije, a slično se događa i s listovima nacionalnih manjina kao što je list talijanske manjine La Voce del Popolo. Što je sljedeće, hoće li država nakon dnevnog lista Vjesnik ukidati i druge medije? George Washington, jedan od osnivača SAD-a, upozorio je jednom: "Ako nam oduzmu slobodu govora, onda ćemo glupi i nijemi, možda poput ovaca, bespomoćno stajati u redu za klanje". Nemojmo dopustiti da nam oduzmu slobodu govora! Nismo nemoćni, treba nam samo više inicijative, ako treba i pobune i prosvjeda. I više solidarnosti! Novinari moraju jasno iskazati svoj stav protiv ideoloških ratova jer oni ne pridonose općem dobru nego interesima ideoloških skupina koje na taj način žele zakamuflirati kriminal i korupciju na visokim razinama vlasti. Umjesto novinarstva koje će služiti "lijevoj" ili "desnoj" opciji, mi smo za novinarstvo koje će političari uvažavati, stoji u priopćenju Sindikata novinara Hrvatske, koje potpisuje predsjednik Anton Filić.

 

//
 

HND: ZABRINJAVAJUĆE STANJE NA HRT-U

Javnost i nadležne institucije želimo ovim putem upozoriti na zabrinjavajuće stanje na HRT-u. U skladu s izjavama vladajućih, koji su još kao oporba najavljivali da će na HRT-u ''raditi metla” kad oni dođu na vlast, te su otvoreno pozivali na smjene na javnom servisu, potvrđujemo da je ta zadaća uspješno obavljena. U v.d. mandatu nove Uprave HRT-a dogodila se brza egzekucija i to na svim razinama - od Poslovnih jedinica Program i Produkcija preko Poslovnih jedinica Tehnologija i Poslovanje do mreže regionalnih TV Centara. Prisavska ''metla'' zahvatila je gotovo 70 rukovoditelja, urednika, novinara, redatelja, snimatelja, inženjera, pravnika. Za smjene za koje nekima trebaju godine, novoj v.d. Upravi trebala su tek nepuna dva mjeseca.

Nije poznato po kojim se kriterijima popunjavaju upražnjena mjesta u rukovodećoj i uredničkoj strukturi. Stoga se postavlja pitanje jesu li oni profesionalne prirode i u skladu s pravilnicima HRT-a ili je riječ o politički motiviranim smjenama i postavljanjima kako bi vlast bila zadovoljna. Kao i u slučajevima otkaza u mandatu bivšeg ravnatelja Gorana Radmana, kojima smo se protivili, protiv smo otkaza novinaru Saši Kosanoviću. On je za navodno neodobrenu suradnju na projektu izvan HRT-a dobio najtežu kaznu, iako postoje mnogi primjeri slične suradnje zaposlenika HRT-a na različitim projektima ili u institucijama koje nisu sankcionirane. Iz događaja koji su prethodili otkazu jasno je da angažman izvan HRT-a i nije bio pravi razlog otkaza kolegi Kosanoviću.

Javnost još nije dobila odgovor niti na pitanje zašto je otkazana honorarna suradnja novinaru Ivici Štoriću u Zadru, koji je taj otkaz suradnje ocijenio političkom smjenom u režiji lokalnih političara. Uz poruku da je naredba došla s ”vrha'' i da o njoj nema rasprave, nova v.d. rukovoditeljica zadužena za regionalne TV centre prenijela ju je rukovoditelju HRT centra Zadar Ediju Škovrlju. I on sam se potom našao na popisu bivših, također bez riječi objašnjenja o razlozima smjene.

O upitnosti kriterija po kojima se provode smjene govori i slučaj bivšeg urednika Trećeg programa HTV-a Deana Šoše, kojega je jednako cijenila i struka i javnost. U doba opće nezainteresiranosti za kulturu, posebice među mladima, u nepune je tri godine ”Trećem” osigurao status medijskog kulturnog kapitala, kojem su udjeli glednosti ravni kultnom Arteu u Francuskoj. Na televiziji koja prepoznaje kvalitetne urednike, iza kojih stoje mjerljivi rezultati, bio bi nagrađen, a na HRT-u je smijenjen. Uz smjene upozoravamo i na cenzuru u programu. Medijski su već poznati slučajevi zabrane javljanja novinara HRT-a uoči skupa "Za satiru spremni" 1.4.2016. sa zagrebačkog Zrinjevca u emisiju “Hrvatska uživo” kao i ignoriranje akcije Kulturnjaka 2016. "Crno sunce". No, ono što se u uređenim društvima slobodnih medija naziva cenzurom, v.d. ravnatelj programa Jozo Barišić na Programskom vijeću tumači kao ''nedostatak tehničkih kapaciteta''.

Svi vodeći mediji su 29. travnja prenijeli kritike povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muižniekisa, koji je prozvao vladajuće zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda. Izrazio je zabrinutost smjenama na HRT-u, koje je ocijenio političkima, a ne profesionalnima. HTV vijest o toj važnoj ocjeni nije niti spomenuo u svojim programima, niti na teletekstu, niti na web portalu hrt.hr. Za predstavljanje Vesne Pusić, kandidatkinje za glavnu tajnicu UN-a, članicama svjetske organizacije u New Yorku, kao prve žene u povijesti Hrvatske koja je ušla u tu prestižnu utrku, niti na jednom od četiri TV kanala nije bilo mjesta. Istodobno, uz svog kandidata, bivšeg predsjednika Danila Turka, uživo je predstavljanje hrvatske kandidatkinje prenosila slovenska javna televizija.

Kako je dobro poznato da je govor Vesne Pusić počeo u 17:15, cinično zvuči službeno objašnjenje vodstva HRT-a koji su taj potez opravdali tvrdnjom da je ''predstavljanje Vesne Pusić započelo oko 18:30 zbog čega bi prijenos zahtijevao i promjenu programskoga rasporeda na Četvrtom programu, odnosno neemitiranje Dnevnika namijenjenoga gluhonijemim osobama.”

Samo nekoliko dana kasnije, kada je u tom terminu išao nastavak prijenosa uživo, izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njenog turskog kolege Erdogana, promjena rasporeda i neemitiranje Dnevnika namijenjenoga gluhonijemim osobama nisu bili nikakav problem.

Prijenosa uživo na jednom od četiri kanala, što podrazumijeva pravodobnu pripremu programskog sadržaja i tehničkih kapaciteta, nije bilo ni na 25. obljetnicu stradanja 12 hrvatskih policajaca, ubijenih i masakriranih 2.5.1991. u Borovu selu. Dok nacionalni javni servis komemoraciju nije prenosio, ona se mogla pogledati na jednoj kablovskoj televiziji. Također, gotovo svakodnevna gostovanja vladajućih političara u programima HRT-a sada su primjer ''objektivizacije medijskog izvješćivanja”, dok su prije promjene vlasti i ''preuzimanja Prisavlja'', istima bili argument da je televizija u službi jedne stranke, one koja je predvodila tada vladajuću koaliciju.

Uz sve navedeno upozoravamo i na probleme u funkcioniraju sustava, zbog kojih dolazi do velikih programskih propusta poput onog s objavom netočne vijesti o smrti poznatog sudionika TV kvizova Mirka Miočića ili pak emisije u kojoj je kolega Damir Matković, pozvan kao gost, postao voditelj višesatnog programa uživo, a da ga o tome nitko nije obavijestio.

Zbog svega toga, jasno je da HRT ne ide u smjeru ''podizanje razine profesionalnosti”, kako je u svom obraćanju javnosti nakon imenovanja najavio v.d. glavnog ravnatelja Siniša Kovačić. Od vodstva kuće Ogranak HND-a na HTV-u zatražio je i javnu zaštitu voditeljice Daniele Trbović, koja je zajedno s timom emisije ”Bez veze” urednice Maje Tokić, zadnjih mjeseci na pojedinim web portalima izložena nedopustivim napadima i osobnim uvredama, koji su prerasli u govor mržnje.

Zajedno sa Sindikatom novinara i medijskih djelatnika na HTV-u, HND traži hitno formiranje Radničkog vijeća, koje će savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima, promicati i štiti interese zaposlenika kod poslodavca, a ne da u zamjenu za Radničko vijeće, kao prethodnih godina, to radi Koordinacija sindikata. Ukazujemo i na potrebu hitnog raspisivanja i provođenja izbora za člana Programskog vijeća iz redova zaposlenika, ispražnjeno ostavkom Joze Barišića, a nakon što je imenovan na funkciju v.d. ravnatelja PJ Program. Od vladajućih zahtijevamo da stvore klimu i zakonske uvjete kako bi HRT konačno postao vrhunski profesionalan javni servisa na dobrobit svih građana, a ne izvršitelj naloga bilo koje vladajuće političke garniture, stoji u zajedničkom priopćenju koje potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u, Sanja Šegedin-Miriovsky, predsjednica Sindikata novinara i medijskih djelatnika na HTV-u i Saša Leković, predsjednik HND-a.

 

//
 

HND: BIZARNI I NEZAKONITI OTKAZI U NOVOM LISTU

Hrvatsko novinarsko društvo izražava duboku zabrinutost informacijama da je uprava Novoga lista dala otkaz Tatjani Gromača, uglednoj spisateljici i novinarki, dok Maji Hrgović, drugoj uglednoj spisateljici i novinarki, prijeti otkazom u slučaju da ne prihvati degradirajući ugovor koji je daleko ispod njezinih autorskih i novinarskih mogućnosti. Hrvatsko novinarsko društvo izražava duboku zabrinutost informacijama da je uprava Novoga lista dala otkaz Tatjani Gromači, uglednoj spisateljici i novinarki, dok Maji Hrgović, drugoj uglednoj spisateljici i novinarki, prijeti otkazom u slučaju da ne prihvati degradirajući ugovor koji je daleko ispod njezinih autorskih i novinarskih mogućnosti.

HND je osobito zgrožen banalnošću obrazloženja otkaza u prvom i prijedloga otkaza u drugom slučaju. Gromači je, naime, nakon dugogodišnjeg rada u Novom listu poručeno da Novi list više ne treba njezine usluge s obzirom na to da živi u Puli, budući da Novi list tamo ima novinare Glasa Istre, od kojih može preuzimati tekstove s tog područja. Gromača, međutim, kao novinarka i autorica nikad nije bila vezana ni ograničena na neki lokalni prostor, nego je u svojim tekstovima čitateljima nudila puno širu perspektivu, ne samo novinarsku, nego i umjetničku i kritičku. Predloženi otkaz Maji Hrgović pak uvjetovan je njezinim prihvaćanjem ugovora za mjesto urednice na portalu Novog lista, nakon što je od 2003. godine bila novinarka kulture u Novom listu. HND niti na koji način ne želi podcijeniti kolegice i kolege koji rade na portalu Novog lista, no prihvaćanje novog ugovora značilo bi da bi kolegica Hrgović prestala pisati za Novi list o kulturi, te bi na portalu objavljivala tuđe tekstove što svakako ne predstavlja profesionalnu korist za redakciju Novog lista.

Sindikalne podružnice u Novom listu negativno su se očitovale o predloženom otkazu upozoravajući da odluka da se Maja Hrgović preraspodijeli na radno mjesto urednice na portalu nema uporišta u zakonsko-normativnim okvirima, budući da u redakciji Novog lista još uvijek ne postoji sistematizacija radnih mjesta donesena na zakonit način, pa postavljanje radnika na novo radno mjesto koje zapravo ne postoji nosi element nelegalnosti, zbog čega se ni radniku ne može uručiti otkaz zato što ne želi prihvatiti radno mjesto koje legalno ne postoji.

HND, međutim, želi upozoriti i na nepodnošljivu i šokantnu lakoću kojom se uprava jednog dnevnika odriče ili namjerava odreći vrsnih novinarki koje su se istaknule svojim novinarskim radom, ali i koje su svojim novinarskim, spisateljskim i društvenim angažmanom pridonijele ugledu Novoga lista i njegovom utjecaju. Kada znamo da se i kolumnist Novog lista Ladislav Tomičić nedavno zatekao u istoj situaciji kao i kolegica Hrgović, kada je pod prijetnjom otkaza bio prisiljen prihvatiti rad na portalu Novog lista umjesto uobičajenog novinarskog rada u dnevnom listu, a prijetnju otkazom na svojoj je koži nedavno iskusio i Boris Pavelić, onda je sve jasnije da se ovdje radi o neprihvatljivom obrascu ušutkivanja neposlušnih, kritičkih i utjecajnih novinara, što je, naravno, protivno svim uzusima novinarske profesije, interesima čitatelja Novog lista, a time i samog lista. HND stoga još jednom poziva upravu Novog lista da preispita i povuče svoje odluke i zaštiti svoje novinare i novinarsku profesiju. O svojim saznanjima u svim navedenim slučajevima HND će obavijestiti Europsku federaciju novinara i ostale međunarodne organizacije koje se bave novinarskim i medijskim slobodama, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

 

//
 

HND: POGREŠNA I ŠTETNA ODLUKA MINISTARSTVA KULTURE

Hrvatsko novinarsko društvo pridružuje se apelu Sindikata novinara Hrvatske kao i svim drugim organizacijama, ustanovama i pojedincima koji su ukazali na pogrešnu i štetnu odluku Ministarstva kulture da smanje dotacije riječkoj izdavačkoj ući EDIT za 50% i najavu da bi u slijedećoj godini dotacije iz proračuna mogle biti i ukinute. Na taj način ugrožene je, između ostaloga, i opstanak lista La Voce del Popolo, dnevnika talijanske nacionale manjine čiji je izdavač EDIT. La Voce del Popolo već 72 godine informira pripadnike talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Sloveniji na njihovo materinjem jeziku. Od prvog dana kako je Zlatko Hasanbegovic imenovan za ministra Ministarstvo kulture uporno čini štetu hrvatskoj medijskoj i kulturnoj sceni, kao i međunarodnom ugledu zemlje. Ta se šteta ne ogleda samo dramatično pogrešnim odlukama nego i kršenjem, internih propisa Ministarstva, te zakona i međunarodnih sporazuma kao i temeljnih demokratskih načela. HND redovito upozorava na nedopustivu praksu koju Ministarstvo kulture na čelu sa dr. Hasanbegovićem provodi na štetu medija, pogotovo onih koji su važni za demokratsku sliku Hrvatske, a ne mogu bez proračunske pomoći opstati na tržištu. Financijsko ugrožavanje jedinog manjinskog dnevnog lista u Hrvatskoj novi je drastičan slučaj štetne politike Ministarstva kulture.

 

//
 

HND PROTIV TJERALICA

Hrvatsko novinarsko društvo zgroženo je činjenicom da je u emisiji "Bujica" Velimira Bujanca objavljen prilog koji je praktično tjeralica za poznatim hrvatskim glumcem Reneom Bitorajcem te da je portal "Narod" tu tjeralicu ponovio, uključujući i objavu dijela priloga iz "Bujice" u kojem je, između ostalog, jasno vidljiva i adresa na kojoj Bitorajac živi sa suprugom i dvoje djece. Napadom na obitelj Renea Bitorajca na krajnje opasan način nastavljen je niz javnih objeda, huškanja i poziva na linč onih koji se javnim istupima protive nametanju hrvatskim građanima nazadnjaštva i netolerancije kao poželjnog društvenog modela. Hrvatsko novinarsko društvo, i samo stalna meta uvreda, huškanja i poziva na linč, očekuje u ovom slučaju promptnu reakciju Ureda pučke pravobraniteljice, Ureda pravobraniteljice za djecu, DORH-a i svih drugih nadležnih institucija, prije nego započne fizičko nasilje nad “obilježenima”. Od najviših državnih dužnosnika koji su do sada redom ignorirali sva javna upozorenja HND-a i međunarodnih novinarskih udruga, kao i udruga za zaštitu ljudskih prava te visokih dužnosnika tijela Europske unije, zahtijevamo da se odmah i bezuvjetno ograde od ovog posljednjeg, kao i svih dosadašnjih huškačkih napada i poziva na linč, uključujući one u emisijama Velimira Bujanca. Podsjećamo ih i na katastrofalne učinke dosadašnjeg sustavnog marginaliziranja ili potpunog ignoriranja upozorenja da ne osuđujući javno uvrede, huškanja i prijetnje u medijima sudjeluju u uništavanju uvjeta za ozbiljno i odgovorno novinarstvo u Hrvatskoj te u kršenju ljudskih prava, stoji u priopćenju koje potpisuje Saša Leković, predsjednik HND-a.

 

//
 

HND I NOVINARSKE ORGANIZACIJE IZ REGIJE OSUĐUJU PRITISKE NA NUNS

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Udruženje/udruga BH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Udruženje novinara Kosova i Udruženje novinara Makedonije najoštrije osuđuju neprimjerene medijske pritiske na Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), na njegove članove i najuže vodstvo. Posljednji u nizu neprimjerenih napada dogodio se u ponedjeljak, 16. svibnja, kad je direktor i glavni i odgovorni urednik ”Večenjih novosti” Ratko Dmitrović, članove NUNS –a proglasio “simpatizerima ustaške Hrvatske”, a Jovanu Gligorijević, članicu Izvršnog odbora NUNS-a, optužio za ”kroatofilstvo”, samo zato što objavljuje tekstove na jednom hrvatskom portalu. Novinarske organizacije iz regije smatraju nedopustivim korištenje govora mržnje i huškanja u javnoj komunikaciji općenito, a posebno je neprimjereno da takav govor koriste novinari ili urednici koji imaju jasna etička pravila i odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ. Budući da je Dmitrović na čelu utjecajnog srbijanskog dnevnika, čiji je djelomični vlasnik država Srbija, njegov huškački govor ima osobitu težinu i zahtijeva javnu osudu srbijanske medijske zajednice i primjerenu reakciju državnih institucija Srbije. Novinarske organizacije iz BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Kosova iskazuju punu solidarnost sa članovima NUNS –a, daju im punu potporu u borbi za slobodno, odgovorno i etično novinarstvo - lišeno svake mržnje i posvećeno demokratskim vrijednostima, stoji u priopćenju koje potpisuju: Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari, Marijana Čamović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Saša Leković, predsjednik HND-a, Zekrija Chabani, predsjednik Udruženja novinara Kosova i Naser Selmani, predsjednik Udruženja novinara Makedonije.

 

//
 

HND OSUDIO NAPAD NA NOVINARA RTL-A PETRA PANJKOTU

Kolega Panjkota iz Banja Luke je izvještavao s prosvjeda, a neposredno nakon javljanja za središnju informativnu emisiju RTL Danas nepoznati muškarac ga je udario šakom u glavu. Ovaj napad, kao i svaki napad na novinara na radnom zadatku ili napad zbog sadržaja novinarskog uratka HND smatra nedopustivim i opasnim napadom na slobodu izvještavanja, a od vlasti u Banja Luci zahtijeva kažnjavanje napadača na kolegu Panjkotu, stoji u priopćenju HND koje potpisuje Saša Leković.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

NOVI SAD: PROSVJED ZBOG SMJENA NA RTV-U

"Zahtijevamo neopozive ostavke Upravnog odbora i poništavanje svih odluka koje je to tijelo donijelo. Te odluke su izazvale val neobrazloženih smjena na RTV-u, narušile povjerenje građana u Pokrajinski javni servis i ugrozile objektivno i neovisno funkcioniranje", izjavila je na skupu u središtu Novoga Sada novinarka RTV-a Jelena Vukmanović, koja je pročitala zahtjeve Inicijative "Podrži RTV". Okupljeni su zatražili i javne isprike od aktualnog vodstva za klevete upućene zaposlenicima, koji su optuženi da su izvještavali jednostrano i da su emitirali naručene priloge. Inicijativa "Podrži RTV" zatražila je od međunarodne zajednice da se izjasni o događajima na javnom servisu Vojvodine i da jasno priopći svoje stajalište o politički motiviranim smjenama i ostavkama na RTV-u. Okupljeni su nosili transparente "Ja plaćam, ja gledam, ja branim", "Neću još jednu Vučićevu tvornicu laži", "Kome smeta jak RTV", "Ujedinjeni možemo sve". Među okupljenima su bili i brojni aktivisti nevladinih organizacija, kao i pojedini oporbeni političari. Delegacija Europske unije i Misija OESS-a u Srbiji priopćili su da s pažnjom prate veliki broj kadrovskih promjena na RTV-u. "Koristimo ovu prigodu da podsjetimo na veliku odgovornosti koju RTV, kao javni servis, ima u osiguravanju najviših standarda u očuvanju javnog interesa", navodi se u priopćenju. RTV, dodaje se, ima i dodatnu, veliku odgovornost da ispuni legitimna očekivanja nacionalnih manjina osiguravanjem programa na manjinskim jezicima, ističe se u priopćenju EU i OESS. U Vojvodini je, kao i u cijeloj Srbiji, na travanjskim izborima uvjerljivo pobijedila Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića. Oni će vlast nad Autonomnom pokrajinom Vojvodinom preuzeti od dosadašnje vladajuće koalicije koju je predvodila Demokratska stranka Bojana Pajtića. Kadrovske promjene na čelu RTV-a počele su dva tjedna nakon objavljivanja rezultata izbora.

 

//
 

EFJ: TURSKA MORA SPRIJEČITI ATMOSFERU STRAHA ZA NOVINARE I SINDILALISTE

EFJ posebno ističe činjenicu da su turske vlasti otvorile istrage protiv 5 novinara i sindikalista (Ertugrul Mavioglu, Faruk Eren, Ayse Düzkan, Mustafa Sönmez i Melda Onur) samo zato što su sudjelovali u kampanji solidarnosti s kurdskim dnevnikom Özgür Gündem. Novinari i sindikalisti odgovaraju jer su članci i vijesti objavljene onih dana kad su sudjelovali u kampanji solidarnosti koja je proglašena “terorističkom propagandom” i “poticanjem na zločin”. ”Ta vrsta optužbe je jasan način zastrašivanja novinara i sindikalista stvaranjem atmosfere straha i ima efekt “hladnog tuša” na slobodu izražavanja općenito”, rekao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a.

U drugom slučaju koji osuđuje EFJ je novinarka Arzu Yildiz osuđena na 20 mjeseci zatvora. Oduzeta su joj zakonska prava na djecu zbog kršenja tajnosti sudskog procesa. Osuda čeka potvrdu u žalbenom postupku. Arzu Yildiz je država tužila zbog objavljivanja snimke saslušanja tužitelja koji je procesuiran nakon optužbe da je turska vlada sudjelovala u krijumčarenju oružja za pobunjenike u Siriji. U odvojenom sudskom postupku vezanom uz istu temu su Can Dündar i Erdem Gül osuđeni na najmanje 5 godina zatvora zbog otkrivanja državne tajne nakon što su objavili snimku koja svjedoči o kamionima koji su nosili oružje u Siriju.

Izravno se pozivajući na preporuku Vijeća Europe državama članicama o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika, Bjerregård je citirao da ”svako upletanje u pravo na slobodu izražavanja novinara i ostalih medijskih djelatnika stoga ima loše učinke po društvo jer znači upletanje u prava ostalih da dobiju informacije i ideje te upletanje u javnu raspravu”. EFJ i IFJ će o tim slučajevima obavijestiti Vijeće Europe, tj. njegovu Platformu za zaštitu novinara. Pozivaju turske vlasti, uključujući novog eventualnog premijera, da promijene tu dramatičnu situaciju.

 

//
 

ZAUSTAVITI OBESMIŠLJAVANJE IDEJE JAVNIH MEDIJSKIH SERVISA

Neformalna inicijativa okupljena pod nazivom "Novinarska mreža" upozorava da je u pojedinim zemljama regiona na djelu obesmišljavanje javnih medijskih servisa i političko nasilje nad njima, sa ciljem da oni postanu medijske platforme za projekte vlasti i političkih stranaka. Događaji na Radio-televiziji Vojvodine jedan su od drastičnih primjera kako država beskrupulozno gazi medijske slobode i novinarska prava. Na ovom pokrajinskom javnom servisu izvršena je politička smjena "nepodobnih" urednika koja podsjeća na čistke u totalitarnim sustavima: samo tijekom jednog dana smijenjeno je 14 urednika i to bez ikakvog obrazloženja, a drugi su natjerani da podnesu ostavke. Smjenjuju se i svakodnevno ponižavaju naše kolege, većinom mladi ljudi, kojima je jedini ”grijeh” to što su svoj posao radili poštujući profesionalne i etičke standarde, dok se na njihova mjesta dovode "provjereni kadrovi" iz devedesetih, poznati po ratnoj propagandi i poslušničkom novinarstvu. Kolege koje su zbog nepristajanja na nove uređivačke prorežimske politike, napustili matične kuće, nerijetko su nalazili profesionalni zaklon upravo na RTV Vojvodine, zbog čega je ovaj javni servis u posljednje vrijeme predstavljao jednu od rijetkih profesionalnih medijskih kuća u Srbiji. Na sličan način i na Hrvatskoj radioteleviziji provedena je politička čistka poslije izbora – u nepuna dva mjeseca na ovom javnom servisu došlo je do smjene gotovo 70 rukovoditelja, urednika, novinara i drugih medijskih radnika, a na njihova mjesta dovedeni su kadrovi bliski vlasti.

U oba slučaja vlade i ne kriju da stoje iza ovih smjena. Dok je u Hrvatskoj nova vlast, u vrijeme kad je bila u opoziciji, najavljivala da će na HRT-u "raditi metla" nakon što pobjede na izborima, u Srbiji je u režimskim medijima vođena kampanja protiv RTV-a zbog njegovog profesionalnog, kritičkog otklona od vlasti. Novinarska mreža naglašava da su javni medijski servisi jedan od ključnih stupova demokratskog društva i da oni moraju biti isključivo u službi građana i javnog interesa, a ne vlasti i političkih stranaka, te stoga zahtijevamo od međunarodne zajednice i organizacija da reagiraju na ove događaje, oštro ih osude i poduzmu mjere kako se u budućnosti ne bi događali. Također treba imati u vidu da su ovakvi događaji na javnim servisima po pravilu prethodnica drugih, još gorih gaženja demokratskih principa i građanskih prava. Novinarska mreža solidarno stoji uz kolege, novinare i novinarke RTV i HRT koji su se našli na udaru političkog progona. Pozivamo kolege novinare, ali i druge javne ličnosti i građane da se i oni solidariziraju s našim kolegama.

 

//
 

ZAKONODAVNI OKVIR ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO TREBA POBOLJŠATI

1. Dekriminalizacija novinarstva = mađarski model. Novinari mogu kršiti zakon pokušavajući doći do informacije. Sudeći prema izvještaju, svi zakonski okviri donose ograničenja slobode dolaženja do informacija. Premda u mnogim državama sudovi uzimaju u obzir važnost slobode medija kad odlučuju o kaznenim prijavama protiv novinara, rizik osude ipak uvijek postoji. Upravo zato izvještaj poziva na “dekriminalizaciju novinara za postupke traženja informacija”. Mađarski model, koji novinara izuzima od svake odgovornosti pred zakonom za postupke koji spadaju u njegovu profesiju, predstavljen je kao najbolja praksa.

2. Javni interes je iznimka. Objavljivanje informacije može prekršiti prava treće strane, čiji je legitiman interes da određena informacija ostane tajnom i osobnom. Izvještaj ne donosi načelne primjedbe na pravila koja zabranjuju objavljivanje tih informacija, ali takva pravila bi morala poznavati “iznimku javnog interesa da bi se interesi mogli izbalansirati, što bi se moralo primjenjivati u svim zemljama”, kaže se u izvještaju i dodaje kako je "potrebna precizna definicija onoga što spada u javni interes".

3. Kaznene istrage protiv novinara su regulirane sudovima. Novinari mogu biti predmet kaznenih istraga i to može imati efekt hladnog tuša na slobodu medija (samocenzura, zaštita izvora). Pretres uredničkih ureda i zapljena novinarskog materijala smiju se obaviti “samo ako su prošli prethodni ex ante nadzor suda, kao što je slučaj u Francuskoj, Poljskoj i Danskoj", preporuča se u izvještaju. Suzdržavanje novinara kao svjedoka je također potrebno primijeniti u svim zemljama.

 
  NATJEČAJI
//
 

Europski parlament objavio poziv za podnošenje prijedloga za okvirne sporazume o partnerstvu u području medija za razdoblje 2016. - 2019. Više možete vidjeti ovdje.

 
  POSLOVI
//
 

 
  STIPENDIJE
//
 

OTVORENE PRIJAVE ZA ŽENSKE PRIČE

Novinarke s tri i više godina profesionalnog iskustva mogu se prijaviti za poticaje organizacija International Women's Media Foundation (IWFM) i The Secular Society za priče o problemima koji utječu na svakodnevni život žena i djevojčica u bilo kojoj zemlji svijeta. Poticaj u iznosu od otprilike pet tisuća američkih dolara namijenjen je pokrivanju troškova istraživanja uključujući putne troškove, logistiku, fiksere i vize. Aplikacije su otvorene, a poticaji će se dodjeljivati u kolovozu i prosincu ove, te u travnju iduće godine. Više informacija: https://www.iwmf.org/programs/reporting-grants-for-womens-stories/

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved