Aktualno > Vijesti

Govor mržnje u izbornoj kampanji

30.11.2015.

Analiza izborne promidžbe koju je proveo GONG u suradnji s Kućom ljudskih prava pokazala je da su se u medijima na dnevnoj osnovi pojavljivale izjave u kojima je u raznim intenzitetima prisutan stereotipizirajući, ali i diskriminatoran govor.

Pritom su za prenošenje takvog javnog govora u nekim slučajevima bili odgovorni akteri koji medijima daju izjave, ali u nekim slučajevima su i sami novinari ili urednici propustili utjecati na sadržaj i ton korištenog diskursa. Iako su u promatranom razdoblju zabilježeni izostanci uredničkih intervencija na diskriminatorne izjave u emisijama s emitiranjem uživo, još su interesantnije medijske platforme koje svojom uređivačkom politikom podržavaju takve istupe.

Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, šest tjednika, tri središnje televizijske informativne emisije, tri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te osam internetskih portala. Svi mediji su praćeni u periodu od 1. listopada do 13. studenoga 2015. Sadržaji sa svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu: izbjeglička kriza i migracije u Europi, rod i politička participacija, LGBTQ osobe i njihova prava, identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te povijesni revizionizam i rehabilitacija ustaškog režima.

Kada je riječ o izbjegličkoj krizi, u više navrata je primijećeno kako su se neki izborni akteri i kandidati, ali i sami mediji u izvještavanju odlučili za senzacionalistički, katastrofičarski pristup te prenošenje i podržavanje diskursa ugroze i panike, nekad karakterizirajući kretanje izbjeglica i kao 'invaziju'.

Teme koje povezuju rod i politiku bile su razmjerno korektno pronošene u predizbornom razdoblju, no seksističke izjave nisu izostale. S druge strane, ukidanje rodnih kvota od strane Ustavnog suda, te neuravnoteženost u kandidacijskim listama i novom sastavu Sabora u mainstream medijima nisu bile tema dulje od par dana, dok se temom opsežnije bavio samo portal Libela. U kampanji su zabilježeni slučajevi medijski posredovanog zazora prema LGBTQ osobama, kao i prema pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

U određenom broju slučajeva posezalo se za strategijom diskreditacije političkih protivnika temeljem nacionalne pripadnosti, pri čemu se – bilo eksplicitno, bilo implicitno – nečije nacionalno „ne-hrvatstvo“ koristilo kao sredstvo za odricanje političkog legitimiteta, navodi se u analizi.

Kada je riječ o povijesnom revizionizmu i rehabilitaciji ustaškog režima, u jednoj emisiji je u nekoliko navrata rehabilitiran i ustaški pozdrav „Za dom spremni“. Vizualno je posebno dojmljiv bio način na koji je u predizbornom razdoblju stranka HDSSB opremila svoju sportsko-rekreacijsku sekciju, Slavonsku sokolsku gardu, o čemu su izvijestili svi promatrani mediji. Stranka se odlučno ogradila od poveznica crnih uniformi i marševa s nacističkom ikonografijom te je ovaj aluzivni element kampanje od strane policije označen legalnim, dok se Etičko povjerenstvo DIP-a proglasilo nenadležnim budući da je postrojavanje Garde ispred Sabora održano prije početka službene kampanje.

Nedavna predizborna kampanja najkraća je od neovisnosti Republike Hrvatske i trajala je samo 16 dana. Neslužbena kampanja trajala je osjetno dulje te su još od početka listopada sve političke opcije intenzivno provodile vlastite aktivnosti promocije i pojačane konfrontacije s političkim takmacima, navodi GONG. 

GONG i Kuća ljudskih prava nastavit će praćenje medija u predstojećem razdoblju.

Izvještaj o praćenju medija od 1. listopada do 13. studenoga možete preuzeti ovdje.

Izvor: gong.hr

Analiza izborne promidžbe koju je proveo GONG u suradnji s Kućom ljudskih prava pokazala je da su se u medijima na dnevnoj osnovi pojavljivale izjave u kojima je u raznim intenzitetima prisutan stereotipizirajući, ali i diskriminatoran govor.

Pritom su za prenošenje takvog javnog govora u nekim slučajevima bili odgovorni akteri koji medijima daju izjave, ali u nekim slučajevima su i sami novinari ili urednici propustili utjecati na sadržaj i ton korištenog diskursa. Iako su u promatranom razdoblju zabilježeni izostanci uredničkih intervencija na diskriminatorne izjave u emisijama s emitiranjem uživo, još su interesantnije medijske platforme koje svojom uređivačkom politikom podržavaju takve istupe.

Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, šest tjednika, tri središnje televizijske informativne emisije, tri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te osam internetskih portala. Svi mediji su praćeni u periodu od 1. listopada do 13. studenoga 2015. Sadržaji sa svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu: izbjeglička kriza i migracije u Europi, rod i politička participacija, LGBTQ osobe i njihova prava, identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te povijesni revizionizam i rehabilitacija ustaškog režima.

Kada je riječ o izbjegličkoj krizi, u više navrata je primijećeno kako su se neki izborni akteri i kandidati, ali i sami mediji u izvještavanju odlučili za senzacionalistički, katastrofičarski pristup te prenošenje i podržavanje diskursa ugroze i panike, nekad karakterizirajući kretanje izbjeglica i kao 'invaziju'.

Teme koje povezuju rod i politiku bile su razmjerno korektno pronošene u predizbornom razdoblju, no seksističke izjave nisu izostale. S druge strane, ukidanje rodnih kvota od strane Ustavnog suda, te neuravnoteženost u kandidacijskim listama i novom sastavu Sabora u mainstream medijima nisu bile tema dulje od par dana, dok se temom opsežnije bavio samo portal Libela. U kampanji su zabilježeni slučajevi medijski posredovanog zazora prema LGBTQ osobama, kao i prema pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

U određenom broju slučajeva posezalo se za strategijom diskreditacije političkih protivnika temeljem nacionalne pripadnosti, pri čemu se – bilo eksplicitno, bilo implicitno – nečije nacionalno „ne-hrvatstvo“ koristilo kao sredstvo za odricanje političkog legitimiteta, navodi se u analizi.

Kada je riječ o povijesnom revizionizmu i rehabilitaciji ustaškog režima, u jednoj emisiji je u nekoliko navrata rehabilitiran i ustaški pozdrav „Za dom spremni“. Vizualno je posebno dojmljiv bio način na koji je u predizbornom razdoblju stranka HDSSB opremila svoju sportsko-rekreacijsku sekciju, Slavonsku sokolsku gardu, o čemu su izvijestili svi promatrani mediji. Stranka se odlučno ogradila od poveznica crnih uniformi i marševa s nacističkom ikonografijom te je ovaj aluzivni element kampanje od strane policije označen legalnim, dok se Etičko povjerenstvo DIP-a proglasilo nenadležnim budući da je postrojavanje Garde ispred Sabora održano prije početka službene kampanje.

Nedavna predizborna kampanja najkraća je od neovisnosti Republike Hrvatske i trajala je samo 16 dana. Neslužbena kampanja trajala je osjetno dulje te su još od početka listopada sve političke opcije intenzivno provodile vlastite aktivnosti promocije i pojačane konfrontacije s političkim takmacima, navodi GONG. 

GONG i Kuća ljudskih prava nastavit će praćenje medija u predstojećem razdoblju.

Izvještaj o praćenju medija od 1. listopada do 13. studenoga možete preuzeti ovdje.

Izvor: gong.hr