Iz medija

Gledanost pada, a plaćamo jednu od najskupljih pristojbi u Europi: HRT dnevno ovrši 274 neplatiša pretplate

02.08.2016.
Link na članak

Prestanete li pušiti, logično - više si ne kupujete cigarete, no prestanete li gledati programe HRT-a, nelogično - pretplatu i dalje morate plaćati. Iz džepova hrvatskih građana tako se u budžet javne televizije godišnje slijeva oko milijardu i 215 milijuna kuna, što čini oko 85 posto ukupnih prihoda te kuće. Čak i ako u kućanstvu uopće nemate televizijski prijamnik, ali imate laptop ili mobitel, HRT će vas opaliti po džepu.

Naime, prema članku 34. zakona o RTV pristojbi, obveznik pretplate je svatko tko ima radijski i/ili televizijski prijamnik, ali i drugi uređaj kojim može primati radio ili TV signal za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, primjerice, laptop, smartfon, tablet...

Iako program nacionalne televizije sada možemo pratiti uvijek i svuda, podaci ipak pokazuju da gledanost HTV-a strmoglavo pada. Prema podacima koje je Index objavio u svibnju, u samo dva mjeseca od HTV-ovog je Dnevnika odustalo čak 125 tisuća gledatelja.

Iz godine u godinu, smanjuju se i prihodi od marketinga. No, unatoč svemu tome, prihodi te kuće i dalje rastu zahvaljujući, kako je pojasnila bivša uprava, boljoj naplati kroz "obradu" terena i utuživanje neplatiša“.

Svakog se dana, na ime dugovanja prema HRT-u, provedu čak 274 ovrhe

U dva ciklusa godišnje se ovrši po pedeset tisuća pretplatnika javne televizije te tako, zbog neplaćene TV pristojbe, Hrvatska radio-televizija svake godine provede više od 100.000 ovrha. HRT na svojih 1,2 milijuna pretplatnika tako ima i preko milijun ovršnih predmeta, u nekoj fazi ovršnog postupka, koji se pokreće kada obveznik plaćanja pristojbe, ni nakon opomena, ne plati zaostale račune u iznosu većem od 200 kuna.

Na pitanje koliko je hrvatskih građana blokirano zbog toga što ne plaćaju RTV pristojbu, niti u FINA-i niti u Udruzi Blokirani nemaju odgovor.

„Ni mi, kao ni FINA, nemamo precizne podatke o tome tko duguje za HTV pretplatu stoga, jer većina onih koji duguju za TV pretplatu, ima i niz drugih, većih ovrha. No, podaci koji su znakoviti su da čak 50 posto, od 330 000 blokiranih, čine ljudi bez ikakva sredstva osiguranja, vrlo siromašni, i u blokadi već 2-3 ili 4 godine. Glavnica njihovog duga se udavila pod kamatama i troškovima odvjetničkih ureda. Primjerice, dug od glavnice do 200 kn je, u samom startu, povećan na 1100 kn ( troškovi, kamate, FINA, PDV..), a godinama se, zateznim kamatama, povećava do u beskonačnost. Zastaru je ukinula Vlada Zorana Milanovića“, upozoravaju iz Udruge Blokirani.

Ukoliko ne želite gledati programe javne televizije ili pak nemate novca za plaćanje RTV pristojbe te ju, kako ne biste završili u dugovima, odlučite odjaviti, zakoračit ćete u avanturu u kojoj je sretan kraj vrlo malo izgledan.

Naime, odjava RTV pretplate vrlo je komplicirana misija. Odlučite li se ipak na taj korak pripremite se na to da ćete, nadležnim službama HRT-a morati dokazati da se u kućanstvu doista nemate baš nikakav prijamnik. No, ni tu nije kraj, jer da biste si skinuli pristojbu s vrata, morat ćete još dokazati da ne posjedujete niti automobil s mogućnošću slušanja radiostanica.

Budući da je, po svemu sudeći, gotovo nemoguće pronaći efikasan način oslobođenja od plaćanja nametnute RTV pristojbe, pokrenuta je i online peticija čiji inicijatori i potpisnici traže zabranu RTV pristojbe jer smatraju da je riječ o nezakonitom haraču i pljački građana. Autorima peticije, koji su poručili kako "nitko nema pravo biti prisiljen plaćati nešto što ne želi", s Prisavlja su pak odgovorili da je pristojba legalna.

"HRT kao javni servis pristojbu prikuplja sukladno Zakonu o HRT-u kojeg je donio Sabor, kao predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. svi građani dužni podmirivati svoje zakonom propisane obaveze, koje su ujedno temelj funkcioniranja svakog civiliziranog društva", poručili su iz HRT-a.

U obranu pristojbe, od koje im se godišnje slijeva preko milijardu kuna, naveli su i to da se i u drugim europskim zemljama javni servisi također financiraju putem RTV pristojbe. No, nisu pri tom spomenuli da je po visini pristojbe od 80 kuna mjesečno, naša nacionalna televizijska kuća u europskom vrhu te da se u tim drugim, uređenim, europskim zemljama novac prikupljen od građana ne troši ovako kako ga troše na Prisavlju.

Kako se troši pristojba za koju svaki mjesec izdvajate 80 kuna ?

U većini zemlja javne televizije čak 75 posto sredstava troše na kvalitetan program. HRT pak za program izdvaja samo 25 posto sredstava, dok visokih 75 posto „proguta“ tzv. hladni pogon.

Prema podacima koje je objavila HRT, u ožujku prošle godine imali su 2098 zaposlenih. Bruto plaća glavnog ravnatelja HRT-a, po tim podacima, iznosi 42 073 kuna. Plaća Ravnatelja poslovne jedinice (kakvih je na HRT-u četiri) iznosi 31 235 kuna bruto, dok je glavni urednik na plaći od 21 092 kuna bruto. Rukovoditelji radne jedinice u Produkciji, Programu, Tehnologiji, Poslovanju ili Podršci upravljanju imaju mjesečnu plaću od preko 20 540 kuna.

Novinari-mentori imaju bruto plaću od 26 695 kuna, urednik veće redakcije 17 700, komentatori- mentori 19 841 kuna, izvršni urednici 23 215...

Od vaših 80 kn koje mjesečno izdvajate za RTV pristojbu, 34 kune se, kako su pojasnili s HRT-a, troše za proizvodnju četiri televizijska programa, tri nacionalna radijska programa, devet regionalnih radiopostaja, programe osam HRT-ovih regionalnih centara, te za Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a, kao i za HRT-ov internetski portal i mobilnu platformu. Sedam kuna, od svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pretplate, izdvaja se za usluge tvrtke Odašiljači i veze (OiV) koja mrežom od oko 300 odašiljača širom RH distribuira televizijski program svih televizija do domova korisnika. Daljnjih 8 kuna izdvaja se za Hrvatski audio vizualni centar (HAVC) čime se putem pristojbe sufinancira hrvatsko filmsko stvaralaštvo, a u ovih 8 kuna spadaju i naknade za HDS ZAMP, odnosno naknade za korištenje autorskih izvođačkih prava. S HRT-a ističu da su, u ovoj stavki, i davanja namijenjena Fondu za pluralizam medija putem kojeg HRT sufinancira rad 150 radijskih i 27 tv lokalnih postaja u RH. Sljedećih sedam kuna izdvaja se za poreze, a iz preostale 24 kune financiraju se troškovi održavanja HRT-a (energija, amortizacija i ostali troškovi).

S 80 kuna mjesečno, HRT je u europskom vrhu po visini RTV pristojbe!

"Hrvatski građani plaćaju jednu od najskupljih pretplata u Europi, iako je dobra praksa da se za javnu televiziju pretplata ne naplaćuje. Osim toga, HRT ima pravo na gotovo četiri sata reklama dnevno, što ga stavlja u potpuno privilegirani položaj u odnosu na druge televizije. Broj zaposlenih je previsok, a plaće također. Nije normalno da glavni ravnatelj HRT-a ima dva puta višu plaću od premijera, čak 42 tisuće kuna! Ukidanje HRT pretplate smatramo i za socijalnu mjeru jer je mnogim građanima to preveliki financijski teret i mnogi su zbog nje ovršeni", poručuju iz Živog zida čiji se članovi zalažu za ukidanje HRT pretplate i financiranje javne televizije direktno iz proračuna, kao i smanjenje broja reklama na najviše 30 minuta dnevno.

U Hrvatskoj godišnje za RTV pristojbu izdvajamo 128 eura. Građani Poljske, Češke, Italije te zemalja u regiji, izuzev Slovenije, pristojbu za javnu televiziju plaćaju mnogo manje od Hrvata:

Poljska - 52 eura

Izrael - 74 eura

Češka - 87 eura

Italija - 112 eura

Francuska - 131 euro

Irska - 160 eura

UK - 184 eura

Njemačka - 215,76 eura

Švedska - 228,50 eura

Norveška - 344,50 eura

Švicarska - 386 eura

Austrija - - 335 eura

Danska - 323 eura

Regija

BiH - 46 eura

Makedonija - 25.99 eura

Slovenija 132 eura

Crna Gora - 42 eura

Srbija - 53 eura

 

Autorica: Sanja Rapaić