1. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani
Ocjenjivački odbor u sastavu: Dragutin Lučić Luce, predsjednik, Silvija šeparović Bushill, zamjenica predsjednika i članovi Sandra Bolanča, Milorad Božić, Ivana Brkić Tomljenović, Ilko Čimić, Ivana Erceg Matijašević, Damir Hainski, Marinko Jurasić, Sanja Modrić, Hrvoje Krešić, Frenki Laušić, Ante Ljubičić, Jure Ožić Bebek, Veronika Rešković, Maja Sever, Tomislava Sila, Nikola šolić, Ema Tarabochia, Ivanka Toma, Nikolina Zavišić, Mirjana Žugec Pavičić odlučio je da Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani za 2015. godinu dobiva
Fjodor Klarić
Ocjenjivački odbor, koji čine svi članovi ocjenjivačkih skupina za pisano, radijsko, televizijsko i internetsko novinarstvo za 2015. godinu, odlučio je na sjednici održanoj u ponedjeljak 18. travnja 2016 (s početkom u 20, 00 sati) da Nagradu za životno djelo HND-a Otokar Keršovani dodijeli foto-reporteru i foto-izvjestitelju Feđi Klariću.
U konkurenciji uglednih novinarskih imena, kakva su Feđa Klarić, Danko Plevnik i Ivan Starčević, Ocjenjivački odbor je, sukladno Pravilniku za dodjelu nagrade HND-a - Nagrada za životno djelo HND-a Otokar Keršovani, kojega je Središnji odbor HND-a usvojio na sjednici održanoj 18. prosinca 2015., u prvom krugu izjašnjavanja dvotrećinskom većinom odlučio da Nagrada Otokar Keršovani po prvi put, u dugoj povijesti Hrvatskog novinarskog društva, pripadne foto-reporteru, odnosno foto-izvjestitelju Fjodoru Feđi Klariću, kojega je za ovo najviše priznanje predložio Ogranak HND-a Slobodna Dalmacija.
Kolega Fjodor Feđa Klarić rođen je 1946. u Splitu, u kojemu stekao osnovno i gimazijsko obrazovanje te pohađao Pravni fakultet. U Slobodnoj Dalmaciji zaposlen je od 1971. do 2011. Od 2004. do 2015 predsjednik je Foto-kluba Split koji je i njegovom zaslugom proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. U dosadašnjoj karijeri priredio je pet samostalnih izložbi, izlagao je i na desetak skupnih izložbi fotografija u zemlji i inozemstvu a autor je i tri vrijedne fotomonografije, od kojih osobiti mjesto pripada foto-monografiji posvećena njegovom već legendarnom učitelju i mentoru Miljenku Smoji: “Smoje u 79 poza”. Napominjemu da je Klarić dobitnik nagrada za životno djelo Zbora fotoreportera i Slobodne Dalmacije te Zlatnog pera HND-a za 1991. Godine 2015. izabran je u Kuću slavnih hrvatskog foto-novinarstva. Za doprinos nacionalnoj kulturi odlikovao ga je 2010. i Predsjednik Republike. Naravno, ističemo da je, među ostalim Feđa Klarić predani član Hrvatskog novinarskog društva od 1989. godine.
Ocjenjivački odbor ističe da je nagrađeni kolega kao foto-reporter i foto-izvjestitelj svojom nadarenošću i trudom, iako ni danas ne miruje, snažno obilježio važan, a često zaboravljeni segment novinstva, odnosno novinarstva u nas.
U ime Ocjenjivačkog odbora čestitam Fjodoru Feđi Klariću na Nagradi za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva Otokar Keršovani.
2. Nagrada Marija Jurić-Zagorka za istraživačko novinarstvo
Ocjenjivački odbor, koji čine svi članovi ocjenjivačkih skupina za pisano, radijsko, televizijsko i internetsko novinarstvo za 2015. godinu, odlučio je na sjednici održanoj u ponedjeljak 18. travnja 2016. (s početkom u 20,00 sati) da Nagradu za istraživačko novinarstvo Marija Jurić Zagorka za 2015. godinu dobiva novinarka Večernjeg lista
Sandra Veljković
Za Nagradu za istraživačko novinarstvo Marija Jurić Zagorka za 2015. godinu natjecale su se ugledne novinarke – Orhidea Hodak Gaura (Nacional), Zrinka Korljan (Jutarnji list), Ivana Paradžiković (Nova TV) i Veljković Sandra (Večernji list), te ugledni novinari – Robert Bajruši i Tomislav Kukec (Jutarnji list), Domagoj Margetić (autor i nakladnik D. Margetić), Ivan Pandžić (24 sata) te Tomić Dražen (ICT business.info). U prvom krugu izjašnjavanja najveći broj glasova članova Ocjenjivačkog odbora pripao je Sandri Veljković i Ivanu Pandžiću, ali ne i Pravilnikom o novinarskim nagradama propisana dvotrećinska većina nazočnih na sjednici. Sukladno Pravilniku o novinarskim nagradama HND-a, usvojenom na sjednici Središnjeg odbora HND-a, održanoj 18. prosinca 2015. godine, Ocjenjivački odbor je pristupio drugom krugu izjašnjavanja u kojemu je odluka o dodjeli Nagrade za istraživačko novinarstvo HND-a Marija Jurić Zagorka za 2015. godinu novinarki Večernjeg lista Sandri Veljković, koju je za Nagradu predložio Ogranak HND-a Večernjeg lista, izglasana dvotrećinskom većinom nazočnih članova.
U Prijedlogu Ogranka HND-a Večernjeg lista za Sandru Veljković, među ostalim stoji da novinarstvo ne doživljava kao posao, nego kao poziv te da je svojim napisima, osobito onom o Arbitražnom sudu u Haagu, izazvala vidne međunarodne političke i pravne posljedice čemu zapravo novinarstvo u svojim najvišim profesionalnim zahtjevima i teži. “Kad se spoji talent, veliko znanje, neiscrpna radna energije i iskonska novinarska strast, onda je posve jasno zašto je Sandra Veljković otkrila skandal o Arbitražnom sudu u Haagu.” – zapisano je u tekstu Prijedloga Ogranka HND Večernjeg lista.
Ocjenjivački odbor čestita svim novinarkama i novinarima, koji su svojim novinskim prilozima i profesionalnim ugledom učinili da istraživačko novinarstvo i Nagrada Marija Jurić Zagorka učvrste svoje mjesto i ugled.
Ocjenjivački odbor čestita novinarki Sandri Veljković, dobitnici Nagrade za istraživačko novinarstvo HND-a Marija Jurić Zagorka za 2015. godinu.
3. Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za pisano novinarstvo u sastavu Sanja Modrić, predsjednica, Ivanka Toma, zamjenica predsjednice i članovi Sandra Bolanča, Marinko Jurasić, Damir Hainski, Frenki Laušić, Nikola šolić odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2015. godinu dobiva
Hassan Haidar Diab
Hassan Haidar Diab napisao je od 1998. godine mnoštvo članaka za Večernji list, ali lani je njegov angažman za redakciju bio upravo neprocjenjiv. Kao glavni repoter koji je izvještavao o izbjegličkoj krizi, Diab je svojim novinama mjesecima donosio izvrsne materijale iz Danske, s Kosova, iz Beograda, Mađarske, Austrije i Slovenije, iz Iraka, Irana, Turske i rodnog Libanona, te sa samih granica Islamske države. Njegove priče iz izbjegličkih kampova i azilantskih četvrti tumačile su što se događa, ali su se uz to bavile i uzrocima i posljedicama migrantskog vala, islamskog radikalizma i terorizma, kao i mogućim odgovorima na taj golemi humanitarni, ekonomski i politički problem današnjice koji preplavljuje granice država i kontinenata. Mnoga od njegovih brojnih novinarskih putovanja bila su teška i opasna, ali Hassan se s njih uvijek vraćao s karticama zanimljivih izvještaja, reportaža i intervjua pisanih znalački, vješto i - ljudski. Zbog svih tih tekstova o nasilju, strahu i patnji žiri ga je odabrao za ovogodišnjeg laureata u kategoriji pisanog novinarstva.
4. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini:
Nagradu za novinsku fotografiju z 2015. Nikša Antonini dobiva:
Željko Lukunić
Uhvatiti odlučujući trenutak vječna je glavna tajna dokumentarne fotografije. Kad taj ključni trenutak vidimo na slici, sve nam je jasno, a kad to isto pokušamo objasniti, potrebno je puno riječi.
Fotoreporter Pixella Željko Lukunić svojom fotografijom prosvjeda branitelja na Trgu svetog Marka lakoćom vrhunskog profesionalca rješava sve.
Dva dana eskalacije prosvjeda koji je Hrvatsku doveo do usijanja Željko je sveo na bitno: granicu koja se ne smije preći, ruku koja ne smije napraviti što je naumila.
Među stotinama ljudi koji su tih dana snimali, što profesionalaca, što amatera, i tisućama fotografija koje su tada nastale, samo je jedna TA fotografija. Željko nam je pokazao sliku koja govori više od tisuću riječi i svu dramatiku događaja koji je potresao Hrvatsku.
Mogli bismo sada naglašavati da je u tom trenutku trebalo imati hrabrosti pa se, za razliku od svih drugih, izboriti za poziciju u crkvi, a ne vani, da za popravni nije bilo prilike ako ta jedna snimka ne uspije... Mogli bismo, ali nema potrebe. Jer Željko je napravio točno ono što treba. Time je žiriju ovogodišnje nagrade "Nikša Antonini" olakšao odluku kome ide nagrada za fotografiju godine.
5. Nagrada Marija Jurić Zagorka radijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo u sastavu Silvija šeparović Bushill, predsjednica, Mirjana Žugec Pavičić, zamjenica predsjednice i članovi Ante Ljubičić, Dragutin Lučić Luce, Milorad Božić odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2015. godinu dobiva
Ljubica Letinić
To je radio! – zausti svatko tko presluša emisiju “Zametnuta kartografija” i u istom trenu pomisli – ovo bi kod nas svatko morao poslušati. Naročito u trenutku u kojem s najviših visina vlasti ne dolazi jasan i nedvosmislen stav prema vremenu o kojem govori upravo ova emisija iz dokumentarnog ciklusa “Audio.doc”.
Jednosatnim dokumentarcem “Zametnuta kartografija” autorica Ljubica Letinić radiofonijski rijetko čuveno uranja u Zagreb u doba od 1941.-1945., u vrijeme rata i vladavine NDH. Zahvaljujući snimkama današnjih pješačkih obilazaka ključnih točaka u Zagrebu toga doba, razgovorom sa svjedokom, piscem i slikarom Josipom Vaništom koji također čita svoje zapise iz toga vremena, te arhivskim materijalom s ondašnjeg Hrvatskog krugovala, slušatelj gotovo sam postaje svjedokom vremena. Tako gotovo vidi tko je i gdje tada bio premlaćen u Zagrebu, gotovo vidi Krležu kako gleda zgradu u kojoj su skupljeni zagrebački Židovi koji su završili u Auschwitzu, kao da vidi kako ilegalci mijenjaju adrese da ih se ne bi uhvatilo, vidi kako ustaše upadaju u stanove gdje su se ovi okupljali i gotovo uživo sluša propagandistički program krugovala.
Ljubica Letinić, autorica i urednica na Trećem programu Hrvatskoga radija, potpisala je brojne radijske dokumentarce i to su uvijek sjajni zvučni događaji, posebno dragocjeni u vrijeme kada s poplavom formatiranih radijskih programa inovativne radijske forme gube svoj prostor. A on, zahvaljujući Trećem programu HR-a, još uvijek, srećom, postoji.
6. Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za televizijsko novinarstvo u sastavu Maja Sever, predsjednica, Hrvoje Krešić, zamjenik predsjednice i članovi Ivana Brkić Tomljenović, Nikolina Zavišić, Jure Ožić Bebek odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2015. godinu dobiva
Maja Medaković
Emisija „Provjereno emitirala je prvi prilog o obitelji Basarac 5. veljače 2015. u kojem je otkrivena priča o samohranom ocu Matiji Basarcu i njegovom 15 godišnjem sigun Milanu. Pred kamerama Provjerenog pokazali su svoju 80 godina staru, trošnu kuću, bez vode i struje u selu Komarevo i ispričali svoju tužnu priču i životne okolnosti u kojima ih je Milanova majka napustila, a skromni Matija preuzeo ulogu i oca i majke. Uz to je vodio borbu da pronađe posao, radio štogod je mogao, a od socijalne pomoći izdvajao iznos kojim bi ispunio želju svog sina da ode na maturalno putovanje.
Nakon emitiranja ovog priloga, redakcija Provjerenog zaprimila je više od 700 poruka od građana svih profila i brojnih tvrtki koje su htjele pomoći ovoj skromnoj obitelji. Samo na Facebook stranici emisije Provjereno od objave priče o obitelji Basarac, reagiralo je više od 70.000 gledatelja, a članak o njima je na portalu Dnevnik.hr podijelilo više od 37 tisuća posjetitelja. Cijela Hrvatska se ujedinila, a u sklopu emisije Provjereno emitirano je sveukupno četiri priloga o obitelji Basarac.
Seriju priloga radila je novinarka Maja Medaković, a pristup ovoj pričo slijedio je misiju emisije Provjerno – osvijestiti gledatelje i građane o brigama i borbi malog poštenog čovjeka da preživi u hrvatskom društvu. Kroz sljedeća tri priloga pratio se i krajnji rezultat, a to je da se prikupljenim donacijama iz cijele Hrvatske osigurala svota za sanaciju kuće Milanovog preminulog strica te su Milan i Matija potkraj godine uselili u svoj novi dom.
„Jednostavno ne znam kako bih to opisao. Jer tko bi očekivao da mu jedna emisija promijeni život. Ne znam što bih rekao, to je kao neka bajka ili nešto. To sam mislio da postoji samo u filmovima, a na kraju mi se desi“, ispričao je tada uzbuđeni Milan. Ni deset mjeseci nakon što je njega i tatu prvi puta posjetila ekipa Provjerenog, njemu nije jasno po čemu su to on i tata posebni, čime su dirnuli i na pomaganje potaknuli sve koji su vidjeli njihovu priču. A skupina za televizijsko novinarstvo koja je ocjenjivala kandidirane priloge ponudila je odgovor – da se tim ljudima pomogne potaknula je svojim sjajnim prilozima novinarka Maja Medaković, koja je tako postigla ono što većina onih koji se bave novinarstvom sanjaju da će jednoga dana napraviti – promijeniti ljudima živote nabolje.
7. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić
Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2015. godinu dobiva snimateljska ekipa RTL televizije:
Vanja Bašić, Robert Cerić, Predrag Vekić, Dražen šimić, Dražen Sladić, Dražen šavor, Robert Kruljac, Lutvo Mekić, Petar Janjić, Domagoj Rebić, Darko Vukadinović, Zoran Bešlić, Nikica Hinić, Leo Bartulica
za snimku izbjegličke krize korištene u dokumentarnom filmu „Hrvatska: Put spasa?“, objavljen na RTL televiziji, 18. listopada 2015.
Ova dokumentarna reportaža nastala je od preko 200 sati materijala kojeg je snimateljska ekipa snimila u prvih mjesec dana izbjegličke krize u Hrvatskoj; od Bapske i Tovarnika, do Botova i Bregane. Reportaža objašnjava uzroke najveće izbjegličkog vala od kraja 2. svjetskog rata i prati događanja na terenu u Hrvatskoj u prvih 30 dana.
Temeljna pitanja koja reportaža postavlja su „Kako je nastala ova užasna tragedija milijuna ljudi i obitelji? Zašto je nastala potpuna izgubljenost institucija i kako se ta izgubljenost odrazila na situaciju na terenu i kakve su bile posljedice? Kako su ad-hoc rješenja utjecala na situaciju i koliko je realno da se ponovno preko noći ponovi isti scenarij, ponovno uz izgubljenost institucija?“
Vrlo zahtjevan zadatak su snimatelji obavili iznimno profesionalno i u uistinu teškim uvjetima. Svakim kadrom su prenijeli individualne ljudske sudbine i vjerno dočarali i približili gledateljima put izbjeglica kroz Hrvatsku.
8. Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo u sastavu Ema Tarabochia, predsjednica, Ivana Erceg Matijašević, zamjenica predsjednice i članovi Veronika Rešković, Tomislava Sila, Ilko Čimić odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2015. godinu dobiva
Hrvoje šimičević
za seriju tekstova objavljenih na www.h-alter.org “Utjecaj TTIP-a na Hrvatsku” ("Hrvatska šutnja o TTIP-u", objavljeno 21. prosinca 2015., "TTIP - u službi krupnog kapitala", objavljeno 17. prosinca 2015., "Doktori za TTIP", objavljeno 19. studenog 2015.)
Vođen demokratskim načelom da javnost ima pravo znati, kolega šimičević je predanim, upornim i analitičkim novinarskim radom otkrio sve proklamirane prednosti i moguće nedostatke i zamke TTIP-a te je upozorio kako vladajuće strukture u Hrvatskoj nekritički promoviraju sporazum. Vješto je koristio mogućnosti online medija i javnosti omogućio dubinski i sveobuhvatan pristup ovoj inače vrlo kompleksnoj temi, što se ne može reći za mnoge mainstream medije, koji su iz objektivnih i subjektivnih razloga temi pristupali uglavnom površno. Serijom svojih radova na temu TTIP-a kolega šimičević je ispunio temeljnu funkciju novinarstva, a to je informiranje građana u vremenu kada im je pravo na objektivnu informaciju bilo uskraćeno. šimičevićev serijal tekstova objavljenih na neprofitnom mediju na temu koja nije bila adekvatno zastupljena u javnom i komercijalnom medijskom prostoru, primjer je koji jasno govori o opravdanosti državnih dotacija neprofitnom medijskom sektoru, koje su naprasno ukinute dolaskom Domoljubne koalicije i Mosta na vlast.
9. Novinar godine
Nagradu Novinar godine za 2015. osvojila je novinarka HRT-a
Elizabeta Gojan
Elizabeta Gojan autorica i voditeljica talk showa „Damin gambit“, priznata je novinarka, urednica i vanjskopolitička komentatorica HTV-a. U fokus javnosti došla je nakon projekta inauguracije predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović 15.2.2015., koji je gledanošću nadmašio konkurentsku NOVU TV i RTL, a upravo je taj prijenos bio jedan od najgledanijih projekata HRT-a u prošloj godini. Nakon peticije koju je protiv nje pokrenuo dio kolega krenula je i lavina teških prijetnji, uvreda i sramoćenja u javnom prostoru, ne samo Elizabete Gojan već i njezine obitelji. Iako je tražila pomoć i zaštitu nadležnih rukovoditelja HRT-a, nitko nije reagirao pa se odlučila obraniti sama, i to javnim istupom zbog kojeg je dobila izvanredni otkaz Ugovora o radu. U trenutku dobivanja otkaza iza Elizabete Gojan, bilo je 28 godina rada u kojem je prošla sve stepenice-od vijesti, izvještaja s tržnice i reportaža, do vođenja i uređivanja Dnevnika, kojeg je svojedobno bila najmlađa urednica, ali i brojnih specijalnih emisija vanjske politike. Tek nakon što je godinama radila u redakciji vanjske politike, kojoj je ubrzo postala jedno od zaštitnih lica, dobila je priliku za realizaciju svoje autorske emisije. Nepravomoćnom je sudskom odlukom početkom siječnja 2016.-e vraćena na posao, u matičnu redakciju vanjske politike. No nije joj vraćena i emisija za koju je dobila pohvale javnosti i kritike, a u kojoj je ugostila brojne žene koje svojim radom ili društvenim angažmanom mijenjaju svijet. „Damin gambit „bila je jedna od rijetkih emisija koja je ispunjavala zadaće HRT –a kao javnog servisa i promicala njegove najviše vrijednosti.
Godina iza nje godina je sjajnih izdanja „Damina gambita „ specijalnog projekta inauguracije zbog kojeg je dobila otkaz, potom pravne borbe ali na koncu pobjede i povratka novinarke koja se –samo zahvaljujući svome znanju, talentu, upornosti kao i ljudskoj i profesionalnoj hrabrosti ubraja među najbolje u svom poslu.
Svojim je medijskim i društvenim angažmanom na području borbe za novinarske slobode, prava žena i ugroženih skupina društva, kao i stalnom borbom za daljom profesionalizacijom HRT-a , Elizabeta Gojan dokazala da zaslužuje ovu prestižnu nagradu struke.
Za nagradu Novinar godine za 2015. bilo je nominirao još troje kandidata:
Nataša Božić
Izvještavanje Nataše Božić s obilježavanja 20. godišnjice vojno redarstvene akcije Oluja u Kninu 5. kolovoza – primjer je vrhunske novinarske profesionalnosti, ali i građanske odgovornosti i hrabrosti.
Žustrom i oštrom, ali pristojnom reakcijom opomenula je veliku grupu ljudi koja je, prilikom njezinog javljanja uživo, počela izvikivati poklič „Za dom – spremni“, i tako postala prvi novinar, barem po mojim saznanjima, koji je jasno i nedvosmisleno, u trenutku dok se to još događa, osudio takvo ponašanje i javno se ogradio od pozdrava koji se vezuje uz fašistički ustaški režim. U sličnim prilikama nakon toga – primjerice za vrijeme nogometne utakmice Hrvatska-Izrael – takvo se skandiranje ponovilo ali bez reakcije novinara i komentatora što samo dokazuje da je Natašina reakcija bila, nažalost, rijedak primjer novinarskog snalaženja u radu uživo, profesionalnosti i poštivanja vrijednosti građanskog društva. Takva reakcija novinarke otvorila je javnu debatu o primjerenosti tog pozdrava, od kojeg su se nakon toga javno ogradile i institucije poput Ureda predsjednice, a video isječak tog ušutkavanja grupe koje je uzvikivala pozdrav iz vremena Nezavisne države Hrvatske u kratkom je vremenu na Youtubeu pogledalo više od 700 tisuća ljudi. Kolegica Nataša Božić istovremeno je postala meta žestokog govora mržnje, difamacija i uvreda na društvenim mrežama i portalima krajnje desne orijentacije.
U 2015. godini, kolegica Božić je izvještavala o svim najvažnijim događajima u Hrvatskoj - od predsjedničkih izbora do inauguracije nove predsjednice, od izbjegličke krize do parlamentarnih izbora. Zbog svega toga, zbog cjelokupnog dvadesetogodišnjeg rada ove istaknute novinarke, ali prije svega zbog reakcije u Kninu kada je odreagirala na rastuću toleranciju spram pojava resentimenta prema ustaštvu u hrvatskom društvu, smatram da Nataša Božić zaslužuje biti proglašena novinarom godine.
Hassan Haidar Diab
Hassan Haidar Diab rođen je u Beirutu 12. veljače 1963. Od 1981. živi u Hrvatskoj, od 1998. radi u Večernjem listu. A prošla, 2015. bila je godina koju su obilježile dvije krize - ratna i izbjeglička - koje je na jedinstven način pratio upravo Hassana. Novinarski zadaci odveli su ga lani na niz riskantnih i opasnih putovanja nakon kojih su nastali stručno, vješto i zanimljivo napisani izvještaji, reportaže i intervjui. U siječnju Hassan je bio u Danskoj pa su nastale: fenomenalna reportaža iz kvarta poznatog po čestim sukobima azilanata i bikera, priča o povratnicima džihadistima iz Sirije i Iraka, i tekst o uspješnosti spajanja županija i općina u Danskoj. Posjetio je i Kosovo tijekom siječanjskog izbijanja nemira na prosvjedima oporbe, a obišao je i u rudnik Trepča donijevši priču o štrajku rudara. U veljači se zaputio u Irak (Bagdad, okolica Tikrita, Basra). Posebno hvaljena i čitana bila je reportaža “Bagdad kakav ne znamo”. Lipanj ga je odveo u Iran (Teheran i Meshad), iz čega je nastalo nekoliko vrhunskih reportaža te političkih, ekonomskih i društvenih priča.
Kao pravi dragulj pokazala se ona o kršćanima u Iranu. Tamo je dao desetak intervjua raznim iranskim medijima te je u Institutu za strateška pitanja održao i predavanje o ISIL-u i islamskom radikalizmu. Dio kolovoza Hassan je proveo u Libanonu sudjelujući na konferenciji ulema (vjerskih učitelja) na kojoj se govorilo o uzrocima i sprečavanju islamskog radikalizma. Zbog posjeta izbjegličkim kampovima od listopada je bio u Turskoj, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji. Iako našem Hassanu hrvatski nije materinji jezik, on se njime služi suvereno i, u pisanju, pitko pa u njegovim tekstovima nema novinarske suhoparnosti ni spisateljske anemičnosti. Njegov vrhunski novinarski nerv osjeti se i u intervjuima koje radi s raznim sugovornicima. Dobar je primjer prosinački razgovor s Ladislavom Ilčićem, potaknut Ilčićevim kontroverznim izjavama o muslimanima. Bio je to intervju za pamćenje. Hassan je često bio stručni gost brojnih televizija i radija: HRT, Nova TV, N1 Televizija, Z1, Al Jazeera Balkans, RTV BIH, TV Slovenija, ZDF, TV Almayadeen, IRIB (Iranska državna TV)... Lani je o ISIL-u i migrantskoj krizi održao predavanje na zagrebačkoj Policijskoj akademiji. Na kraju, nameće se zaključak da upravo Hassan posve opravdano zaslužuje titulu Novinara godine za turbulentnu 2015.
Boris Pavelić
Možete li zamisliti da vaša knjiga predstavlja Hrvatsku na svjetski prestižnom Sajmu knjiga u Frankfurtu i da je to knjiga jednog novinara o jednim novinama? Upravo to postigao je novinar Novog lista Boris Pavelić čija je knjiga "Smijeh slobode - Uvod u Feral Tribune" u izdanju riječkog "Adamića" u godinu dana postala bestseler i doživjela čak tri izdanja. Ugledni list Frankfurter Rundschau uoči frankfurtskog sajma objavio je podlistak posvećen Feralu i dijelove Pavelićeve knjige na njemačkom jeziku, što ne pamtimo kada se dogodilo jednoj hrvatskoj knjizi. Do sada je njezin autor Boris Pavelić, zajedno s glavnim akterima iz Ferala, "Smijeh slobode" predstavio u dvadesetak gradova Hrvatske, Srbije, BiH te Europe, a službeno je predstavljena i u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Za to djelo koje "pridonosi stvaranju ozračja razumijevanja, mirotvorstva, nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnog društva" Boris Pavelić dobio je priznanje "Krunoslav Sukić".
Sve to govori da je Boris Pavelić uz svoj svakodnevni novinarski rad svojom knjigom vratio publicistiku na velika vrata zanimanja čitatelja i publike koja svakodnevno pokazuje zanimanje za "Smijeh slobode - Uvod u Feral Tribune". Nagrada Novinar godine Borisu Paveliću značila bi poticaj i ostalim kolegama da uz svoj svakodnevni posao nađu vremena za istraživačku i publicističku djelatnost koja na ovaj način spašava novinarstvo kao profesiju od zaborava i koja će biti nezaobilazna literatura na sve brojnijim studijima i stručnim tečajevima novinarstva.
Popis dobitnika s obrazloženjima možete preuzeti ovdje.
Snimku svečanosti dodjele godišnjih nagrada možete preuzeti ovdje.
Hrvatsko novinarsko društvo