HND-SNH Info

Newsletter 26

Ožujak 2016.
HND-SNH Info

IZDVOJENO

- BOZANIĆ: ZLO ŽELI VLADATI MEDIJSKIM SVIJETOM
- MINISTARSTVO KULTURE NEĆE PODUPIRATI NOVE PROJEKTE NEPROFITNIH MEDIJA
- HND: ZABRANA „MONTIRANOG PROCESA“ NA HTV-U NOVI JE NAPAD NA SLOBODU MEDIJA
- INTERNA REVIZIJA „ČEŠLJA“ PROJEKTE IZ RADMANOVA MANDATA
- GONG: RAZINA POLITIČKE KOMUNIKACIJE SE SROZALA
- OSCE PORUČIO DA HRT I AEM MORAJU BITI NEOVISNI
- PETICIJA ZA SLOBODU MEDIJA U TURSKOJ
- GUARDIAN OTPUŠTA 250 LJUDI
- STIPENDIJE

MEDIJSKA SCENA

BOZANIĆ: ZLO ŽELI VLADATI MEDIJSKIM SVIJETOM

Kardinal Josip Bozanić u uskrsnoj je propovijedi napao medije rekavši da se “agresivno, pod valutom slobode izražavanja, javno prokazuje svjedoke koji ne kriju svoje kršćansko uvjerenje” te kako “zlo želi vladati medijskim svijetom”.
	Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković ocijenio je, gostujući u Dnevniku N1 televizije, kako se Bozanić obračunava sa medijima koji ne idu uz dlaku Crkvi. Bozanić je, među ostalim, kazao kako je neshvatljivo da se kršćane samo zbog vjere u Krista razapinje ili se razapinju vrjednote koje su niknule iz Kristova križa. “Zato se agresivno, pod valutom slobode izražavanja, javno prokazuje svjedoke koji ne kriju svoje kršćansko uvjerenje u politici, kulturi i znanosti. Zato se obiteljima koje svjedoče kršćansku sliku muškarca i žene, oca i majke sa svojom djecom, šalju poruke da su manje poželjni od nekih drugih oblika suživota, kojima se želi predstaviti tzv. novi oblik obiteljskoga života, a mlade vjernike koji svoju pripadnost Kristu žele posvjedočiti okupljanjem na kršćanskim susretima pokušava predstaviti kao nenapredne”, rekao je Bozanić. Predsjednik HND-a Saša Leković u Dnevniku N1 televizije komentirao je kako ovo nije prvi puta da svećenici šalju političke poruke sa oltara, ali kako jest prvi puta da je netko iz vrha Crvke na sam Uskrs uputio ovakvu poruku. “Oni uopćavaju, a misle na medije koji im ne idu uz dlaku. Svatko može prepoznati što god želi u tom govoru, ali kad pogledate kontekst, a ne samo nekoliko citata, vidite da to liči na politički govor bez argumenata i ispada da svi mediji u Hrvatskoj ili svijetu postoje samo da bi škodili vjernicima i Crkvi što nema veze s istinom”, rekao je Leković. “Čini mi se da je to poruka novinarima, ali Bozanić o tome zna više. U kontekstu političkih događanja u hrvatskoj ovo je znakovito i nije rijetko da svećenici zloporabe svoj položaj pa govore na misama stvari kojima nije tamo mjesto. Svatko odgovoran bi trebao paziti da riječi koje izgovori imaju odjeka pa pretpostavljam da je Bozanić mislio što će reći prije nego je to rekao”, zaključio je Leković. Na pitanje je li Bozanić ovakvom propovjedi izvršio pritisak na medije, Leković je odgovorio da ovakav sadržaj mise na Uskrs nije primjeren i ne pridonosi ni na koji način dobru niti razumijevanju među ljudima. Tekst u cijelosti možete pročitati ovdje.

MINISTARSTVO KULTURE NEĆE PODUPIRATI NOVE PROJEKTE NEPROFITNIH MEDIJA

Proračunska sredstva Ministarstva kulture namijenjena neprofitnim medijima u 2016. su ustvari sredstva koja su namijenjena plaćanju obveza iz prethodne godine za programe koji su ugovoreni u 2015. godini, doznajemo iz Ministarstva kulture.
	Drugim riječima, u ovoj godini Ministarstvo kulture uopće neće financirati nove projekte iz sektora neproftinih medija. Što se pak tiče sredstava namijenjenih Agenciji za elektroničke medije, iz ministarstva tvrde kako ona ostaju u nadležnosti Agencije koja će o njima odlučivati kao i do sada. “Sredstva koja se nalaze na poziciji neprofitnih medija su ustvari sredstva koja su namijenjena plaćanju obveza iz prethodne godine za programe koji su ugovoreni i ostalo je za platiti odgovarajuće razlike do ugovorenih iznosa u skladu s dostavljenim izvješćima korisnika potpora u 2015. godini”, stoji u odgovoru Ministarstva kulture na naš upit o tome zašto se budžet za financiranje neprofitnih medija smanjio više od pet puta. Tako će iznos od 613 tisuća kuna, koliko je u prijedlogu proračuna za 2016. godinu namijenjeno neprofitnim medijima, biti raspoređen projektima ugovorenima u 2015., dok se za nove projekte iz sektora neprofitnih medija Ministarstvo potpuno zatvara. Odgovor na pitanje zašto je Ministarstvo odlučilo smanjiti budžet za neprofitne medije unatoč činjenici da su povećani i budžet Ministarstva i prihodi od igara na sreću nismo dobili. Budući da u 2016. nije predviđeno financiranje novih projekata iz sektora neprofitnih medija kroz budžet Ministarstva kulture, jasno je da neće biti potrebe za osnivanjem novog Povjerenstva za neprofitne medije, iako nije posve jasno tko će provoditi nadzor nad trošenjem sredstava ugovorenih u 2015. godini.

HND: ZABRANA „MONTIRANOG PROCESA“ NA HTV-U NOVI JE NAPAD NA SLOBODU MEDIJA

Odluka Programskog kolegija Hrvatske televizije da u nedjelju 20. ožujka 2016. godine ne bude emitirana emisija „Montirani proces“, te da neće biti snimljeno preostalih nekoliko nastavaka predviđenih ugovorom, novi je napad na slobodu javnog izražavanja u režiji aktualne vlasti čiji su izvršitelji poslušnici instalirani na čelo HRT-a.
	Tom su odlukom prekršeni temeljni profesionalni i etički standardi novinarstva te je ugrožen javni interes čije je ispunjenje glavna zadaća javnog medijskog servisa. Cinično obrazloženje prema kojem je programsko vodstvo HRT-a ocijenilo kako se u jednom dijelu scenarija „Montiranog procesa“ spominje sadržaj koji je neprimjeren emitiranju na Hrvatskoj radioteleviziji potpuno je u suprotnosti s misijom, vrijednostima i načelima Hrvatske radiotelevizije.Tvrdnja iz obrazloženja odluke o ukidanju „Montiranog procesa“ na HTV-u kako je „programsko vodstvo HRT-a uvjereno da bi svaki javni medijski servis u svijetu takav sadržaj ocijenio neprimjerenim i uvredljivim te ga odbacio" temelji se na navodnoj zloupotrebi tema ukinute emisije „za raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti“ . HND podsjeća kako je „Montirani proces“ emisija satiričnog karaktera, koja ne štedi političare, kako one vladajuće koalicije, tako i opozicije. Ova zabrana dodatno pokazuje karakter nove vlasti, koja očito ne podnosi niti humor na vlastiti račun. A kada satiričare za raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti, bez navođenja ijednog konkretnog dokaza, optuže oni što su na čelo HRT-a došli, između ostaloga, zbog toga što javno podržavaju neargumentirane napade na neistomišljenike i širenje govora mržnje, o čemu postoje brojni dokazi poznati građanima Hrvatske, farsa je potpuna. Koliko novi Programski kolegij HTV poznaje i razumije ono što se događa na javnim medijskim servisima pokazuje i činjenica da većinu satiričnih emisija koje se izruguju vlasti i raznim stereotipima u ozbiljnim demokratskim državama emitira –javni servisi. Sramotna je činjenica da u 21. stoljeću, u zemlji koja je članica Europske unije, oni kojima je zadatak štititi javni interes pokušavaju „zaustaviti Reuters“. HND i orgnizacije okupljene oko Platforme 112 uputile su i otvorena pisma Programskom vijeću HRT-a, Povjereniku za korisnike usluga i Vijeću za elektroničke medije koje u cijelosti možete pročitati ovdje te nadležnim saborskim odborima za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te za informiranje, informatizaciju i medije, koje u cijelosti možete pročitati ovdje.

SOR I LUCIĆ: NEWS BAR NEĆE STATI, SATIRU SE NE MOŽE UBITI

Autori emisije Montirani proces Borna Sor i Vlado Lucić održali su press konferenciju povodom odluke programskog vodstva HRT-a o ukidanju emisije. Autori kažu da s HRT-a nisu dobili nikakva pojašnjenja odluke čije obrazloženje ih je, kažu, duboko uvrijedilo.
	“Mi nismo bitni, ali ako je poruka da se ne smije kritizirati onda je to poruka oko koje bi se svi trebali zabrinuti”, rekli su Vlado Lucić i Borna Sor na konferenciji povodom nagle odluke HRT-a da prekine emitiranje satirične emisije Montirani proces. „Najviše nas je uvrijedilo, ne samo način komunikacije jer nama se još uvijek nitko s HRT-a nije službeno obratio, nego prozivanje da širimo vjersku netrpeljivost i govor mržnje što nikako nije istina. I opasno je tako relativizirati govor mržnje koji je u hrvatskom društvu itekako prisutan. Na kraju bi moglo ispasti da se govor mržnje može opravdavati kao satira, a satira osuđivati kao govor mržnje“, rekao je Borna Sor. Newsbarov dvojac opisao je novinarima što se događalo uoči snimanja posljednje emisije Montiranog procesa za koji su u ponedjeljak popodne uredništvu predali scenarij na autorizaciju. „Nismo dobili nikakav konkretan odgovor već samo proslijeđen mail v.d. glavne urednice Ružice Renić Andrijanić u kojem ona odbija autorizirati emisiju zbog sadržaja koji je neprimjeren emitiranju na javnoj televiziji i gdje se spominje raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti“, kazao je Vlado Lucić napominjući kako je i prethodno uredništvo imalo sitnih intervencija na predložene scenarije ali uvijek s jasnim naputkom što i zašto treba mijenjati.

INTERNA REVIZIJA „ČEŠLJA“ PROJEKTE IZ RADMANOVA MANDATA

Novo vodstvo HRT-a provodi internu reviziju projekata iz mandata bivšeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana jer se iz financijskih izvješća nije moglo utvrditi gdje je utrošeno najmanje dvadesetak milijuna kuna.
	Sa HRT-a su potvrdili da se istražuju i aktivni poslovno-produkcijski i koprodukcijski ugovori s Radio-televizijom Srbije sklopljeni nakon sporazuma o suradnji koji je Radman u ime HRT-a u prosincu prošle godine potpisao u Beogradu. Među njima je kao prvi zajednički posljeratni projekt HRT-a i RTS-a navedena serija posvećena Tinu Ujeviću 'Tin – trideset godina putovanja', a HRT je navodno otkupio i jednu srpsku seriju koju su nedavno razriješeni HTV-ovi urednici programa odbili prikazati. Novo vodstvo javne radiotelevizije o tome bi se tek trebalo očitovati. Reviziju projekata iz vremena Radmanova mandata najavio je i vršitelj dužnosti ravnatelja programa Jozo Barišić u intervjuu nedjeljnom Jutarnjem listu naglasivši kako mu je ‘ambicija raščistiti sve financijske dubioze koje zatječe na dnevnoj bazi'. Ističući da je zatečen onim što je 'našao i što još uvijek nalazi', Barišić je kazao i da samo u vezi jednog projekta 'financijska izvješća ne mogu utvrditi gdje je utrošeno približno 18 milijuna kuna.' Istodobno vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić obratio se zaposlenicima obavijestivši ih da se javna radiotelevizija zbog osiguranje tekuće likvidnosti treba kreditno zadužiti za oko 80 milijuna kuna, iako je bivša uprava krajem veljače u priopćenju isticala da je HRT prošle godine ostvario čak 56,9 milijuna kuna operativne dobiti. Kako se doznaje, Kovačić će o razlozima za novo kreditno zaduženje izvijestiti Nadzorni odbor HRT-a koji će, između ostaloga, raspravljati o nalazima interne revizije o projektima tijekom mandata bivšeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana.

GONG: RAZINA POLITIČKE KOMUNIKACIJE SE SROZALA

Veljaču je obilježio početak rada Vlade RH, razina političke komunikacije u javnosti dodatno se srozala, a tim putem kreću i demokratski standardi i kontekst funkcioniranja javnih institucija, pokazuje novi GONG-ov izvještaj o praćenju medija u veljači ove godine.
	Jedna je od kontroverznih tema u diskusiji o društvenoj odgovornosti medija sve veće otvorenosti medija za sudjelovanje medijskih publika, što se posebno odnosi na internetske portale, koji omogućavaju komentiranje članaka koje objavljuju, bilo pod stvarnim imenima ili pod pseudonimima korisnika. Dok jedni smatraju kako je u samoj naravi tih medija da pozivaju na participaciju čitateljskih publika koje trebaju moći slobodno iznositi svoje stavove, drugi upozoravaju kako impersonalnost i anonimnost koju pružaju korisnička imena omogućavaju da upravo u ovim komentarima čitatelji bez zadrške iznose diskriminatorne, mrzilačke i druge neprihvatljive komentare. Četvrta runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 29. veljače 2016. godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretirane. Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, sedam tjednika, četiri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te sedam internetskih portala. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru. Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, ovdje su izdvojeni slučajevi koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora (diskriminatornog, stereotipizirajućeg govora ili govora mržnje) u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama.

OSCE PORUČIO DA HRT I AEM MORAJU BITI NEOVISNI

Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović izrazila je zabrinutost zbog iznenadnog prijedloga hrvatske Vlade Saboru da zbog teških propusta u izvršenju zakonskih obveza smijeni sve članove Vijeća za elektroničke medije.
	“Neovisnost regulatora elektroničkih medija je neophodna za očuvanje pluralizma i slobode medija“, rekla je Mijatović. “Smjena članova Vijeća može se tumačiti samo kao politički pritisak na Agenciju i njenu neovisnost u odlučivanju“, dodala je. Mijatović napominje da je početkom godine Agencija bila izložena političkom pritisku nakon odluke da se televiziji Z1 oduzme koncesija na tri dana zbog govora mržnje i poticanja panike i nelagode u javnosti. Mijatović je zabrinuta i zbog činjenice da je današnji prijedlog za smjenom Vijeća uslijedio samo nekoliko dana nakon također iznenadne odluke Sabora o smjeni glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Gorana Radmana. „Potezi hrvatske vlade daju nam povoda za ozbiljnu zabrinutost zbog cjelokupne situacije i slobode medija u zemlji", rekla je Mijatović. "Pozivam hrvatsku vladu da poduzme hitne mjere u cilju zaustavljanja ovog trenda i da učini sve da sačuva nezavisnost javnog servisa i regulatora", poručila je. Isto tako i Europska komisija poručila je kako smatra neovisnost regulatornih tijela vrlo važnom za slobodu medija, stoga pozorno prati razvoj događaja oko Vijeća za elektroničke medije i razmatra mogućnost uvođenja obaveze neovisnosti regulatora, poručili su iz Komisije nakon upita hrvatskih medija.

MIRJANA RAKIĆ PODNIJELA OSTAVKU

Mirjana Rakić podnijela je ostavku na svoje dužnosti predsjednice Vijeća za elektroničke medije i ravnateljice Agencije za elektroničke medije zbog „pritiska koji se od samog početka koncentrirao samo na nju“.
	"Ministarstvu kulture podnijela sam svoj zahtjev za razrješenjem, a VEM će na svojoj sjednici identičan zahtjev podnijeti Vladi jer je ona ta koja me treba razriješiti s obje funkcije", kazala je Rakić. Napomenula je kako nema potrebe da svi članovi VEM-a daju ostavke te pojasnila da je ostavku dala jer drži da bi bilo vrlo loše da vijećnici ispadnu njezine koletaralne žrtve. "Sav pritisak se od samog početka koncentrirao na mene. Nakon dva mjeseca sad mi je i previše i kao osobi, profesionalcu i čovjeku koji ima svoj integritet", poručila je. Dodala je i da osobno ne zna tko bi mogao biti njezin nasljednik, ali da to vjerojatno znaju u Ministarstvu kulture.

GOVOR MRŽNJE STVARA KLIMU U KOJOJ NEMOGUĆE POSTAJE MOGUĆE

Gdje prestaje sloboda govora i počinje govor mržnje, ključno je pitanje tribine „Govor mržnje i odgovornost medija – od slobode izražavanja do kršenja zakona“ u organizaciji Vijeća za elektroničke medije održane u Novinarskom domu.
	Govor mržnje u pravilu je i dalje vrlo „teško uhvatljiv“ i kao takav posebno opasan za zdravlje demokracije, naročito zato što može stvoriti klimu u kojoj određena ponašanja koja ranije nisu mogla biti moguća, postaju moguća, zaključeno je na tribini. Na početku tribine prikazani su neki od recentnih slučajeva govora mržnje koje je sankcioniralo Vijeće za elektroničke medije, među kojima i govor Marka Juriča u odjavi emisije "Markov trg" Z1 televizije, koji je okarakteriziran kao najeklatantniji primjer govora mržnje u posljednje vrijeme. Osvrćući se na prikazane primjere govora mržnje, Wolfgang Benedek sa Instituta za međunarodno pravo Sveučilišta u Grazu kaže kako je u nekim slučajevima vrlo tanka granica između slobode i mržnje, a zakonski okviri, kolikogod dobri bili, ne pomažu. „Ponekad je teško razlikovati što je govor mržnje, a što sloboda govora. Sve to ovisi o kontekstu. Zadaća regulatora je da stavi to u određeni kontekst. Zakoni u Hrvatskoj su vrlo dobri, lista kriterija za definiranje govora mržnje čak je šira nego u Austriji“, rekao je Benedek i dodao kako bez obzira na sve poteškoće u pravednom definiranju govora mržnje njega treba shvatiti kao ozbiljnu ugrozu demokracije. Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

HELENA PULJIZ KOMUNIKATOR GODINE

Odlukom stručnog žirija za dodjelu godišnjih nagrada Hrvatske udruge za odnose s javnošću 9. Grand Prix-a, posebna nagrada za Komunikatora godine u 2015. dodijeljena je novinarki Heleni Puljiz.
	„Njena tipkovnica pero je profesionalnog i ljudskog angažmana kojim ona, ponekad strasno angažirano, ali uvijek tankoćutno, preispituje i promišlja našu sve neugodniju stvarnost. Čini to s hrabrošću osobe koja se žestoko i odlučno bori za vrijednosti za koje iskreno vjeruje da su okosnica slobodnog demokratskog društva. Pri tome Helena ni u jednom trenutku nije zaboravila na esenciju novinarskog i bilo čijeg poziva: etiku javne riječi. Nagrada Heleni podsjetnik je da neugodnoj stvarnosti usprkos, svaki pojedinac svojim profesionalnim gardom i odgovornošću gradi bolja društva“, stoji u obrazloženju žirija. Žiri nadalje dodaje: „Svatko od nas može štošta naučiti od Helene Puljiz. Hrabra i moralna, žestoko se i odlučno borila protiv pritisaka, prijetnji i ucjena, nespremna komprimirati svoju profesiju i svoj osobni integritet. Poanta nagrade za komunikatora godine ipak je njenim sadašnjim borbama kojima je obilježila 2015. Helena hrabro, usprkos svemu, nastavlja i dalje zastupa humanističke vrijednosti za koje iskreno vjeruje da su okosnica slobodnog demokratskog društva. Tankoćutno, a ponekad i strasno angažirano, Helena promišlja i kritizira, podsjećajući nas na važnost slobode". Članovi žirija predložili su Helenu Puljiz za komunikatora godine jer uporno propituje našu sve neugodniju stvarnost, naše sve dublje podjele, ni u jednom trenutku ne zaboravljajući esenciju novinarskog i bilo čijeg poziva: etiku javne riječi.

IZ RADA HND-a i SNH

HND: PUSTITE FLORENCE HARTMAN ODMAH NA SLOBODU

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje jučerašnje uhićenje francuske novinarke i bivše lasnogovornice tužiteljstva Haškog tribunala Florence Hartmann i traži da ona odmah bude puštena na slobodu.
	Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje uhićenje francuske novinarke i bivše glasnogovornice tužiteljstva Haškog tribunala Florence Hartmann i traži da ona odmah bude puštena na slobodu.Ona je uhićena ispred zgrade Haškog tribunala tijekom izricanju presude Radovanu Karadžiću za ratne zločine, među kojima je i masakr u Srebrenici, a o kojima je Florence Hartmann izvještavala kao novinarka. U knjizi „Mir i kazna“ objavljenoj 2006. godine, nakon što je prestala raditi kao glasnogovornica haške tužiteljice Carle Del Ponte, Hartmann je, između ostaloga, pisala i o tome kako je Haški tribunal pristao na zahtjev Srbije da se na suđenju Slobodanu Miloševiću cenzuriraju dijelovi iz dokumenata koji pokazuju vezu Miloševićevog režima i srebreničkog masakra. Haški tribunal je zbog toga podigao optužnicu protiv Hartmann za nepoštivanje suda te joj je uz novčanu kaznu određena i zabrana prilaska zgradi Haškog tribunala koju je ona jučer prekršila zbog čega je uhićena. HND smatra da je nedopustivo skrivanje činjenica o važnim temama poput ratnih zločina kao i zabranjivanje objave takvih činjenica. One koji razotkrivaju važne činjenice ne bi se smjelo kažnjavati i stoga HND podržava borbu Florence Hartmann protiv cenzure, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Saša Leković. Nekoliko dana nakon uhićenja Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odlučio je pustiti bivšu glasnogovornicu haškog tužiteljstva Florence Hartmann na slobodu. Naime, predsjednik suda Theodor Meron je na zahtjev njezina branitelja odobrio prijevremeno puštanje na slobodu. U odluci se navodi da je razlog njezina prijevremenog puštanja pristojno ponašanje u pritvorskoj jedinici i odslužene više od dvije trećine kazne, objavio je ICTY.

HND: RASPUŠTANJE VEM-a NOVI JE KORAK KA POTPUNOJ POLITIČKOJ KONTROLI MEDIJA

Neprihvaćanje izvješća o radu Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu te raspuštanje Vijeća za elektroničke medije novi je korak ka potpunoj političkoj kontroli medija.
	Današnja odluka Vlade Republike Hrvatske da predloži Hrvatskom saboru neprihvaćanje izvješća o radu Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu, te smjenu svih članova Vijeća za elektroničke medije, i zbog same odluke i zbog sadržaja obrazloženja, još je jedan u nizu poteza koji potvrđuje kako vlast ne tretira medije kao jedan od temelja demokratskog društva nego kao ratni plijen. Nakon ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije u Ministarstvu kulture, kako bi se uništili neprofitni mediji, uslijedilo je neprihvaćanja izviješća o radu Hrvatske televizije i njenog Programskog vijeća u Hrvatskom saboru, kako bi na mjestu v.d. ravnatelja HRT-a bio postavljen čovjek koji se za to mjesto kvalificirao javno pokazujući da novinarstvo zamišlja kao služenje izbornim dobitnicima. Neprihvaćanje izvješća o radu Agencije za elektroničke medije (AEM) u 2014. zbog bizarnog razloga te posljedično „rušenje“ njene ravnateljice i predsjednice Vijeća za elektroničke medije Mirjane Rakić, kao i smjene svih članova Vijeća, novi je napad vladajućih na neovisnost medija. Prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu dodatno potvrđuje namjeru dokidanja medijskog pluralizma. Naime, u prijedlogu ovogodišnjeg proračuna predviđeno je da se kroz Ministarstvo kulture, umjesto i do sada mizernih 3,2 milijuna, za neprofitne medije daje samo 623 tisuće kuna. Također će se i rad Agencije za elektroničke medije ubuduće financirati kroz Ministarstvo kulture, stoji između ostalog u priopćenju HND-a koje potpisuje Saša Leković. Cijelo priopćenje možete pročitati ovdje.

EDUKACIJA O PROJEKTNOM MENADŽMENTU ZA PREDSTAVNIKE EUROPSKIH NOVINARSKIH UDRUŽENJA

Europska federacija novinara (EFJ) je u suradnji sa Europskim institutom sindikata (ETUI) organizirala trodnevni tečaj o pripremi i vođenju EU projekata iz područja relevantnih za novinarstvo.
	Iako EU projekti postoje kao mogući izvor financijskih sredstava za aktivnosti novinarskih udruženja, predstavnici tih udruženja često pokleknu pred složenom EU birokracijom. Svijest o mogućim EU sredstvima postoji, ali nedostatak iskustva i komplicirani postupci natječaja mnoge spriječavaju u osmišljavanju kvalitetnih projektnih aplikacija. Imajući na umu taj problem, Europska federacija novinara (EFJ) je u suradnji sa Europskim institutom sindikata (ETUI) organizirala trodnevni tečaj o pripremi i vođenju EU projekata iz područja relevantnih za novinarstvo. U Hrvatskom novinarskom društvu se od 21. do 24. ožujka okupilo tridesetak predstavnika udruženja iz 14 zemalja. Tijekom tečaja sudionici su imali priliku da se upoznaju sa ciljevima, predviđanjima i prioritetima u EU fondovima u razdoblju od 2014. do 2020. Isto tako raspravljalo se i o primjeni najadekvatnijih administrativnih rješenja, zajedničkim dokumentima i aktivnostima grupa. Teme su bile i proračuni te evaluacija programa, a raspravljalo se i o ulozi menadžmenta, koordinaciji i svemu onome što može doprnjeti kvalitetnijem osmišljavanju projekata.

STIPKOVIĆ NOVINAR GODINE, NAGRAĐENI DUŠANOVIĆ, KOSTELIĆ, FILIĆ, GIZDIĆ...

Reporter Sportskih novosti Branko Stipković novinar je godine po izboru Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN), dok su među nagrađenima HTV-ov komentator Mićo Dušanović i proslavljeni skijaš Ivica Kostelić.
	Stipković je godišnju nagradu zaslužio izvještavajući sa Svjetskog prvenstva nogometaša do 17 godina u Čileu, gdje je svojim zanimljivim opažanjima i sjajnim reportažama dočarao to natjecanje iz daleke zemlje. "U Čileu je bilo nezaboravno i zanimljivo s obzirom na činjenicu da sam bio jedini hrvatski novinar. Malo je nedostajalo da uopće ne otputujem na Svjetsko prvenstvo jer sam imao problema s akreditacijom, no sve su probleme riješili predsjednik i glavni tajnik HZSN-a Jura Ozmec i Marjan Bakić. Nakraju bih želio zamoliti kolege da ne kritiziraju hrvatski nogomet jer je on puno bolji i ima veći ugled u svijetu nego što uopće zamišljamo", kazao je Stipković. Nagrada za životno djelo pripala je televizijskom komentatoru Mići Dušanoviću, koji je dugi niz godina na svoj osebujan način pratio zbivanja iz tenisa, vaterpola, plivanja, odbojke, hokeja na ledu i brojnih drugih malih sportova. Priznanje za televizijsku reportažu dobio je Milan Stjelja s Nove TV, koji je na originalan način predstavio hrvatsku nogometnu koloniju u talijanskom prvoligašu Fiorentini, dok je Marko Cvijanović iz Novog lista dobitnik priznanja za novinski interview s Ivanom Rakitićem nakon finala nogometne Lige prvaka u Berlinu. Anton Filić iz Večernjeg lista dobio je priznanje za novinsku reportažu s Davis Cup susreta Srbija - Hrvatska u Kraljevu, Splićanin Jurica Gizdić primio je priznanje za izdavaštvo za njegovu knjigu "Hrvatski sportašice na Olimpijskim igrama", posebno priznanje HZSN uručeno je Miroslavu Tomaševiću za knjigu "Dinamo - povijest i zlatnih deset godina", a nagrađena je i Sekcija HZSN-a Zadar za humanitarnu i društvenu ulogu u zajednici. Priznanje za najbolji press- centar u protekloj godini otišla je organizatorima košarkaškog Dogus turnira u Zadru, a nagrađen je i tjednik Max. Posebno priznanje za suradnju s medijima pripalo je Ivici Kosteliću, koji je osobno došao u Zagreb usred skijaške sezone primiti nagradu ceha sportskih novinara, te izazvao najveću pažnju nazočnih. Prije svečanog dijela održan je i redoviti Sabor HZSN, na kojem je predsjednik Jura Ozmec kazao je kako je članstvo HZSN-a stabilno, ali će se u narednom razdoblju pokušati i proširiti nizom akcija.

NATJEČAJ ZA GODIŠNJU NAGRADU VELEBITSKA DEGENIJA

Na temelju Sporazuma o realizaciji projekta godišnje nagrade Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovčeva 2 i HEP Opskrba, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 37, objavljuju: Natječaj za godišnje nagrade Velebitska degenija za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša (po jedna nagrada za radove objavljene u tisku i na internetu, na radiju i televiziji te za fotografiju u razdoblju od 1. ožujka 2015. godine do 29. veljače 2016. godine)
	Nagrade (ukupno četiri) dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje autorske radove i fotografiju o zaštiti okoliša objavljene u tisku i internetu, na radiju i televiziji. Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela (10.000 kn), plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje,22.travnja. Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju: - redakcije - ogranci i zborovi HND - pojedinci - ustanove koje se bave zaštitom okoliša Prijedloge treba dostaviti na adresu: Hrvatsko novinarsko društvo Zagreb, Perkovčeva 2 za Natječaj o zaštiti okoliša Prijedloge dostaviti do 8. travnja 2016 . godine Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija te fotografija s naznakom gdje i kada su objavljeni, s najviše 3 priloga po autoru.

IZ SVIJETA I REGIJE

PETICIJA ZA SLOBODU MEDIJA U TURSKOJ

Turske novinarske organizacije uz podršku Međunarodne i Europske federacije novinara pokrenule su veliku kampanju za slobodu medija u Turskoj.
	Jedan od glavnih zahtjeva peticije je obustava svakog progona novinara zbog njihovog posla i trenutno puštanje na slobodu sva 34 zatočena novinara, uključujući Cana Dündara i Erdema Güla. Kampanju su organizirali Udruženje turskih novinara, Novinarski sindikat Turske, Udruženje progresivnih novinara, DISK-Basin Is sindikat, sindikat Haber Sen i Nacionalni Press Institut. Pokrenuta je peticija kojom se između ostalog zahtijeva: trenutno puštanje na slobodu sva 34 zatočena novinara i obustava svakog progona novinara zbog njihovog posla; jamstvo prava javnosti na informiranje; jamstvo slobode novinara da izvještavaju bez ograničenja iz čitave zemlje, jamstvo sigurnosti novinara i zaštite njihovih izvora; jamstvo slobodnog pristupa informacijama i prekid prakse dopuštanja pristupa konferencijama za novinare isključivo provladinim medijima; prestanak nametanja zabrane izvještavanja o tragičnim javnim događajima; prestanak cenzuriranja Interneta i elektroničkih medija; osiguranje fer i transparentne distribucije javnih oglasa u medijima; osiguranje nepristranog upravljanja Türksat satelitom, što jamči fer pristup svim elektroničkim medijima; promjenu članka 199 Kaznenog zakona koji zloupotrebljavaju turski predsjednik i visoki dužnosnici da bi podigli optužbe protiv novinara, jamstvo slobodnog udruživanja i kažnjavanje svih pokušaja da se onemogući rad sindikata uključujući i slobodu svih radnika da se pridruže sindikatu prema svom izboru itd. Kampanju podupiru organizacije International Press Institute (IPI), Ethical Journalism Network (EJN), PEN International i European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF).

GUARDIAN OTPUŠTA 250 LJUDI

Suočen s rastućim gubicima, kao i mnogi drugi u novinarskoj industriji, Guardian traži način da se dovede do čvrste financijske osnove uz pomoć snižavanja troškova – uključujući i ''sječu'' stotine poslova.
	Izdavač iz Ujedinjenog Kraljevstva je najavio da će to u čitavoj kompaniji ''pomesti'' 250 ljudi, od toga 100 u uredništvu novina. Guardian se nada da će planirano smanjenje postići dragovoljnim raskidom ugovora, no ne isključuje ni otkaze ako se pokaže da broj dobrovoljaca ne zadovoljava cilj. Dodatno je kompanija objavila da ne kani popuniti 60 radnih mjesta koja su trenutno nepopunjena, što znači ukupnu uštedu od 310 zaposlenika. To je oko 18% Guardianovih zaposlenika u UK i 16% od ukupnih 1960 zaposlenih u svijetu. Izdavač nije najavio nikakve planirane otkaze za zaposlene u njihovim izdanjima u drugim zemljama. U e-mailu kojim objašnjavaju rezanja glavna urednica Katharine Viner i izvršni direktor David Pemsel kažu da ih je '' hirovito medijsko okruženje'' natjeralo na radikalne korake. ” Prema izvještaju Odjela za financije Guardian Media Grupa će imati ukupan gubitak od 58,6 ili čak 84,9 milijuna funti u ožujku, na kraju fiskalne godine. Kompanija je otkrila da su u posljednjih pet godina operativni troškovi na rasli za 23%, s 218 na 268 milijuna funti. Prihodi su u istom razdoblju narasli za samo 10%. Premda situacija u Guardianu nije idealna, ipak je bolja nego kod njegovog dvojnika Independenta, koji je najavio da će prestati izdavati svoje tiskano izdanje 26. ožujka. Prijelaz na isključivo digitalno izdanje uzrokovat će još neodređen broj otkaza.

ISTRAŽIVANJE: MEDIJE U SRBIJI VLAST SHVAĆA KA PR DJELATNOST

Sloboda medija jedno je od najugroženijih ljudskih prava u 2015. godini. Utjecaj vlasti na uređivačku politiku je velik, a povećan je i broj napada na novinare, piše u izvještaju Beogradskog centra za ljudska prava. Također se navodi da su prošle godine ljudska prava općenito bila ugroženija nego prijašnjih.
	Novinarstvo kao PR djelatnost sa ciljem promocije vlasti - tako su mediji uglavnom izvještavali u 2015. godini. Svaka kritička primjedba je viđena kao rušenje premijera i države, a zaključci analize pokazuju da su se medijske slobode našle pred najvećim iskušenjima u 21. stoljeću. Novinar i istraživač Ivan Protić dodaje da su napadi na novinare bili daleko brojniji nego prethodne godine. „Prema nekoj našoj evidenciji koja nije potpuna - bilo ih je oko 60, od kojih su 32 bila fizička. Tu čak i ne spominjemo kampanje kao, recimo, ovu zadnju protiv urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića. One ponekad traju mjesecima”, naveo je Protić. Ističe da se stupanj slobode medija u 2015. godini našao pred najvećim iskušenjima u 21. stoljeću. „Jako je proširen utjecaj vlasti na uređivačku politiku medija, a široka tabloidizacija, izuzetno težak ekonomski položaj i široko i svakodnevno kršenje profesionalnih standarda su uzroci takvog stanja", rekao je Protić. Kako je naveo, pažnja koju mediji u toj situaciji posvećuju ljudskim pravima je manja nego ranije i obojenija političkim nego analitičkim i kritičkim tonovima. Većina medija vrlo blagonaklono izvještava o koaliciji na vlasti i pozitivno izvještava o Vladi Srbije i premijeru, dok aktualna vlast svaku kritičku primjedbu procjenjuje kao pokušaj rušenja premijera i Vlade te pritom koristi termine 'plaćenici' i 'neprijatelji'“, rekao Protić. „Aktualna vlast shvaća novinarstvo kao PR djelatnost, sa isključivim ciljem njene promocije. Istovremeno, Srpska napredna stranka napada političke protivnike neprimjerenim, nepristojnim, populističkim rječnikom, a u to se uključuju i neki drugi politički lideri", ocijenio je Protić.

EFJ: SEKSISTIČKI ISPAD JANEZA JANŠE JE PRIMJER NAPADA I ZASTRAŠIVANJA NOVINARA

Europska federacija novinara osudila je seksistički ispad čelnika slovenske oporbe i bivšeg premijera Janeza Janše, koji je dvije novinarke javnog televizijskog servisa na svom Twitter računu nazvao "isluženim prostitutkama" javne televizijske kuće nakon njihova negativnog priloga o njegovoj stranci.
	EFJ je skandaloznu retoriku slovenskog političara nazvao primjerom napada i zastrašivanja novinara najvišeg stupnja te o tome obavijestio Vijeće Europe. Janšin prostački istup osudile su i slovenske novinarske udruge te većina stranaka, a novinarka Evgenija Carl i urednica Mojca Pašek Šetinc, na koje se "tweet" odnosio, kazale su da će protiv Janše podnijeti odštetnu tužbu i pokrenuti civilnu parnicu zbog povrede časti i imena. Janša je novinarke verbalno napao zbog njihova priloga u televizijskom dnevniku u kojemu je njegova stranka prikazana kao širiteljica ksenofobije i inicijatorica protuimigrantskih prosvjeda, a njeni članovi dovedeni u vezu s jednom Facebook skupinom koja okuplja članove sklone reviziji događaja u Sloveniji za vrijeme 2. svjetskog rata i rehabilitaciji kolaboracionizma, objavili su slovenski mediji.

STIPENDIJE

STUDIJSKI BORAVAK U AMERICI

Hubert H. Humphrey Fellowship Program je namijenjen profesionalnim novinarima s najmanje pet godina staža u novinarstvu, a kojima se nudi stipendija za 10-mjesečni studijski boravak u Americi. Za stipendiju se mogu prijaviti novinari iz privatnih i javnih medija, a prijave se primaju do 1. svibnja ove godine. Više o programu, u kojem je novinarstvo tek jedno od područja koje pokriva, možete doznati na ovoj stranici http://photos.state.gov/libraries/croatia/231771/PDFs/2017-18%20Humphrey%20announcement.pdf Link na online aplikaciju je na ovom linku http://apply.embark.com/student/humphrey/fellowship Finalni rezultati natječaja bit će objavljeni u ožujku naredne godine, a natječaj je raspisan za akademsku godinu 2017./2018.

GODIŠNJI NATJEČAJ ZA NAJBOLJU FOTOGRAFIJU

	Međunarodna fotografska nagrada (IPA) raspisuje natječaj na koji se mogu prijaviti profesionalni i fotografi amateri kao i studenti fotografije iz cijelog svijeta. Nagrade se dijele u 11 profesionalnih i amaterskih kategorija, a zadnji rok za prijavu je 30. Travanj. Podaci za prijavu su na linku http://www.photoawards.com/en/Pages/Enter/submit.php

POTPORA ISTRAŽIVAČKIM NOVINARIMA OD 22 DO 38 GODINA

Američki magazin «Moment» u sklopu Daniel Pearl inicijative za istraživačko novinarstvo poziva mlade novinare da se prijave na natječaj s pričom na temu suvremenih manifestacija anti-semitizma, kao i drugih duboko ukorijenjenih predrasuda. Novinarima čije priče budu odabrane osigurana je profesionalna i financijska potpora. Prijaviti se može do 2. svibnja 2016. a više podataka je na ovom linku http://www.momentmag.com/the-daniel-pearl-investigative-journalism-initiative/

KATALOG POTPORA ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

	Global Investigative Journalism Network i ove je godine objavio popis globalnih potpora namijenjenih prvenstveno istraživačkom novinarstvu, jednako zaposlenim kao i slobodnim novinarima. Ovaj katalog odnosi se na sve potpore koje se redovno dodjeljuju te omogućava lakše planiranje apliciranja na pojedine natječaje. Pronaći ga možete na linku http://gijn.org/resources/grants-and-fellowships/