Prijedlog dolazi usred sve veće zabrinutosti zbog slobode medija u srednjoj i istočnoj Europi, jer je Breton spomenuo "zabrinjavajući razvoj događaja” za slobodu tiska i pluralizam medija u Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Češkoj. 

Poljska i Mađarska godinama su u sukobu s Bruxellesom zbog padajućih standarda vladavine prava. U obje zemlje vlade su nastojale staviti medije pod kontrolu. U Sloveniji, koja 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om, premijer Janez Janša vodio je ciljane kampanje protiv određenih medija kao što je Slovenska tiskovna agencija STA, a izravno je ciljao i same novinare.

EBU je u travnju objavio da su javni servisi u Češkoj Republici pod prijetnjom. Također u ponedjeljak, Reporteri bez granica (RSF) objavili su svoj Svjetski indeks slobode tiska, godišnje izvješće koje je naglasilo sve veće razlike u EU u pridržavanju temeljnih sloboda tiska.  "Osobno vjerujem da bismo trebali pripremiti Europski zakon o slobodi medija koji će nadopuniti naš zakonodavni arsenal kako bismo osigurali da sloboda medija i pluralizam budu stupovi naših demokracija.” izjavio je francuski povjerenik.

Europski zakon o slobodi medija trebao bi se stoga nadovezati na trenutačno zakonodavstvo EU-a, posebno na Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD), kako bi ojačao sposobnost EU-a za praćenje i sankcioniranje radnji koje ograničavaju ili štete slobodi tiska.

Također bi trebao razviti zajednički okvir za upravljanje javnim medijima, kako bi se suprotstavio politizaciji javne službe i potaknuo raznolikost i pluralizam u medijskom sektoru.  Još u prosincu Komisija je pokrenula Akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora. Cilj je plana mobilizirati resurse za potporu oporavku sektora koji je temelj demokratskog procesa, a manje pogođen krizom COVID-19.

Ipak, financiranje medijskog sektora od strane EU-a slabo koristi ako se ne osigura sigurnost novinara. Nedavni atentat na grčkog novinara Georgea Karaivaza bio je dramatičan podsjetnik da se sigurnost novinara ne može uzimati zdravo za gotovo. 

S tim u vezi, Komisija priprema preporuku za poticanje država članica da bolje osiguraju sigurnost novinara. Međutim, to će počivati ​​na nacionalnim kreatorima politike i provedbi zakona kako bi se osiguralo da novinari mogu raditi sigurno.
Kao što je naglašena analiza RFS-a , vrlo oskudni rezultati policijske istrage i sudskih postupaka nakon ubojstava malteške izvjestiteljice Daphne Caruane Galizie i Slovaka Jána Kuciaka doprinose stvaranju osjećaja nekažnjavanja za nasilne zločine nad novinarima, a time i povećanju percepcije opasnosti.

Izvor: snh.hr.