HND-SNH Info

Newsletter 25

Veljača 2016.
HND-SNH Info

IZDVOJENO

- 600 TISUĆA NOVINARA UZ HND U OBRANI MEDIJSKIH SLOBODA U HRVATSKOJ
- EBU PISAO OREšKOVIĆU: HRT MORA OSTATI NEOVISAN JAVNI SERVIS
- VLADA ĆE ZAšTITITI NEOVISNOST MEDIJA
- GONG-a: SLUČAJ Z1 TELEVIZIJE POTAKNUO GOVOR MRŽNJE U MEDIJIMA
- TISKANI MEDIJI NA IZDISAJU
- DZNAP OČEKUJE POTPISIVANJE SPORAZUMA O ZAšTITI AUTORSKIH PRAVA SA SVIM IZDAVAČIMA
- HND-a HRVATSKIM EUROPARLAMENTARCIMA: UGROŽENA JE SLOBODA MEDIJA
- NAKON 30 GODINA BRITANIJA DOBIVA NOVI NACIONALNI DNEVNI LIST
- STIPENDIJE: SEDAM PRILIKA ZA EDUKACIJU NOVINARA U OŽUJKU

MEDIJSKA SCENA

600 TISUĆA NOVINARA UZ HND U OBRANI MEDIJSKIH SLOBODA U HRVATSKOJ

Predsjednik Međunarodne federacije novinara (IFJ) Jim Boumelha uputio je pismo podrške HND-u u kojem poziva hrvatski parlament, predsjednika Sabora Željka Reinera, predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović i premijera Tihomira Oreškovića da zaustave nedemokratsko ušutkivanje novinara i slobodnih medija.
	Pismo, koje donosimo u cijelosti upućeno je još i na adrese potpredsjednika Vlade Bože Petrova, čelnika saborskih Odbora za informatizaciju i medije i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Andrije Mikulića i Gordane Rusak i ministra Kulture Zlatka Hasanbegovića. Poštovani, pišem vam u ime Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja predstavlja 600 tisuća novinara širem svijeta kako bih hrvatskog premijera pozvao da preispita odluke svog ministra kulture ZlatkaHasanbegovića, odnosno njegovu medijsku politiku u sklopu koje je najavio odustajanje od potpora za neprofitne medije. IFJ snažno vjeruje kako je izjava ministra kulture kako „mediji i medijska politika opterećuju rad Ministarstva kulture“ neprihvatljiva u pravoj demokraciji i ne može proći bez preispitivanja. Pridružujemo se naporima svojih hrvatskih kolega u osudi ministrove najave da će odustati od državnih potpori za neprofitne medije, kao i raspuštanja Stručnog povjerenstva za neprofitne medije prije istjeka mandata. IFJ je također zabrinut zbog izjava Tomislava Kramarka, prvog potpredsjednika Vlade i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice. Također, izjava parlamentoarnog zastupnika i člana vladajuće koalicije Željka Glasnovića da je „lustracija u medijima najvažnija jer su mediji jedina barijera istinskoj demokraciji“ problematična je za hrvatsku tranzicijsku demokraciju. IFJ podsjeća hrvatske lidere da su se neprofitni mediji u Hrvatskoj razvili kao oaza kritičkog i profesionalnog novirnarstva, fokusirajući se na teme koje drugi mediji ignoriraju te na taj način jačaju slobode i prava manjina, promoviraju demokraciju, toleranciju, multikulturalizam i pluralizam. Ti su mediji danas glavni jamac instraživačkog novinarstva u Hrvatskoj, koje je gotovo u potpunosti nestalo iz srednjostrujaških medija. Novinarske organizacije širom svijeta izuzetno su uznemirene zbog napada članova hrvatske Vlade i predstavnika parlamentarne većine na slobodu govora, slobodno novinarstvo i medijske slobode. IFJ hrvatske lidere podsjeća da su sloboda govora, sloboda medija i nezavisno novinarstvo čuvari istinske demokracije. Pozivamo hrvatski parlament, predsjednika Sabora Željka Reinera, Predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović i premijera Tihomira Oreškovića da zaustave nedemokratsko ušutkivanje novinara i slobodnih medija, stoji u priopćenju koje za IFJ potpisuje predsjednik Jim Boumelha.

EBU PISAO OREšKOVIĆU: HRT MORA OSTATI NEOVISAN JAVNI SERVIS

Zbog nedavnih političkih pritisaka i napada na HRT, pismom premijeru Tihomiru Oreškoviću i predsjedniku Sabora Željku Reineru reagirala je Europska radiodifuzijska unija (EBU). U pismu, koje potpisuje Ingrid Deltenre, generalna direktorica EBU-a, se ističe kako piše da bi izrazila zabrinutost zbog prijavljenih prijetnji uredničkoj i institucionalnoj neovisnosti javne hrvatske televizije HRT-a.
	„Europska radiodifuzijska unija (EBU) vodeća je svjetska udruga javnih medijskih servisa koja zastupa interese 73 organizacije iz 56 zemalja diljem svijeta. HRT je cijenjeni član EBU-a od 1993. Prema našim spoznajama, nedavne reforme koje je provela aktualna uprava HRT-a postigle su znatan uspjeh, što je urodilo dosljednim povećanjem gledanosti i većim povjerenjem građanstva. Dapače, HRT je po razmjerno naprednom profesionalnom i tehnološkom statusu jedinstven u jugoistočnoj Europi i čest je slučaj da se EBU-ove članice iz te regije HRT-u obraćaju radi savjeta i zbog stručnosti. Stoga smo osobito zabrinuti zbog informacija o povećanom političkom pritisku kojem je proteklih nekoliko tjedana izložena uprava HRT-a. Neovisnost o političkom i komercijalnom pritisku temeljno je počelo koje javni medijski servisi imaju u svojoj funkciji jamaca slobode izraza i medijskog pluralizma u skladu s člankom 10 Europske konvencije o ljudskim pravima koju je potvrdio Europski sud za ljudska prava (primjer: slučaj Manole), kao i mnogobrojni europski i međunarodni standardi (primjer: preporuka Vijeća Europe br. R (96) 10 o neovisnosti javnih medijskih servisa). Na državnoj razini HRT je zakonski obvezan izaći ususret cjelokupnoj populaciji, pružati usluge svim razinama društva uključujući između ostaloga informiranje te promidžbu nacionalnog identiteta i vrijednosti, obrazovanje i socijalnu koheziju. Na taj način HRT - kao i svi javni medijski servisi - pripada samo građanima i samo pred njima snosi odgovornost. Ako je javnom medijskom servisu upućena kritika - iz bilo kojeg izvora - primjerena institucija za rješavanje pritužbe je samoregulacijski mehanizam televizijske kuće, a prema potrebi i nadzorno tijelo javnog medijskog servisa. Javni medijski servisi u cijeloj Europi mogu se suočiti s izazovima u obrani svoje institucionalne i uredničke neovisnosti. Međutim, u zrelim demokracijama postoji razumijevanje ključne uloge koju javni medijski servis ima u društvu te njegove temeljne važnosti u osiguranju stabilnog okružja lišenog političkog pritiska. Vjerujemo da će Vaša vlada poštovati ovo osnovno demokratsko načelo i zajamčiti nastavak institucionalne i uredničke neovisnosti javnog hrvatskog medijskog servisa u skladu s europskim zakonom.HRT treba ostati primjer televizijskim kućama u regiji, stoji u pismu.

VLADA ĆE ZAšTITITI NEOVISNOST MEDIJA

Nakon što je Europski savez novinskih agencija EANA izrazio zabrinutost zbog aktualne rasprave o medijskoj politici koja može ugroziti uredničku, upravljačku i ekonomsku neovisnost HINE , reagirali su iz hrvatska vlada istakuvši kako su odlučni u namjeri da zaštiti neovisne medije, koje smatra vitalnim dijelom demokratskog društva.
	EANA je hrvatskoj vladi 4. veljače poslala pismo u kojem ističe zabrinutost zbog aktualne rasprave o medijskoj politici u Hrvatskoj. "Odbor EANA-e smatra zabrinjavajućom aktualnu raspravu o medijskoj politici u Hrvatskoj. Smatramo da se hrvatska vlada slaže s Odborom EANA-e da su neovisni mediji važan dio demokratskog društva", stoji u pismu, u kojem se ističe da to uključuje i ulogu Hine. "Od najveće je važnosti da hrvatska vlada zaštiti uredničku, poslovnu i ekonomsku neovisnost Hine, koja je uspješno provela restrukturiranje smanjenjem broja nenovinarskog osoblja", rekla je EANA koja je pismo hrvatskoj vladi objavila na svojim mrežnim stranicama. Odbor EANA-e je zatražio od hrvatske vlade sastanak u Zagrebu "da razmotrimo kako možemo zajedno zaštititi neovisne medije u Hrvatskoj". Zahvaljujući EANA-i na pismu, iz ureda hrvatskog premijera u srijedu su u pismu istaknuli kako je hrvatska vlada odlučna u namjeri da zaštiti neovisne medije "Budite uvjereni da je hrvatska vlada odlučna u namjeri da zaštiti neovisne informativne medije i da je potpuno suglasna da su oni doista vitalan dio istinski demokratskog društva", stoji u pismu naslovljenom na predsjednika i glavnog tajnika EANA-e Clivea Marshala i Erika Nylena. "Željeli bismo vas izvijestiti da su zakoni koji se odnose na medije u nadležnosti ministarstva kulture i lijepo vas zamoliti da se obratite tom ministarstvu glede svih pitanja ili problema vezanih uz hrvatske medije", također stoji u pismu iz ureda predsjednika vlade.

GONG-a: SLUČAJ Z1 TELEVIZIJE POTAKNUO GOVOR MRŽNJE U MEDIJIMA

Tijekom prosinca i siječnja zabilježen je veći broj medijskih objava s diskriminatornim tonom i sadržajem, među kojima je dominirala javna polemika oko izjave Marka Juriča na Z1 televiziji te reakcija koje su uslijedile nakon toga, navodi se u novom GONG-ovom Izvještaju o praćenju govora mržnje u hrvatskim medijima.
	Iako su pozornost javnosti u prosincu zaokupljali pregovori oko sastavljanja nove Vlade, ponovo su, kao i u studenom, zabilježene objave s ksenofobnim tonom vezane uz izbjegličku krizu i migracije u Europi, navodi se u izvješću. U siječnju se, prema izvješću, govor mržnje probio u javnost nakon izjave Marka Juriča na Z1 televiziji, koju je Vijeće za elektroničke medije okarakteriziralo upravo kao kršenje Zakona o elektroničkim medijima po osnovi poticanja mržnje ili diskriminacije. Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, sedam tjednika, tri televizijske panel-emisije, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te sedam internetskih portala. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru: izbjeglička kriza i migracije u Europi, LGBTIQ osobe i njihova prava, rod i politička participacija, identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te rehabilitacija ustaškog režima. Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, GONG je izdojio šest slučajeva koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama. Cijelo izvješće GONG-a možete pročitati ovdje.

TISKANI MEDIJI NA IZDISAJU

Kriza novinske djelatnosti koja traje godinama i potresa većinu europskih i svjetskih novinskih kuća nastavila se i u prošloj godini rečeno je na godišnjoj skupštini Hrvatske udruga poslodavaca - Udruga novinskih izdavača.
	Kako piše Glas Slavonije, novinski izdavači u Hrvatskoj u tome nisu nikakav izuzetak; prema mnogo čemu kriza tiskanih medija u Hrvatskoj još je veća i za opstanak opasnija za brojne izdavače. Tiskanim novinama u Hrvatskoj nakon više od stoljeća kontinuiranog izlaženja prijeti realna opasnost da im ovo budu posljednji dani ako se ne donesu mjere koje će pomoći toj djelatnosti. Izdavači novina u Hrvatskoj, kako bi osigurali opstanak, nastavili su tražiti nove modele privređivanja i nove uređivačke koncepcije. U tome, nažalost, sve teže uspijevaju, a ne nailaze na podršku ni u nadležnom ministarstvu ni u Vladi. U prošloj godini pozitivno nije odgovoreno ni na jedan od zahtjeva izdavača koji bi pomogli opstanku tiskanih medija. HUP je tražio uvođenje snižene stope PDV-a na sve tjednike i časopise, a ne samo na dnevne novine, sniženu poreznu stopu na ukupne prihode, a ne samo na one od prodanih naklada te mogućnost kupnje novina za studente putem x-ica po subvencioniranim cijenama stoji u priopćenju Natali Komen Bujas, direktorice HUP - Udruge novinskih izdavača.

VEM DODIJELIO 5,5 MILIJUNA KUNA RADIJSKIM NAKLADNICIMA

Vijeće za elektroničke medije donijelo je odluku o raspodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
	Na temelju provedenog Javnog natječaja broj 03/15 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – nakladnika televizije, nakladnika radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga televizije i radija iz članka 19. i 79. ZEM-a, neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, neprofitnih proizvođača audiovizualnih i radijskih programa za 2016. godinu - dodijeljena su sredstva za programe za koje nisu dodijeljena sredstva Fonda po Javnom natječaju broj 01/15 i 02/15, stoji u obavijesti Vijeća za elektroničke medije. 16 nakladnika televizije dobilo je potporu u iznosu od 5,533.937,62 kuna, 92 nakladnika radija te neprofitna pružatelja medijskih usluga radija iz članka 19. i 79. ZEM-a dobila su potporu od 6,035.289,16 kuna, a 2 nakladnika radija od 129.014,09 kuna. 13 neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija dobilo je iznos od 251.982,49 kuna potpore male vrijednosti, 11 neprofitnih proizvođača audiovizualnog programa 2,313.000,00 kuna te 4 neprofitna proizvođača radijskog programa 491.500,00 kuna. Listu nakladnika koji su dobili potporu možete pogledati na stranici Agencije za elektroničke medije.

DZNAP OČEKUJE POTPISIVANJE SPORAZUMA O ZAšTITI AUTORSKIH PRAVA SA SVIM IZDAVAČIMA

Na svojoj 7. skupštini Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava(DZNAP) izabralo je novo vodstvo za iduće četiri godine. Predsjednica DZNAP-a Božica Babić na Skupštini je podnijela izvješće o radu Predsjedništva i DZNAP-a u 2015. godini, koje je prihvaćeno većinom glasova.
	Između ostalog, istaknula je kako je u prošloj godini postignut važan sporazum sa Styrijom, velikim novinskim izdavačem, koji je dugo izbjegavao pristupiti kolektivnoj zaštiti novinarskih autorskih prava. Na 7. skupštini DZNAP-a, održanoj 13. veljače u Velikoj dvorani HND-a, u Predsjedništvo te udruge većinom glasova izabrani su Božica Babić, Zvonko Pavić, Marina šunjerga, Igor Vukić, Renata Labaš, Igor škevin, Marina Karlović Sabolić, Mario Ćuzić, Valentina Wiesner Mijić, Gordana Galović i Bojana Mrvoš Pavić. U novi nadzorni odbor DZNAP-a odabrani su Ljerka Bratonja Martinović, Branimir Zekić i Marinko Petković. Članovi Predsjedništva će između sebe izabrati predsjednika, odnosno, predsjednicu društva. Prema sporazumu, prihod od naknadnog korištenja objavljenih novinskih tekstova dijelit će se na pola između autora i Styrije, kako je to dogovoreno i s drugim nakladnicima. Treba podsjetiti da je jedan od glavnih ciljeva DZNAP-a prikupljanje naknada za korištenje objavljenih autorskih tekstova. Novinarske autorske tekstove i radijske i TV priloge prikupljaju press-clipping agencije prodajući ih zatim svojim klijentima – onima koji od agencija naručuju da prate njihovo pojavljivanje u medijima. Od svakog teksta ili priloga koji press-clipping agencije dostave i naplate klijentima, deset posto pripada vlasnicima autorskih prava. Taj se iznos dijeli na pola između novinara i nakladnika. U 2015. godini na taj je način prikupljeno 971.463 kune. Polovica će se, dakle, podijeliti novinarima, a polovica pripada nakladnicima koji su objavili te tekstove ili priloge. Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

NOVA TV ZAKLJUČILA PROšLU GODINU S NETO GUBITKOM

Medijska kuća Central European Media Enterprises, vlasnik Nove TV, izvijestila je da je prošlu godinu zaključila s neto gubitkom, a među poslovnim osloncima izdvojili su rast tržišta televizijskog oglašavanja u zemljama istočne i središnje Europe, uključujući Hrvatsku.
	CME je 2015. zaključio s neto gubitkom od 114,9 milijuna dolara. Neto prihodi smanjeni su 11 posto, na 605,8 milijuna dolara. Kompanija je izvijestila i da je sklopila ugovor o novom kreditu u iznosu 469 milijuna eura (520 milijuna dolara) za koji će jamčiti njezin najveći dioničar Time Warner a upotrijebit će ga za refinanciranje postojećih kreditnih obveza. Ujedno su za godinu dana produljili rok dospijeća već odobrenog kredita od 251 milijun eura. U poslovnom izvješću napominju da su zahvaljujući rastu tržišta televizijskog oglašavanja povećali operativnu dobit prije deprecijacije i amortizacije (OIBDA) za 28,7 posto, na 122,8 milijuna dolara. Procjenjuju da su tržišta televizijskog oglašavanja u šest zemalja srednje i istočne Europe u kojima posluju porasla šest posto. Pritom je najsnažniji rast ukupnog tržišta tv-oglašavanja u 2015. zabilježen u Slovačkoj, za 16 posto. Hrvatsko je tržište u 2015. po procjenama CME poraslo četiri posto, istim tempom kao i u godini ranije. Istu stopu rasta ukupnog tržišta tv-oglašavanja zabilježila je prošle godine i Češka. Pad tržišta zabilježen je u 2015. samo u Bugarskoj, i to za tri posto. U četvrtom je prošlogodišnjem tromjesečju CME zabilježio neto gubitak od 11,4 milijuna dolara. U istom razdoblju godine ranije bilježili su neto gubitak od 74,9 milijuna dolara. Neto prihodi smanjeni su 9,5 posto, na 195,6 milijuna dolara. OIBDA je uvećana dva posto, na 56,2 milijuna dolara. Kompanija je proteklih godina provodila program restrukturiranja, smanjivala troškove i prodala dio poslovanja, te dobila novčanu injekciju i sklopila financijske ugovore s glavnim dioničarem Time Warnerom, napominje Reuters.

EPH PROšLU GODINU ZAVRšIO S 2,3 MILIJUNA KUNA GUBITKA

Europapress Holding, vodeća hrvatska novinsko-izdavačka kuća u većinskom vlasništvu odvjetnika Marijana Hanžekovića, prošlu je godinu završila s 2,3 milijuna kuna neto gubitka, navodi se u izvješću o ispunjavanju plana predstečajne nagodbe EPH, objavljenom na stranicama Fine.
	Prema izvješću, u prošloj je godini EPH, izdavač Jutarnjeg lista, Globusa, Glorije i ostalih tiskovina, imao čak 108,7 milijuna poslovnih prihoda, značajno više od 77,3 milijuna kuna prihoda ostvarenih u 2014. U računu dobiti i gubitka navodi se i da su prihodi od prodaje u 2015. iznosili čak 71,5 milijuna, dok su prethodne godine iznosili samo 30,4 milijuna kuna. No, istovremeno i ukupni rashodi EPH značajno su povećani - s 45,1 milijuna kuna na završetku 2014 na čak 111,1 milijun kuna koliko su iznosili na kraju prošle godine. EPH u izvješću ističe i da su u prošloj godini značajno povećani troškovi osoblja sa 7,9 na čak 24,5 milijuna kuna, a da su i troškovi neto plaća i nadnica narasli s 4,6 milijuna na 13,5 milijuna kuna. Istovremeno, navodi se i da su troškovi poreza i doprinosa iz plaća narasli s 2,1 milijuna na 7,6 milijuna kuna. Navode i da su u organizacijskom preustroju te medijske kompanije matičnom EPH-u pripojene tvrtke Media Nexus, EPH Media i EPH Magazini te je EPH preuzeo sve obaveze pripojenih društava po osnovi predstečajne nagodbe. Ističu i da su u studenom prošle godine pripojena i ostala povezana društva Europa Digital, Cropix, Revije i Press Express. U izvješću koje potpisuje predsjednik Uprave EPH Marko Smetiško stoji i da prošle godine EPH nije poduzelo niti jednu radnju koja bi za posljedicu imala dovođenje vjerovnika te medijske kompanije u nejednaki položaj.

NEPROFITNI MEDIJI PRVA ŽRTVA NOVE VLASTI

Dok Ministarstvo kulture neprofitnim medijima zavrće pipu vrijednu ukupno 3 milijuna kuna godišnje, država je samo kroz porezne olakšice prošle godine novinskim izdavačima “poklonila” više od 130 milijuna kuna, istaknuto je na tribini Mreže emancipacije E-net “U obrani slobode govora” u Novinarskom domu.
	“Neprofitni mediji zapošljavaju 3 posto ukupno zaposlenih u novinarstvu dok, istovremeno, njihovi prihodi čine samo 1 posto ukupnih prihoda medijskog sektora”, istaknula je Andrea Milat sa neprofitnog portala Bilten prezentirajući podatke o omjerima financiranja profitnih i neprofitnih medija. Naglasila je kako napadi koji se vode protiv neprofitnih medija nisu jasni, jer se radi o mizernom iznosu od ukupno 6 milijuna kuna, koliko država godišnje, kroz Ministarstvo kulture i Agenciju za elektroničke medije, izdvaja za neprofitne medije. “Važno je napomenuti da je ukupni fond kojim Agencija za elektroničke medije subvencionira proizvodnju programa elektroničkim medijima iznosi 34 milijuna kuna”, navela je Milat naglašavajući da ne bi trebala postojati ni jedna kategorija “privilegiranih” medija, niti onih komercijalnih, niti neprofitnih. Ideja novih društvenih vrijednosti, koju je iznio Tomislav Karamarko u Globusu u svibnju prošle godine polako poprima stvaran oblik rekla je Veronika Rešković, novinarka neprofitnog portala Forum.tm. “Prvi na redu su neprofitni mediji. U prvi plan su ubacili novac koji smo dobili, kako oni to prezentiraju, “po babi i stričevima”. Podsjećam da novinari Foruma nisu nastali na potporama Ministarstva, nego su se oblikovali desetljećima prije. Među 50-ak suradnika Foruma nas desetak dobilo je nagrade HND-a. Samo lani dobili smo dvije. Forum danas ima dvoje zaposlenih s plaćama knjižničara. Ostalo su honorarni suradnici koji se nalaze u čitavoj regiji jer nemamo novca za putovanja. Unatoč partizanskim uvjetima u kojima radimo, pišemo sa žarom”, rekla je Rešković. Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

NAPADAČI NA PERATOVIĆA OPTUŽENI ZA POKUšAJ NANOšENJA TEšKIH OZLJEDA

Karlovačko Općinsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv trojice napadača na novinara Željka Peratovića u kojoj ih se tereti za kazneno djelo pokušaja nanošenja teških ozljeda, a ne, kako je prvotno bilo navedeno u rješenju o provođenju istrage Županijskoga državnog odvjetništva, za pokušaj ubojstva jer je na temelju prikupljenih činjenica zaključio da za to nema dokaza.
	I policijska kaznena prijava, nakon napada na Peratovića u svibnju prošle godine, napadače je teretila za pokušaj nanošenja teških ozljeda. Peratović je podignuo kaznenu prijavu i napadače teretio za pokušaj ubojstva, a u rješenju o provođenju istrage i ŽDO je okvalificirao kazneno djelo kao ubojstvo u pokušaju. U rješenju je naime pisalo da su osumnjičenici Peratovića "zajedno izudarali rukama, nogama i metalnom vekericom, kojom prilikom je on zadobio vidljive ozljede, koje samo stjecajem sretnih okolnosti nisu dovele do smrti" pa je napad u toj fazi bio okvalificiran kao "kazneno djelo protiv života i tijela - ubojstvo u pokušaju". U današnjem priopćenju, u kojem se ne navode imena okrivljenika, piše da je ŽDO dovršio istragu za Vladu Čunka starijeg (66) i Vladu Čunka mlađeg (39) te njihova radnika Zihniju Grahovića (50) za pokušaj ubojstva, ali je na temelju prikupljenih činjenica zaključio da za to nema dokaza. Peratović je prije u izjavi za Hinu tvrdio kako je napad bio "organiziran pokušaj ubojstva njega kao istraživačkog novinara" i da će tijekom suđenja pokušati dokazati tko uistinu iza njega stoji.

SLAVICA LUKIĆ OSLOBOĐENA TUŽBE U SLUČAJU MEDIKOL

Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva, oslobođena je tužbe za sramoćenje Medikola na Općinskom kaznenom sudu, a oslobađajuću presudu donio je Marko Benčić, isti sudac koji ju je prije gotovo dvije godine u istom predmetu osudio na novčanu kaznu od 26 tisuća kuna.
	Rješenje o oslobađajućoj presudi još nije stiglo, rekla nam je Slavica Lukić, tako da ne zna što je navedeno u obrazloženju nove odluke na koju se Medikol još može žaliti. „Mogu se žaliti kao što smo se i mi žalili na prvu nepravomoćnu presudu. Županijski sud prihvatio je žalbu i suđenje vratio istom sucu na ponovljeni postupak u srpnju 2014. godine. Prošle su gotovo pune dvije godine od prve nepravomoćne presude i nadam se kako Medikol neće nastaviti opterećivati pravni sustav ovim slučajem, tim prije što sada postoji presuda kao mišljenje višeg suda da je tužba neutemeljena“, u kratkom je telefonskom razgovoru rekla Slavica Lukić. Medikol protiv nje vodi još jedan kazneni postupak za povredu časti i ugleda u kojem je prvostupanjski sud tužbu odbio kao neosnovanu, a na što su iz Medikola uložili žalbu Županijskom sudu. Sudski procesi koji kriminaliziraju slobodu govora predstavljaju veliko opterećenje za novinare čiji je položaj dodatno ugrožen krizom na tržištu. Istovremeno, prijetnje i fizički napadi na novinare na sudovima se sporo ili uopće ne rješavaju. Tako je prošlo gotovo godinu dana od napada na novinara Željka Peratovića u svibnju 2015. godine. Policija je vrlo brzo pronašla i uhitila napadače, no tek sada, odnosno 22. siječnja, Općinski sud u Karlovcu potvrdio je optužnicu protiv dvojice od kojih je jedan, Željko šafar, HDZ-ov predsjednik Mjesnog odbora Rečica i službenik gradskog poglavarstva Karlovca.

NA HRT-u 16 OTKAZA ZBOG LAŽNIH DIPLOMA I SREDNJOšKOLSKIH SVJEDODŽBI

Stručne službe Hrvatske radiotelevizije (HRT) u postupku provjere dokumenata o stručnoj spremi zaposlenika dosad su pronašle 16 nevjerodostojnih dokumenata - četiri nevjerodostojne diplome i dvanaest srednjoškolskih svjedodžbi, a svim zaposlenicima s tim dokumentima otkazani su ugovori o radu doznaje se na HRT-u.
	U odgovoru Hini s HRT-a su poručili da nastavljaju postupak provjere dokumenata o radnoj osposobljenosti i spremi zaposlenika kojem je cilj kvalitetno, potpuno i trajno urediti kadrovsku strukturu i sustav zapošljavanja. Na HRT-u kažu i da su nakon početne provjere početkom prošle godine pronađene četiri nevjerodostojne diplome te da je krajem 2015. započela i provjera svjedodžbi i ostalih dokumentata uvjetovanih radnim mjestima na HRT-u. "Svim zaposlenicima za koje se ustanovilo da posjeduju nevjerodostojnu dokumentaciju otkazani su ugovori o radu, a sporna je dokumentacija proslijeđena na daljnje postupanje mjerodavnim državnim tijelima", ističu na HRT-u. U odgovoru HRT-a ne navodi se na kojim su radnim mjestima bili zaposlenici s nevjerodostojnim srednjoškolskim svjedodžbama, ali među onima s lažnim diplomama, kako se doznaje, bili su računovotkinja, djelatnica u razmjeni videomaterijala te majstor rasvjete. Na HRT-u su, osim o rezultatima provjere diploma i svjedodžbi, izvijestili i o provedbi nekoliko projekata za zaposlenike koji su stekli neka od zakonskih prava za odlazak u mirovinu ili koji zbog zdravstvenih razloga više ne mogu obavljati poslove za koje su sklopili ugovore o radu. Kako se dosad isticalo s HRT-a, njima su do kraja prošle godine bile nuđene stimulativne otpremnine. "Otpremnine se razlikuju od slučaja do slučaja jer radnici ostvaruju različita prava i imaju različite uvjete. Tijekom 2015. godine u skladu sa zakonskim propisima i u okviru nekoga od predviđenih programa otišlo je sedamdesetak zaposlenika", poručuju s HRT-a i ističu kako se nastavlja trend smanjivanja broja zaposlenih. Prema posljednjim podacima zadnjeg dana siječnja ove godine HRT je imao 2851 zaposlenika.

MEDIJSKI KLASTER NOVINSKIH IZDAVAČA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE ODLAZI U STEČAJ

Trgovački sud u Varaždinu pozivao je vjerovnike Medijskog klastera iz Varaždina, udruge novinskih izdavača sjeverozapadne Hrvatske, da u roku od 45 dana predlože otvaranje stečajnog postupka.
	U oglasu se poziva predsjednika Medijskog klastera, direktora tjednika Varaždinske vijesti Mirka Juriča da u roku od petnaest dana sudu preda ovjeren popis imovine i obveza udruge. Kako piše Hina ne odazovu li se on i vjerovnici, sud će smatrati da je Medijski klaster nesposoban za plaćanje te će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. Medijski klaster u Varaždinu registriran je u travnju 2013., a osnivači su mu bili izdavači tjednika Varaždinske vijesti, Zagorskog lista, Podravskog lista i Lista Međimurja. Taj je prvi hrvatski medijski klaster bio osnovan s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja proizvodnje medijskih sadržaja te povećanja konkurentnosti članova na, kako se tada naglašavalo, sve zahtjevnijem domaćem medijskom tržištu. U aktivnostima klastera bilo je navedeno i uspostavljanje svih oblika i vrsta poslovne suradnje i poslovnih odnosa članova te domaćih i stranih partnera. U sklopu toga pretprošle se godine razmatralo i pokretanje zajedničkih novina sjeverozapadne Hrvatske od čega se, kako se doznaje, odustalo tijekom prošle godine.

POLET JE MEDIJSKI FENOMEN šIRIH RAZMJERA

Polet, list ''mladih za mlade'', prestao je izlaziti netom prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj i do danas nosi kultni društveni status.
	Prvi sveobuhvatni prikaz poznatog medijskog fenomena dao je u svojoj monografiji ''Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990.'' Željko Krušelj, sveučilišni profesor, publicist i novinar koji je u profesiju ušao iz Poletove redakcije. Monografija, koja je izašla u izdanju riječke izdavačke kuće Adamič, predstavljena je i u Novinarskom domu. Polet ostaje zanimljiv ne samo kao svojevrstan rasadnik kadrova koji su u značajnoj mjeri oblikovali današnju medijsku i društvenu scenu već i kao novina koju je osnovao i financirao državni režim, a koja je usprkos tome uspijevala otvarati teme koje su izbjegavale ''režimske'' novine. Umjesto još jedne apologije Poleta Željko Krušelj istražio je bogatu arhivu svih 426 brojeva koliko je Polet objavio za 15 godina izlaženja, a prvi je pregledao i dokumente omladinske organizacije koja je osnovala, financirala, pa i kadrovirala u redakciji Poleta. Intervju sa autorom možete pročitati ovdje.

IZ RADA HND-a i SNH

HND-a HRVATSKIM EUROPARLAMENTARCIMA: UGROŽENA JE SLOBODA MEDIJA

Potaknuto naglim i zabrinjavajućim najavama ugrožavanja slobode izražavanja i napada na neovisne medije i novinare u Hrvatskoj, najmlađoj članici Europske unije, Hrvatsko novinarsko društvo poslalo je 10. veljače 2016. godine pismo zastupnicama i zastupnicima iz Republike Hrvatske u Parlamentu Europske unije.
	To je pismo poslano i na adrese međunarodnih novinarskih organizacija čiji je HND član, te medijskom odjelu OESS-a i ostalim organizacijama koje skrbe za slobodu izražavanja i medijske slobode. Sadržaj pisma usvojio je Izvršni odbor HND-a a potpisao ga je predsjednik HND-a Saša Leković. U pismu se između podsjeća kako je još u travnju prošle godine, Tomislav Karamarko, čelnik HDZ-a, tada najjače oporbene stranke, u intervjuu političkom tjedniku Globus najavio je revizionističku politiku kada njegova stranka dođe na vlast, poručivši da će tada građani moći samo u svojoj kući misliti što hoće ali ne i u javnosti, te da će novinari morati podržavati takvo ponašanje vlasti. HND je više puta javno upozorio na opasnost ovakvih poruka i činjenicu kako su u demokratskom društvu takve prijetnje nedopustive, pogotovo ako ih izgovora čelnik jedne od dviju najjačih političkih stranaka. Gospodin Karamarko nikada nije povukao svoju izjavu niti se zbog nje ispričao građanima Hrvatske. HND na kraju pisma poziva zastupnice i zastupnike da pismo pozorno pročitatju i postupe po svojoj savjesti. Cijeli tekst pisma možete pročitati ovdje.

PREDSJEDNICE ZAšTO SE HND NAPADA FAšISTIČKIM METODAMA?

HND moli Predsjednicu Republike Hrvatske da objasni što je to točno učinila naša udruga, koja okuplja gotovo 2500 profesionalnih novinara, da je zaslužila biti napadana fašističkim metodama, jer anonimno denunciranje letcima prepunim laži jest fašističko huškanje.
	Da li svojim javnim djelovanjem HND provocira? Iritira? Vrijeđa? Neistinito prikazuje i čak izruguje Domovinski rat? Niječe stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije? Predsjednicu Republike Hrvatske molimo da nam objasni, što je to HND učinio da se njegovom vodstvu, predsjedniku prije svega, prijeti protjerivanjem, ubojstvom maljem i kopanjem očiju. Predsjednice Republike, objasnite nam, molimo vas, što je to HND učinio da ga se napada fašističkim metodama? U pismu Predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, u kojemu je izrazio zabrinutost zbog „narastanja atmosfere netolerancije i poruka mržnje prema političkim, etničkim i drugim manjinama u našoj zemlji“ predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac spomenuo je i slučaj napada na Hrvatsko novinarsko društvo i SNV u anonimnom pismu koje je nedavno ponuđeno Zagrepčanima. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nije javno reagiralo na to anonimno pismo, još jedan u nizu huškačkih napada na HND lažima. No, s obzirom da je gospodin Pupovac taj slučaj spomenuo u pismu Predsjednici Republike te da se ona (i) na njega referirala u svom odgovoru, smatramo da je važno reći slijedeće: Anonimno pismo proglašava Hrvatsko novinarsko društvo, uz Srpsko narodno vijeće, mrziteljem Hrvatske koje zloupotrebljava medijske slobode i slobode okupljanja za svoje manifestiranje neprijateljstva prema vlastitoj zemlji. Pismo je, kako je gospodin Pupovac napisao Predsjednici Republike, „u najgoroj totalitarnoj (fašističkoj) maniri dostavljano u poštanske pretince na području Zagreba.“ Istina je zapravo da je SNV unajmio od HND-a dvoranu u Novinarskom domu za obilježavanje Božića (čiji se sadržaj piscu anonimnog pisma nije svidio a na kojem su bili i tadašnji mandatar a sadašnji premijer, te sadašnji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske ), kao što svakodnevno čine desetci raznih organizacija, institucija ili udruga bez obzira na političko, vjersko ili bilo koje drugo opredjeljenje, stoji između ostalog u priopćenju HND-a koje potpisuje potpredsjednik Denis Romac. Cijeli tekst priopćenja možete pročitati ovdje.

HND: NE STVARAJTE ATMOSFERU ČISTKI I STRAHA šTO JE PUT PREMA CENZURI I AUTOCENZURI

Ogranak HND-a na HTV-u, koji je više puta interno i javno upozoravao na dubiozne programske odluke vodstva kuće, nezakonite otkaze i sukob interesa, ovim putem reagira na javne napade vodećih političara na HRT.
	Upozoravamo na nedopustivu razinu izjava prvoga potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji je posljednjih dana više puta prozivao medije da su u funkciji jedne političke opcije, posebno napadajući Hrvatsku radioteleviziju. Vladajuća većina u parlamentarnoj proceduri, legitimnim, zakonskim sredstvima, bez zastrašivanja sa stranačkih skupova, može provesti promjene na HRT-u. I političari imaju pravo kritizirati rad medija i javnog servisa čiju pretplatu plaćaju, no dužnost koju obnašaju obvezuje ih na pristojnu razinu javne komunikacije koju bi kao odgovorni političari trebali potkrijepiti činjenicama. Tomislav Karamarko tako optužuje kako se u „programima HTV-a-a koji je u funkciji jedne stranke laže, sotonizira HDZ, čini ih luđacima jer su domoljubi i karikiraju sve ono što govore te kako HTV radi na destrukciji političke suradnje Mosta i HDZ-a”. Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a ide još dalje: „Radman je dopustio službama drugih država da instruiraju i upravljaju dijelom zaposlenika i tako uređuju program kroz koji forsiraju političke spinove, podjele u društvu i blate našu zemlju. ”Smatramo da je odgovornost političara da, kad javno i bez ograda iznose tako teške optužbe, za njih iznesu i dokaze. Ako, kako tvrde, imaju saznanja koja ugrožavaju ne samo rad HRT-a nego i nacionalnu sigurnost dužni su ih u prvome redu prijaviti ovlaštenim institucijama. Ovakvu javnu histeriju ne smiruje ni prvi čovjek SDP-a Zoran Milanović izjavom kako bi i on mogao reći da je HRT HDZ-ov. I na kraju, čiji je HRT? HRT nije stranački ni državni nego javni servis, koji u skladu sa Zakonom kontroliraju Nadzorni odbor, Programsko vijeće i mjerodavna tijela Hrvatskog sabora. Želi li politika preuzeti sve te uloge? Sudeći prema retorici kojoj svjedočimo posljednjih dana i priopćenjima koje vrve paušalnim ocjenama i prigodnim floskulama – takav je scenarij siguran. Političari svih opcija trebali bi shvatiti svoju odgovornost da u ideološki duboko podijeljenoj zemlji daju doprinos kako bi se u civiliziranom ozračju razgovaralo i polemiziralo o svim važnim političkim i društvenim temama. Tu iznimka nije ni HRT. No svojim izjavama sigurno ne pridonose podizanju standarda i nastavku profesionalizacije javnog servisa nego stvaraju atmosferu čistki i straha od koje je samo korak do cenzure i autocenzure, stoji u priopćenju koji za Izvšni odbor HND-a na HTV-u potpisuje predsjednica Sanja Mikleušević Pavić.

IZ SVIJETA I REGIJE

NAKON 30 GODINA BRITANIJA DOBIVA NOVI NACIONALNI DNEVNI LIST

Veliki britanski izdavač novina objavio je u ponedjeljak da će krajem mjeseca lansirati novi nacionalni dnevni list, prvi te vrste u 30 godina, čiji će se dolazak na kioske vremenski poklopiti s prestankom izlaženja tiskanog izdanja jednog od njegovih starih listova.
	"Politički neutralan" i "optimističan" New Day bit će u prodaji od 29. veljače, najavili su iz Trinity Mirrora, izdavača tabloida Daily Mirror i Sunday Mirrora, inače sklonijih lijevoj strani političkog spektra. Izlazak novog dnevnika najavljen je svega nekoliko dana nakon što je vlasnik novina The Independent Evgenij Lebedev objavio da će nakon 30 godina izlaženja izdati posljednje tiskano izdanje tih novina, koje će ubuduće biti dostupne samo u online izdanju. New Day bit će prisutan u društvenim medijima ali neće imati svoju mrežnu stranicu, kazao je izvršni direktor Trinity Mirrora Simon Fox. Premda priznaje da se smanjuje broj onih koji kupuju novine, ustraje na ocjeni da je tisak još itekako živ. "Više od milijun ljudi u prošle je dvije godine prestalo kupovati novine, no vjerujemo da bi veliki broj njih došao u iskušenje kada bismo lansirali pravi proizvod", kazao je on. "Obnova tiskanih izdanja ključan je dio naše strategije, paralelno s digitalnom transformacijom. Izdavači ne moraju nužno birati između te dvije opcije - novine mogu opstati u digitalnom dobu ako su osmišljene da nude nešto drukčije", istaknuo je Fox. Urednica novih novina Alison Phillips kazala je da su razvijene "kao rezultat uvida u interese klijenata i bit će prve novine osmišljene u skladu s potrebama suvremenog stila života ljudi". List na 40 stranica moći će se prvog dana izlaženja dobiti besplatno, potom će stajati 25 penija (32 eurocenta) u probnom razdoblju od 14 dana. U sljedećoj fazi prodavat će se po cijeni od 50 penija. Jeftinija verzija The Independenta 'i" uvedena je 2010. a iz Trinity Mirrora ističu da će novi dnevnik biti nešto sasvim novo a ne sestrinski naslov ili blaža verzija Daily Mirrora. Brojke pokazuju da "i" ima nakladu od više od 270 tisuća primjeraka, u usporedbi s The Independentovih svega 55 tisuća. Prodaja Daily Mirrora smanjena je pak za 12 posto, na tek nešto više od 800 tisuća primjeraka u siječnju.

EFJ POZVAO NOVINARE DA PRIJAVE KRšENJE MEDIJSKIH SLOBODA

EFJ i IFJ su uz pomoć online platforme Vijeća Europe o promicanju zaštite novinara i njihove sigurnosti, od travnja 2015. zabilježili 24 slučaja kršenja prava novinara u 25 zemalja. Međutim, iz mnogih europskih zemalja dosad nije stigla niti jedna prijava, stoga EFJ poziva novinare da prijave sve slučajeve kršenja medijskih sloboda, prijetnji i nekažnjavanja napada na novinare.
	Od travnja 2015. EFJ i IFJ su putem platforme izvijestili o 24 slučaja u 25 zemalja, imajući u vidu 5 kategorija kršenja medijskih sloboda: napad na fizičku sigurnost i dostojanstvo novinara, pritvaranje i zatvaranje novinara, šikaniranje i zastrašivanje novinara, nekažnjavanje počinitelja i drugi postupci koji se negativno odražavaju na slobodu medija (prisluškivanje novinara, medijski zakoni koji ne jamče neovisnost , masovna praćenja, odbijanje akreditacija, šikaniranje, sudski progon novinara, cenzura, odbijanja izdavanja licence, blokiranje web stranica, zastrašivanje zakonom...) EFJ moli sve novinare i medijske radnike da, ukoliko znaju za bilo kakav slučaj koji odgovara navedenim kategorijama, to odmah prijave. "Ne treba nam potpun izvještaj o slučaju, već najvažnije činjenice: tko, što, kada, gdje i link na izjavu ili neku drugu odgovarajući vijest o tom slučaju", kažu iz EFJ. Dosad nije prijavljen ni jedan jedini slučaj u Austriji, Bosni i Hercegovini, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Islandu, Irskoj, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu, Rumunjskoj, San Marinu, Slovačkoj, švedskoj i švicarskoj. "Mi jednostavno ne vjerujemo da nema povreda slobode medija u tim zemljama. Zato vas molimo da nam takve slučajeve javite Mi ćemo objaviti i “stare” slučajeve koji se mogu i dalje smatrati prijetnjom (Novinari koji su u zatvoru već godinama) ili slučajeve nekažnjavanja napada na novinare (neriješeni zločini)", poručuju iz EFJ podsjećajući da je nedavno pokrenuto i praćenje europskih novinara koji su u zatvoru.

NOVINARI MORAJU BITI ODGOVORNI

Novinari iz 15 zemalja sudjelovali su od 28. do 29. siječnja ove godine u Bruxellesu na radionici o svojoj ulozi i odgovornosti pri izvještavanju.
	„U sve složenijem svijetu, u kojem granice imaju manje smisla nego ikada prije, novinari imaju odgovornost da svojim zajednicama ponude priče koje ih se tiču i koje mogu na njih utjecati sa svih strana svijeta. Ono što se događa na nekom kontinentu može biti silno važno za ljude na drugom kraju svijeta. I zbog toga nam trebaju novinari, da bi nam iznijeli priče pošteno i na način koji je zanimljiv njihovoj lokalnoj publici“, rekao je Mike McCluskey, savjetnik za medije i elektroničke medije na radionici za novinare koju je organizirala Azijsko-europska fondacija (ASEF). Ta je radionica zapravo izdanje 8. okruglog stola za urednike u istoj organizaciji, a potaknuta je 20. godišnjicom Sastanka Azija-Europa (ASEM) koja pada ove godine. Nakon ove druga takva radionica (registracije je počela) će se organizirati u svibnju u Guangzhouu (Kina) na temu „Digitalna povezanost Azije i Europe“. Iskustva sudionika tih dviju radionica služit će kao temelj daljnjoj raspravi glavnih urednika na završnom Okruglom stolu koji će se održati u lipnju 2016. u Mongoliji. Na službenom dijelu otvaranja radionice u Bruxellesu Mike McCluskey je predstavio anketu o Azijsko-europskoj digitalnoj povezanosti, čiji je cilj analizirati postojeću praksu i novinara i čitatelja iz Azije i Europe.

NOVINARSTVO NA LISTI NAJSTRESNIJIH ZANIMANJA U SAD-u

Radijski i televizijski voditelji i novinski reporteri nalaze se na listi deset najstresnijih poslova u SAD-u za 2016. godinu. Najstresniji posao koji možete raditi je posao vojnika, vatrogasca i pilota, piše portal za traženje poslova CareerCast.
	Medijski poslovi, kao i prethodnih godina nalaze sa listi, ovaj put na osmom (radijski i televizijski voditelji) i devetom mjestu (novinski reporteri). Prilikom sastavljanja liste u obzir je uzeto 11 faktora stresa među kojima su i potrebe za putovanjima, rokovi za izvršavanje posla, interakcija sa velikom publikom, javni nadzor, rizik od gubitka života i ostale opasnosti. Na listi se nalaze i policajci, organizatori događaja, stručnjaci za odnose s javnošću, predsjedavajući uprave i taksi vozači.

SKUPšTINA SRBIJE RAZRIJEšILA MINISTRA GAšIĆA ZBOG SEKSISTIČKE IZJAVE

Skupština Srbije jednoglasno je prihvatila vladin prijedlog o razrješenju ministra obrane Bratislava Gašića zbog seksističke izjave kojom je u prosincu prošle godine uvrijedio novinarku B92 Zlatiju Labović.
	"što volim ove novinarke koje ovako lako kleknu", rekao je 6. prosinca Gašić nakon obilaska tvornice u Trsteniku novinarki Labović, koja se pokušavala izmaknuti iz kadra kolegama snimateljima. Izjava je ubrzo naišla na žestoku osudu javnosti, a osobito novinara, koji su tijekom prosinca i siječnja organizirali nekoliko prosvjeda diljem Srbije pod nazivom “Novinari ne kleče”. Premda je srbijanski premijer Vučić odmah osudio taj čin i ispričao se novinarki, najavivši smjenu ministra Gašića, dio javnosti smatra da je ona došla prekasno i da je samo simbolična jer Srbiju već u travnju čekaju novi izvanredni parlamentarni izbori. Inače, Bratislav Gašić bio je na dužnosti ministra obrane u Vučićevoj vladi od svibnja 2014., a našao se na žestokom udaru javnosti nakon tragičnog pada vojnog helikoptera 13. ožujka 2015. u kojem je, u misiji spašavanja djeteta iz središnje Srbije, stradalo sedam osoba - četveročlana posada helikoptera, dva medicinska djelatnika i beba.

PROTEST PROTIV OTVARANJA KAZNENE ISTRAGE NAD UREDNIKOM I ODVJETNIKOM SLOBODNE BOSNE

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izražava zabrinutost zbog otvaranja krivične istrage protiv Senada Avdića, glavnog i odgovornog urednika Slobodne Bosne i Dražena Zubaka, odvjetnika, koju je pokrenulo Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu sa namjerom da dobije informaciju o neimenovanim izvorima informacijma odnosno osobama koje su dostavile navodno “tajne dokumente” Avdiću i Zubaku.
	UO BH novinara podsjeća Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo, kao i Dalidu Burzić, glavnu tužiteljicu i Jasminu Čaušević, tužiteljicu u ovom predmetu, kako je upotreba neimenovanih izvora informacija temeljno novinarsko pravo i legitiman istraživački postupak novinara koji žele objaviti informacije od značaja za javnost. To pravo zaštićeno je brojnim međunarodnim dokumentima, posebno Preporukom Vijeća Europe (broj: R/2000/7) o pravu novinara da ne otkriju svoje izvore informacija, čije su odredbe ugrađene u Kodeks za tisak i online medije u BiH (član 13) Zakon o zaštiti od klevete u Federaciji BiH (član 9) kao i u Zakonu o kaznenom postupku Federacije BiH (član 96). S tim u vezi, UO BH novinara smatra ozbiljnim kršenjem prava na slobodu izražavanja i prava na upotrebu neimonovanih izvora odluku Kantonalnog tužiteljstva da otvori krivičnu istragu protiv urednika i odvjetnika Slobodne Bosne. Ovaj postupak se može tumačiti i kao nedopustiv pritisak Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo na magazin Slobodna Bosna i ciljano kriminaliziranje glavnog urednika i odvjetnika ovog magazina, a sve sa ciljem osiguranja dodatnog pravnog prostora za posebnu zaštitu javnog službenika Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, koji je već iskoristio svoje građansko pravo i podnio tužbu za klevetu protiv Slobodne Bosne. Zbog toga UO BH novinara poziva tužiteljicu Jasminu Čaušević i glavnu tužiteljicu Dalidu Burzić da hitno obustave kaznenu istragu protiv Senada Avdića i Dražena Zubaka do pravosnažnog okončanja parničnog postupka za klevetu, a u skladu sa zakonskim propisima i međunarodnim standardima zaštite prava na slobodu izražavanja, prava na upotrebu neimenovanih izvora informacija i tajno dobivenih dokumenata.

STIPENDIJE: SEDAM PRILIKA ZA EDUKACIJU NOVINARA U OŽUJKU

Želite proširiti dijapazon svojih novinarskih alata, dobiti nov poticaj ili pohvalu na poslu? Pogledajte ponudu tečajeva, školarina i natječaja za ožujak 2016. na koje mogu aplicirati novinari iz cijeloga svijeta.
	Želite proširiti dijapazon svojih novinarskih alata, dobiti nov poticaj ili pohvalu na poslu? Pogledajte ponudu tečajeva, školarina i natječaja za ožujak 2016. na koje mogu aplicirati novinari iz cijeloga svijeta. Persephone Miel Fellowship, krajnji rok prijave: 1. ožujka 2016.; Deutsche Welle’s Bobs — Best of Online Activism, krajnji rok prijave: 3. ožujka 2016.; School of Data Fellowships, krajnji rok prijave: 10. ožujka 2016.; The Dag Hammarskjöld Fund for Journalists Fellowship, krajnji rok prijave: 18. ožujak 2016.; 2016 Journalism Exchange Program, krajnji rok prijave: 20. ožujka 2016.; The DIG Awards, krajnji rok prijave: 31. ožujka 2016.; DW Akademie scholarships krajnji rok prijave: 31. ožujka 2016. Za više informacija polgedajte ovdje.