Aktualno > Vijesti

Deset pitanja Zbora znanstvenih novinara HND-a o sustavu znanosti i znanstvenoj politici

15.04.2024.

Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva uputilo je deset pitanja o sustavu znanosti i znanstvenoj politici svim političkim strankama u našoj zemlji. Sve odgovore koji pristignu do početka predizborne šutnje Zbor će objavljivat na web stranicama HND-a, redoslijedom kojim će pristizati.

-Nadamo se da će naše političke stranke iskoristiti ovu priliku da predstave svoje viđenje problema u sustavu znanosti i širu javnost izvijeste o rješenjima koja planiraju ponuditi nakon izborne pobjede, navode uz upite iz Zbora znanstvenih novinara HND-a. Pitanja donosimo u nastavku:

 

1) Kad osvojite vlast, koju osobu bi vaša stranka predložila za ministra znanosti i obrazovanja? Dodatno, koju osobu biste, neovisno o njezinoj stranačkoj pripadnosti odnosno nepripadnosti, voljeli vidjeti na čelu tog ministarstva?

2) Znate li koliki postotak BDP-a RH izdvaja za znanost i istraživanja u RH i na kojem smo mjestu po tome u EU? Mislite li povećati taj postotak nakon što dobijete izbore? 

3) Kako ocjenjujete važnost bazičnih znanosti u odnosu na primijenjene, te kako ćete postaviti omjer u financiranju te dvije kategorije kad postanete dio izvršne vlasti?

4) Koja su dva goruća problema sustava znanosti u RH koja vidite i što će vaša stranka napraviti kao dio vladajuće koalicije nakon izbora da ih riješi? 

5) Kojim mjerama ćete kao dio vlasti zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih kadrova u inozemstvo, s naglaskom na osobe koje su već dio sustava znanosti i visokog obrazovanja? 

6) Zašto je u našoj zemlji tek nekoliko projekata dobilo potporu prestižnog ERC fonda, rezerviranog samo za najperspektivnije znanstvene projekte na području EU, dok ih u našem neposrednom susjedstvu čak i pojedine znanstvene institucije imaju višestruko više od nas?

7) Slažete li se da je jedan od velikih društvenih problema kod nas i u svijetu pad povjerenja javnosti u znanost i jačanje pseudoznanosti? Ako da, na koji će način vaša stranka u Vladi usmjeravati državnu politiku prema rješenju tog velikog problema?

8) Kojim mjerama ćete osigurati poticanje transfera novih tehnologija iz sustava znanosti u gospodarstvo? Smatrate li da bi izdvajanje sektora znanosti iz ministarstva znanosti i obrazovanja i formiranje samostalnog ministarstva znanosti i tehnologije moglo pomoći u tome?

9) Na koji način ćete u vladajućoj koaliciji iskoristiti potencijal stručnosti, kompetencija i iskustava koji posjeduju zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kod unapređivanja legislative, uvođenje novih regulativa, ali i općenito donošenje ispravnih odluka temeljenih na činjenicama i znanosti? 

10) Zalažete li se za povećanje udjela programa HRT-a posvećenog znanosti, s obzirom na to da je takvog programa iz godine u godinu sve manje, i hoćete li takvu obvezu uvesti u Zakon o HRT-u?

 

U nastavku donosimo odgovore političkih stranaka redom kako su dolazili: 

 

Pravedna Hrvatska 

1) Relativno smo mlada stranka, ekipiramo se i trenutno nemamo stranačkog kandidata za to mjesto

2) Znamo, nedovoljno je i planiramo više izdvajanje za znanost, osobito primjenjenu.
Cilj nam je biti oko europskog prosjeka

3) Više bi izdvajali za primjenjene znanosti i projekte povezane s gospodarstvom, a bazična istraživanja, više vezali uz europske znanstveno-istraživačke institucije

4) Nedovoljan iznos sredstva za znanstvene projekte i netransparentno dualno financiranje znanstvenika, kroz plaće i projekte

5) Želimo poticati dolazak znanstvenika iz drugih EU zemalja u HR, kao i povratak naših znanstvenika, konkretnim stimulativnim mjerama financijske prirode, i bez velike "dramatizacije"

6) Zato što nemamo kvalitetne projekte, a moramo ih generirati inovativnim duhom i međunarodnim recenzijama

7) Pravedna Hrvatska želi promovirati znanstveni svjetonazor, skoro pa znanstvenu duhovnost, tako da na pseudoznanstvene pojavnosti, gledamo s dubokim žaljenjem

8) Mi smo za objedinjavanje sektora znanosti i tehnologije s ministarstvom gospodarstva, te priključenje sektora sporta ministarstvu obrazovanja i sporta

9) Kompleksno pitanje..Jer nije jednako stanje u prirodnim, tehničkim, medicinskim, društvenim ili humanističkim znanostima. Sve se mora detaljno analizirati i međunarodno komparirati

10) Ako budemo u prilici jako ćemo se zalagati za više znanstveno-tehnološkog i obrazovnog programa na HRT-u, naravno i kroz novi Zakon o HRT-u

 

 Možemo! - politička platforma

 1) -U Možemo! imamo vrsnih znanstvenika i nastavnika s upravljačkim kompetencijama koji bi posao ministra ili ministrice znali kvalitetno obavljati. Vrijednosti koje promoviraju i na osnovu kojih će provoditi naše politike temelje se na stavu da su znanje i nove spoznaje javno dobro i pripadaju svima. To znači da će raditi na osiguravanju slobodnog i otvorenog pristupa znanju, a javno visoko obrazovanje, javno financiranje znanosti te javno financiranje istraživanja i razvoja inovacija zastupati kao ključnim za rješavanje problema današnjice i budućnosti.

Tijekom predizborne kampanje fokusirani smo na naše predložene politike te se ne bavimo kadrovskim spekuliranjima.

2) Prema Eurostatovim podacima za 2022. godinu udio izdvajanja za znanost i istraživanje u odnosu na BDP bio je 1,43 % u Hrvatskoj. (https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=R%26D_expenditure) te smo se nalazili na šesnaestom mjestu unutar zemalja Europske unije. Prosjek Europske unije bio je 2,24 %. Naš je cilj tijekom mandata sustavno povećavati ulaganja u visoko školstvo, znanost i istraživanje kako bi ona dosegla 3,5 % BDP-a na godišnjoj razini: povećanje za znanost i istraživanje na 2,5 % BDP-a godišnje te za visoko obrazovanje na 1 % BDP-a.

Uz postojeće programe financiranja Hrvatske zaklade za znanost, uz one iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora, radit ćemo na značajnom povećanju sredstava za podršku aktivnostima u znanstvenim i umjetničkim područjima, a koja su od javnog interesa. Također ćemo omogućiti Hrvatskoj zakladi za znanost da primi sredstva od privatnog sektora u obliku donacija, a da se pritom ne narušava autonomija javnih istraživanja. Naš cilj je stvoriti sustav programa podrške koji bi omogućio dugoročno planiranje u znanstvenim i umjetničkim područjima. Uspostavit ćemo nove i kontinuirane programe financirane iz državnog proračuna, koji će omogućiti pojedincima u svim fazama karijere, kao i svakoj instituciji planiranje na dugi rok.

3) Važan instrument u osiguranju dostatnog financiranja temeljnih znanosti su i programski ugovori koje novi zakon predviđa. Njima bi se trebalo osigurati da znanstveni i nastavni rad u temeljnim znanstvenim disciplinama ne bude podfinanciran zbog eventualno manjeg broja studenata. Na žalost, programski ugovori još nisu zaživjeli, a ovo je samo jedno u nizu pitanja koje programskim ugovaranjem treba i može biti regulirano.

Ako, pak, govorimo o samim istraživanjima favoriziranje primijenjenih istraživanja nauštrb temeljnih, što je trend posljednjih desetljeća, može ozbiljno narušiti brzinu, ekonomičnost i praktičnost tih istih primijenjenih istraživanja. Naime, primijenjana istraživanja nerijetko proizlaze iz temeljnih istraživanja, njihov su prirodni nastavak orijentiran na konkretna poboljšanja i konkretnu upotrebu, primjerice tehnologije. U humanistici i društvenim znanostima temeljna istraživanja omogućuju da se iz njih iznjedre primijenjena istraživanja koja doprinose rješavanju društvenih problema. Stoga je neophodno da se osiguraju sredstva za provedbu kvalitetnih primijenjenih i temeljnih istraživanjate te da znanstvena politika podjednako potiče, primjerice u industriji, istraživanja proizvodnih postupaka i razvoj novih proizvoda. Zaključno, za nas su ove dvije vrste istraživanja komplementarne, a ne suprotstavljene.

4) Prvi problem je nedostatno financiranje znanosti kojeg ćemo riješiti značajnim povećanjem sredstava iz državnog proračuna, kao što smo naznačili u pitanju o postotku BDP-a izdvojenom za znanost i istraživanja u RH. U programske ugovore s institucijama i javnim sveučilištima ugradit ćemo elemente demokratskog dogovora i odlučivanja na institucijskoj razini kako bi se spriječilo jednostrano donošenje odluka trenutnih ravnatelja institucija o strateškim i posebnim ciljevima. Uvest ćemo model dugoročnog financiranja koji će osigurati stabilnost institucija nakon isteka četverogodišnjeg programskog razdoblja. Kontinuirano ćemo povećavati kapitalna ulaganja u infrastrukturu i opremu. Poticat ćemo efikasnije umrežavanje znanstvene infrastrukture kako bi se sva znanstvena oprema koristila i dijelila racionalno. Aktivno ćemo raditi na digitalizaciji svih poslovnih, administrativnih i logističkih procesa javnog sustava podrške znanstvenim i umjetničkim područjima. Osim toga, poreznim olakšicama ćemo stimulirati poduzeća da više ulažu u aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija.

Drugi veliki problem koji prepoznajemo u sustavu znanosti i visokog obrazovanja jest pitanje uvjeta rada i plaća, posebice onih u statusu asistenata i viših asistenata. Stoga ćemo osigurati bolju politiku plaća, što uključuje veće ulazne plaće te pravedniju segmentaciju povezanu s motivirajućim sustavom napredovanja. Potrebno je ujednačiti materijalni status nenastavnog i pomoćnog osoblja sa statusom istovjetnih ili analognih radnih mjesta u ostalim javnim službama. Promjenama sektorske regulative te u skladu sa Zakonom o radu smanjit ćemo prekarnost u sustavu. Povećat ćemo fleksibilnost radnog vremena i opterećenja ovisno o potrebama određene faze karijere ili o potrebama pojedinih institucija i ustanova visokog obrazovanja. Ulagat ćemo u pedagoško obrazovanje sveučilišnih nastavnica i nastavnika i pratiti poboljšanje nastave u visokom obrazovanju te strogo sankcionirati bilo kakvo neetično postupanje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Uvest ćemo mehanizme podrške nastavnicama i nastavnicima koja će uključivati edukacije, mentorstvo i suradničku podršku u nastavi. Sustavno ćemo raditi na popularizaciji i unaprjeđenju nastavničkih studija, osobito u deficitarnim područjima.

5) Mladi ljudi koji su dio sustava znanosti i visokog obrazovanja dijele mnoge probleme s ostalim mladima u državi. Ponajprije je to problem priuštivog stanovanja kojeg ćemo riješiti priuštivim najmom javnih stanova, razvojem neprofitne stanogradnje te povećanjem sigurnosti najmoprimaca. Konkretno, povećat ćemo javni stambeni fond kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica te progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. U četverogodišnjem razdoblju uložit ćemo 900 milijuna eura za stanovanje, što predstavlja povećanje od pet puta u odnosu na trenutna ulaganja. Osnažit ćemo jedinice lokalne i regionalne samouprave za aktivno upravljanje stanovanjem. Gradit ćemo nove studentske domove kako bismo smanjili pritisak na tržište najma u sveučilišnim gradovima. Donijet ćemo novi Zakon o najmu stanova te njime osigurati veću zaštitu i sigurnost najmoprimaca. Osigurat ćemo uvjete za razvoj neprofitnog stambenog sektora, poput zadružnog stanovanja i javno-civilnih partnerstva. Usto, ukinut ćemo porez na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, što će pomoći mladima i mladim obiteljima da se osamostale. Za mlade obitelji osigurat ćemo i dostupne te priuštive dječje vrtiće, a cilj nam je osigurati i bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Nadalje, želimo stvoriti javne institucije usmjerene prema rješavanju životnih potreba građana i ostvarivanju njihovih prava, u kojoj su svi jednaki i pred zakonom i u postupcima javne uprave, u kojoj nema privilegiranih i “građana drugog reda”. To smatramo nužnim preduvjetom da bismo povratili povjerenje u rad javnih institucija, jer se nepovjerenje u institucije često navodi kao razlog odlaska ljudi u inozemstvo. Kad je, pak, riječ o specifičnim potrebama mladih znanstvenika i znanstvenica - značajnim povećanjem ulaganja u znanost i istraživanje, boljom i pravednijom politikom plaća u sustavu, kvalitetnijim sustavom financiranja istraživanja i vrednovanja znanstvenog rada, kao i podrškom za kvalitetan rad u nastavi zadržat ćemo mlade ljude u sustavu. Cilj nam je povećati mobilnost mladih znanstvenika i znanstvenica i njihovo usavršavanje u inozemstvu, ali i povratak u domaće znanstvene institucije ili uključivanje, primjerice, u proizvodni sektor.

6) Razlozi nedovoljnog broja ERC projekata u Hrvatskoj su mnogostruki, ali međusobno povezani. Jedan od razloga jest i to što nema strateškog pristupa institucija prijavama na ERC, nego je sve prepušteno individualnim sposobnostima i ambicijama. Drugi je samoisključivanje, odnosno osjećaj inferiornosti ili perifernosti spram većih i razvijenijih država zbog kojeg često ne vjerujemo u mogućnost dobivanja financiranja pa se slijedom toga i manje prijavljujemo na ERC. Osim toga, naši znanstvenici uglavnom nemaju iskustva u vođenju velikih i financijski zahtjevnih projekata, nemaju kompetencije za upravljanje timovima i njihovim odnosima te vremenom i rizicima. Nadalje, problem je i domaća administracija koja nerijetko usložnjava probleme umjesto da ih rješava. Izostaje sustavna pravna i administrativna podrška domaćim prijaviteljima, kako tijekom same prijave, tako i tijekom provođenja projekta.

No navedeno nije problem vezan iskuljučivo za ERC projekte nego za projektne prijave općenito, kao i što je činjenica da postoji niz linija financiranja i ERC je tek jedna od njih.

7) Mediji obiluju neprovjerenim i nepotkrijepljenim informacijama, a građani ih teško raspoznaju pa su kao odgovor na ove izazove u posljednjih dvadesetak godina sveprisutni postali koncepti medijske pismenosti i ‘factcheckinga’. Stoga je važno razvijati programe medijske pismenosti koji će biti temeljeni na obuhvatnom pristupu i načelu univerzalne dostupnosti te integrirani u redovne odgojno-obrazovne programe, kao i u programe cjeloživotnog obrazovanja i razvoja kompetencija. Jedna od mjera koju planiramo uvesti jest program kritičke medijske pismenosti i prepoznavanja manipulacija informacijama za građane, nadasve usmjerene na osobe starije životne dobi i mlade. Problem koji smo prepoznali jest i zloupotreba umjetne inteligencije. Stoga ćemo prilagoditi postojeće zakonske akte kako bismo spriječili zloupotrebu umjetne inteligencije. Na temelju Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji uspostavit ćemo sustav odobravanja modela umjetne inteligencije uz stroga pravila kod visokorizičnih primjena koje uključuju osobne podatke, sigurnosni nadzor i kritičnu infrastrukturu, a pravila transparentnosti kod primjena ograničenog rizika i umjetne inteligencije opće namjene.

8) Stvorit ćemo zasebnu institucionalnu i financijsku podršku za istraživanje, razvoj i inovacije javnog i privatnog sektora u strateškim područjima zelene transformacije. U nju treba ugraditi mehanizme transfera znanja i tehnologija između privatnog i javnog sektora pri čemu se osim socijalizacije troškova (ulaganja koja idu iz javnog proračuna) osigurava i socijalizacija (široka korist) rezultata ulaganja, umjesto dosadašnje socijalizacije troškova i privatizacije koristi odnosno rezultata. Ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije uključuje i ulaganja u tzv. frontier istraživanja novih procesa, tehnologija i materijala. Potaknut ćemo primijenjena istraživanja u strateškim područjima energetike, bioekonomije, razvoja i proizvodnje građevnog materijala te razvoja novih materijala temeljenih na prirodnim rješenjima, razvoja mobilnosti i prometa temeljenog na nefosilnim izvorima energije, zdravstva i farmacije, IKT-a te adaptacijskih mehanizama za klimatske promjene. Stvorit ćemo mehanizme potpore koji će pratiti razvoj pojedinog inovacijskog procesa kroz sve razine tehnološke spremnosti. Umjesto rascjepkanosti sustava potpore u više zasebnih sustava, time ćemo radikalno smanjiti birokratiziranost procesa potpore inovacijama javnog i privatnog sektora, ojačati sustav monitoringa i evaluacije procesa i ishoda, te zajedničko korištenje javne istraživačke infrastrukture. Ujedno ćemo time osigurati da javna financijska sredstva za ulaganje u istraživanje, razvoj i transfer tehnologija u gore navedene sektore jesu povezana s jasnim nacionalnim ciljevima kao odgovorima na ključne potrebe društva. Uz javna ulaganja cilj nam je i poticati javne i privatne tvrtke da značajno povećaju ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Ne favoriziramo formiranje samostalnog Ministarstva znanosti i tehnologije jer znanost, tehnologiju i obrazovanje treba gledati kao povezane, njima treba upravljati logikom prožimanja i međusobnog utjecaja, a ne razdvajanja. Osim toga, odvajanjem se neće riješiti strukturni problemi znanosti. Njih će riješiti samo ozbiljna sadržajna reforma.

9) Već sada u razvoju svih naših javnih politika ostvarujemo suradnju sa znanstvenicima u njihovim poljima ekpertize, pa ćemo tako i nastaviti.

10) Smatramo da HRT kao javni servis mora proizvoditi, a ne samo uvoziti, mnogo više programskog sadržaja vezanog za znanost i obrazovanje. Time bi se ojačala njegova, danas zapuštena i zanemarena, uloga promotora edukativnog sadržaja temeljenog na znanstveno utvrđenim činjenicama i obrazovno primjerenog za različite dobne skupine. Potrebno je izmijeniti i unaprijediti dosadašnje upravljanje i osiguravanje svih funkcija i uloga HRT-a, pa tako i osnažiti popularizaciju znanosti, prijenos znanja i znanstvenih postignuća te osigurati vjerodostojan sadržaj i informacije u svim medijskim sadržajima javnog servisa.

Hrvatska demokratska zajednica

1. Bez odgovora!

2. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u Republike Hrvatske iznosi čak 1,43% u 2022. godini (što je veliki porast u odnosu na 2018. godinu kad je bio 0,97 %), te je Hrvatska sada na 17. mjestu u Europskoj uniji. To povećanje pokazuje daljnji napredak prema nacionalnom strateškom cilju od 3% za 2030. godinu sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Hrvatska je time udvostručila apsolutni iznos ulaganja u 2022. na skoro 1 milijardu eura ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na 500 milijuna eura u 2018., te ostvarila povijesni maksimum približivši se europskom prosjeku od 2,23% BDP-a. U idućem mandatu nastavit ćemo s daljnjim ulaganjem u znanost i istraživanje kako bismo se još više približili europskom prosjeku.

3. Temeljne znanosti su stup znanstvenog sustava i obrazovanja. Moderna znanost počiva na dostignućima temeljnih znanosti, širenju granica ljudskog znanja i spoznaje. Najveća tehnološka dostignuća (internet, laser, LCD ekran…) proizišla su iz vrhunskih temeljnih istraživanja koja su bila pokretana strašću za spoznajom i razumijevanjem. Stoga je ulaganje u temeljne znanosti najvažnije u svakoj razvijenoj zemlji te na njima počiva znanstveni, obrazovni ali i inovacijski sustav.

Kao prvo, vrhunska temeljna istraživanja preduvjet su za stvaranje novog intelektualnog vlasništva koje ima potencijal za izlazak na tržište, ukoliko se ta izvrsnost preslika i u primijenjene znanosti, transfer tehnologije,  otvaranje spin-off poduzeća te prijavu patenata i licenca. Visokokvalitetni rezultati temeljnih istraživanja financirani javnim izvorima omogućuju prelijevanje znanja u istraživanje i razvoj u gospodarstvu. Poboljšanje znanstvene izvrsnosti zahtijeva odgovarajuće strukture financiranja, kombinaciju institucionalnog financiranja i kompetitivnih programa i zatemeljnu i za primijenjenu znanost, pri čemu bi naglasak trebao biti na primijenjenom istraživanju. Naravno, za sve je neophodna i dostupnost ljudskih potencijala te pristup modernoj istraživačkoj i tehnološkoj infrastrukturi.

4. Prvi problem je relativna fragmentiranost i produktivnost znanstveno-istraživačkog sustava koja se iskazuje u malom broju patenata, kao i potreba za većim udjelom publikacija s visokim faktorom odjeka. Drugi je problem zastarjeli i neadekvatni sustav financiranja sveučilišta koje nije dovoljno poticajno za znanstvenu izvrsnost, inovacije i gospodarske ciljeve, kao i prijenos znanja. Iz tog smo razloga započeli s provedbom strukturne i organizacijske preobrazbe kako bi se povećala kvaliteta i međunarodna vidljivost te jačala  ciljana istraživanja i utjecaj znanosti na razvoj inovacija, gospodarstva i društva. Konkretno, proveli smo zakonodavnu reformu kojom smo omogućili: financiranje sustava znanosti kroz nov model programskih ugovora, te povećanje proračuna znanstvenih institucija za vlastite  istraživačke projekte.

Novi model je već uspješno primijenjen na javnim znanstvenim institutima, kroz ukupno 27 programskih ugovora  čime ukupno osigurana vrijednost programskih ugovora iznosi 454 milijuna eura, što je 30 posto više nego što je to bilo u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Primjena programskih ugovora će se nastaviti i u novom mandatu, pregovorima i potpisivanjem sa svim sveučilištima, čime će se smanjiti rascjepkanost institucija s ciljem učinkovitije organizacije rada sveučilišta. U razvojnim komponentama programskih ugovora predviđena su i značajna nova infrastrukturna ulaganja koja će, osim jačanja znanstvene komponente, pridonositi i transferu tehnologije i jačanju suradnje s gospodarstvom.

 5. Nastavit ćemo jačati nov programski okvir za kompetitivne znanstvene projekte uspostavljen kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), primjerice dokazivanje inovativnog koncepta, i poticanje vodećih znanstvenih istraživanja u područjima STEM i ICT transfer tehnologije, program za ciljana znanstvena istraživanja iskusnih istraživača u prioritetnim područjima S3 (u suradnji znanstvenog i poslovnog sektora). Takvi stabilni programi, uz ulaganje u vrhunsku infrastrukturu, otvorit će potrebu zapošljavanja posebice mladih znanstvenika i istraživača iz Hrvatske ali i stručnjaka iz inozemstva. Programski okvir će se jačati kroz Hrvatsku zakladu za znanost i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za provedbu mjera Strategije pametne specijalizacije.

Financijski ćemo još više ojačati novi programski okvir za kompetitivne projekte usmjerene na napredovanje istraživača u karijeri: od stipendija za studente na STEM studijima i mjera za mlade istraživače (doktorande i post doktorande), do programa koji potiču rad i zapošljavanje mladih istraživače na institucijama i start-up poduzećima mladih istraživača. Razvit ćemo i nove međuinstitucionalne suradničke projekte namijenjene mladim znanstvenicima kojima će se stvoriti uvjeti za izvrsnost, karijerno napredovanje te temelji za buduću veću međunarodnu prepoznatljivost mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Također, nastavit ćemo povećavati ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost kao što smo to činili i prethodnih godina (2021. godine 22,5 mil., 2023. 30,8 mil., 2024. 45,6 mil., a plan 2025. 50,6 mil. eura). 

6. Broj European Research Council (ERC) projekata u jednom  je dijelu slika izvrsnosti znanstvenog sustava i Hrvatska tu definitivno ima prostora za napredak. Prijave na ERC izuzetno su zahtjevne i traže dodatni angažman vrhunskih znanstvenika. Stoga pored postojećih mjera za poticanje prijava na program Obzor Europa, uspostavit ćemo institucionalni sustav koji će biti stimulativan za  najbolje znanstvenika da se prijave na ERC. 

Za novi smo mandat već predvidjeli  mjere za financiranja ERC projekata koji budu pozitivno ocijenjeni a neće biti ugovoreni. Zahvaljujući mjerama i aktivnostima koje smo provodili u prethodnom mandatu rezultati hrvatskih institucija „na polovici“ okvirnog programa Obzor Europa jako su dobri u odnosu na rezultate tijekom Obzora 2020. Imamo preko 250 ugovorenih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 92 milijuna EUR u odnosu na ukupno ugovorenih 138 milijuna u cijelom Obzor 2020. programu. Isto tako, naša stopa uspjeha je iznad prosjeka Unije iznosi i trenutačno preko 18%. Usporedbe radi, stopa uspjeha u programu Obzor 2020. iznosila je 13.55%. Povećan je broj naših organizacija koje sudjeluju u okvirnom programu Obzor pa tako već sad, na polovici provedbe tog programa, imamo preko 210 organizacija uključenih  u provedbu projekata Obzor Europa. Primjera radi, tijekom svih sedam godina provedbe programa Obzor 2020. imali smo 269 hrvatskih sudionika.  

7. Problem pada povjerenja u znanost proizlazi dijelom zbog sve većeg utjecaja društvenih medija posebice kad je riječ o širenju lažnih informacija. Stoga se jačanje povjerenja u znanost mora provoditi kako jačanjem institucija znanstvenog sustava tako i razvojem obrazovanja kojem promiče kritičko, kreativno i analitičko mišljenje. Pseudoznanost, koja se pokušava predstaviti kao znanost, ne dostiže standarde istraživanja i rijetko izdržava kritičko preispitivanje. Stoga je važna edukacija i promocija znanstvene pismenosti, što znači da ćemo aktivno promovirati znanstvenu pismenost među građanima i dalje poticati uključivanje kritičkog, kreativnog i analitičkog mišljenja te znanstvene metode u nastavne programe i kurikule.

Znanstvene će se institucije poticati na edukaciju o pseudoznanosti i još aktivnije surađivati s medijima kako bi se umanjilo širenje lažnih informacija.  S tim u vezi, kroz  programske smo ugovore predvidjeli popularizaciju znanosti kao poseban cilj, što podrazumijeva aktivnosti kojima se znanost, znanstvena otkrića i/ili znanstvene metode, ili umjetnost, na popularan i razumljiv način približavaju osobama od najniže razine obrazovanja, bez obzira na dobnu skupinu. Drugo, reformom obrazovnog sustava, jačanjem gimnazijskih programa i uvođenjem cjelodnevne škole podižemo razinu obrazovanosti, znanstvene pismenosti i jačamo povjerenje prema znanosti. K tome, Hrvatska će pristupiti Konvenciji o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta čime će se povećati znanstvena izvrsnost te osigurati uključivanje hrvatskih znanstvenika u međunarodne mreže a polaznicima programa pružiti kvalitetno obrazovanje što će, u konačnici, pridonijeti njihovom osobnom napretku ali i napretku zemlje.

8. U europskim zemljama zastupljena su obadva modela organizacije državne uprave. Jedan gdje su znanost i tehnologija u jednom ministarstvu, a drugi gdje je znanost zajedno s cijelom vertikalom obrazovanja, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Svaki od navedenih modela ima svoje prednosti i nedostatke. Premda je suradnja znanosti i visokog obrazovanja s predtercijarnim obrazovanjem neophodna za jačanje sveučilišta, suradnja s gospodarstvom na inovacijskim programima ponekad zahtjeva razumijevanje i poslovnog sektora od strane nositelja javnih politika. U svakom slučaju važno je jačanje ljudskih kapaciteta u ministarstvima i provedbenim agencijama kako bi stručno i neovisno provodili programe i politike u znanosti i inovacijama (HRZZ, HAMAG-BICRO, AZVO) što smo i omogućili povećanjem plaća i jačanjem kapaciteta.

Također, jačat ćemo koordinaciju između svih agencija na programima za znanost, kroz zajednički okvir za praćenje i vrednovanje. U budućem ćemo mandatu još više jačati  suradnja i između drugih ministarstava koja su sektorski zainteresirana za znanstvena istraživanja, poput zdravstva, energije, okoliša, poljoprivrede....

Nastavit će se jačanje programskog okvira za znanost, inovacije i suradnju s gospodarstvom. U suradnji znanstvene zajednice i gospodarstva pokretat će se projekti razvoja novih tehnologija poput robotike, umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi, kvantnih komunikacija, bioinformatike, farmakogenomike i personaliziranih lijekova. Financirat ćemo  projekte istraživanja i primjene novih tehnologija iz područja brige o zdravlju, sigurnosti, zelene i čiste energije, održive hrane, razvoja mikroprocesora i drugih strateških područja.

Kroz NPOO, od ukupno preko 20 planiranih natječaja do 2026. godine, do sada je objavljeno 13 poziva na dodjelu bespovratnih sredstava ukupne alokacije 123.028.409,71 eura. Tri poziva za program „Dokazivanje inovativnog koncepta“ čija ukupna alokacija iznosi oko 16 mil. eura. Tri poziva unutar Programa „Dodjela STEM i ICT stipendija“ čija ukupna alokacija iznosi oko 12,1 mil. eura. Program stažiranja u gospodarstvu, 2,4 mil. eura. Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača, 5 mil. eura,  Podrška transferu tehnologije, 5 mil eura, Ciljana znanstvena istraživanja, 50 mil. eura. Svi programi se nastavljaju iz EU fondova i proračuna i u novom mandatu, uz detaljan monitoring i evaluaciju, koje će pridonijeti učinkovitosti mjera. Osnovat ćemo institut za tehničke znanosti koji će se baviti naprednim primijenjenim istraživanjima iz područja pametnog i zelenog prometa, svemirskih tehnologija i niskougljičnih izvora energije.

9. Osnažit ćemo razinu suradnje u kreiranju politika između državne uprave, istraživačke zajednice i poslovnog sektora kroz rad na utvrđivanju prioriteta i mjera pametne specijalizacije. Naime, utvrđivanje perspektivnih područja koja imaju potencijal za razvoj kritične mase u gospodarstvu i znanosti te odgovarajućih politika je interaktivni proces otkrivanja koji zahtijeva snažnu uključenost mnogih dionika. Pametna specijalizacija predstavlja odmak od državno-centričnog kreiranja politika i pristupa „odozgo prema dolje“ prema suradnji i u novoj smo strategiji predvidjeli upravljanje, kroz proces poduzetničkog otkrivanja koji je u središtu pristupa pametne specijalizacije. Za razliku od tradicionalnog pristupa državne uprave koja osmišljava i upravlja procesom, poduzetničko otkrivanje uvodi snažnu komponentu „odozdo prema gore“ pomoću stalne poduzetničke koordinacije u utvrđivanju i razvijanju prioriteta.

Stoga ćemo osnovati nova tematska inovacijska vijeća na razini ministarstava, poput vijeća za medicinska istraživanja, biotehnologiju, pametnu i zelenu energiju i druga i jačati ulogu Nacionalnog inovacijskog vijeća na razini države. Sve te politike i mjere donosit će se u suradnji znanstvene zajednice, poduzetnika i državne uprave. 

10. Povećanje znanstvenog i obrazovnog programa na HRT-u je od ogromne važnosti kao nacionalne kuće, te ćemo u novom mandatu tražiti povećanje obujma i kvalitete programskih sadržaja usmjerenih na obrazovanje - podizanje razine znanja,  te onih sadržaja koji prezentiraju znanstvena istraživanja i saznanja iz raznih područja znanosti i razvijaju kvalitetan odnos gledatelja prema znanosti te zainteresiranost za znanost. HRT treba znanstvenim programima popularizirati znanost, prezentirati nova znanja i otkrića, promovirati znanstveni pristup. Stoga ćemo inzistirati na otvaranju medijskog prostora pripadnicima znanstvene zajednice, omogućavanju dijaloga i razmjeni znanstvenih ideja. 

 

SDP – Centar – HSS – Dalija – Reformisti – Glas

 

1) O pojedinačnim imenima ćemo razgovarati s mandatarom i partnerima nakon izbora, ali to će biti osoba koja ima iskustvo, znanje i razumijevanje za znanost i obrazovanje, osoba koja ima dokazane organizacijskesposobnosti, te osoba čiji će jasni zadatak biti depolitizacija sustava, jer naš sustav je nažalost pod značajnim utjecajem politike, osobito posljednjih godina.

2) U 2022. godini Hrvatska je izdvajala otprilike 1,4% BDP-a na istraživanja i razvoj. Udio poduzeća u tim izdvajanjima bio je otprilike podjednak udjelu države i sveučilišta u izdacima. Iako izdvajanja rastu od ulaska u EU, navedena razina izdvajanja je ispod prosjeka EU za skoro jedan postotni bod BDP-a, odnosno zaostatak je za otprilike za 600 mil. EUR na godišnjoj razini kada se u obzir uzme naša razina razvijenosti. Ulaganja u znanost i istraživanje je svakako potrebno povećati, a osim državnog proračuna i EU fondova, imamo i niz drugih mehanizama koje nam stoje na raspolaganju. Jedna od metoda povećavanja ulaganja u istraživanje, osobito u privatnom sektoru, je i promišljena porezna politika olakšica istraživanjima i razvoju.

3) Osnovni cilj je osigurati da se financiranjem ne favorizira niti jedan segment znanstvenog istraživanja na štetu drugog, već da se podupiru obje kategorije, uzimajući u obzir specifične potrebe i potencijal svake. Kroz takav pristup, želimo osuvremeniti domaće gospodarstvo, stvarajući nova radna mjesta visoke kvalitete koja će zadržati obrazovane ljude u našoj zemlji, dok istovremeno osiguravamo kontinuirani napredak u znanstvenim istraživanjima i akademskom radu te potičemo izvrsnost i naših znanstvenika ali i institucionalno.

Kako bi se ubrzao razvoj gospodarstva i kreirala kvalitetna radna mjesta nužno je usmjeriti napore svih dionika i investirati resurse sa ciljem izgradnje sustava koji će se temeljiti na znanju i koje će poticati kreativnost i inovacije na svim razinama društva. Usmjeravanje kapaciteta u područje znanja i investicija trebalo bi rezultirati društveno gospodarskim razvojem i transformacijom gospodarstva kroz učinkovite aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija. Ključne prepreke u tom kontekstu su dosadašnji inovacijski rezultati koji se između ostaloga ogledaju u 44. poziciji u svijetu prema svjetskom inovacijskom indeksu.

4) Unutar sustava visokog obrazovanja suočavamo se s neefikasnostima, upravljačkim izazovima i s problemom nedostatka fokusa na izvrsnost u istraživanju i obrazovanju, što rezultira situacijom u kojoj se ne nagrađuje uspjeh i ne potiče napredak onih koji ostvaruju vrhunske rezultate u znanosti, projektnim aktivnostima (npr. suradnja s gospodarstvom) i/ili  ishodima obrazovnog procesa.

Situaciju je dodano pogoršao Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama NN 155/2023, koji ukida poticajan sustav objektivnog vrednovanja znanstvene izvrsnosti na temelju istorazinskog (peer review) ocjenjivanja te cijeli sektor obrazovanja, a to znači i visokog obrazovanja, stavlja u podređen položaj kroz relativno sporiji rast plaća. Ukidanjem istorazinskog ocjenjivanja u znanstvenoj zajednici otvara se prostor birokratskom sustavu osobne/grupne podčinjenosti čelnicima institucija i/ili političke i/ili svjetonazorske podobnosti, te se time napušta prokušana i najbolja svjetskapraksa.

Drugi problem je činjenica kako se u hrvatskom visokom obrazovanju suočavamo se s posljedicama demografskih promjena koje su uzrokovale snažno smanjenje broja studenata, što polako ugrožava održivost čitavog niza sveučilišnih programa na hrvatskim sveučilištima. Očuvanje nastavnih programa od strateške važnosti postaje ključno pitanje društvenog interesa i zaštite javnog dobra kako bi se osigurale održivost i relevantnost obrazovnog sustava, zadovoljile potrebe stanovništva, osigurala socijalna mobilnost, dostupnost visokog obrazovanja kao javnog dobra i naposljetku potaknula konkurentnost nacionalnog gospodarstva.

Demografski problem neosporno proizlazi iz arhaične strukture hrvatskog gospodarstva. Nedostatak suradnje između gospodarstva i akademske zajednice, kao i suradnje s nevladinim udrugama, medijima i javnim sektorom (pentahelix), predstavlja dodatan problem u sustavu. Nedovoljan transfer znanja i nedostatak suradnje na istraživačkim i razvojnim projektima ograničavaju mogućnosti stvaranja inovacija, primjene znanja u praksi, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, a samim time i zadržavanja obrazovanih osoba u zemlji. Povratno to naravno destabilizira i održivost obrazovnog sustava kroz demografska kretanja.

5) Unutar znanstvenog sustava potrebno je prilagoditi sustav plaća i kriterije za  vrednovanje znanstvene djelatnosti i s tim povezani razvoj istraživačkih karijera kako bismo potaknuli izvrsnost u istraživanju, nastavnom radu i suradnji s javnim sektorom te gospodarstvom. U sustavu znanosti izvrsnost mora biti vrednovana neovisno, objektivno te isključivo na temelju peer review procedura, odnosno istorazinskog ocjenjivanja. Moramo uspostaviti sustav koji će jasno i svima dati do znanja kako su znanje, vještina, trud i rezultati sve što je potrebno za napredovanje, dok su politički i subjektivni kriteriji nepoželjni.

Potrebno je povećati izdvajanja za istraživanje i razvoj iz proračuna Republike Hrvatske te aktivnim mjerama poticati gospodarske subjekte na veća ulaganja u istraživanje i razvoj. U tom segmentu također je poželjno što više koristiti sredstva iz fondova EU-a, ali ne na način da oni nadomještaju nedovoljno izdvajanje iz državnog proračuna, nego da budu nadgradnja i da se koriste svrsishodno za specifične namjene kojima služe. Također, potrebno je brzo i do maksimuma iskoristiti EU programe koji omogućuju međunarodnu razmjenu studenata ali i profesorskog/istraživačkog kadra. Kroz plan za stan ćemo definirat modele stanovanja koji uključuju mlade i deficitarna zanimanja sa ciljem rješavanja stambenog pitanja mladih.

6) Iako neki domaći znanstvenici postižu uspjehe koji su u samom vrhu svjetske znanosti, to su više pojedinačni, a ne sustavni uspjesi, što se, recimo, može vidjeti iz činjenice da je Hrvatska izuzetno slabo konkurentna u dobivanju europskih znanstveno-istraživačkih projekata, pogotovo onih najprestižnijih.

Jednostavno nedovoljno ulažemo u sustav. Kvalitetni radni uvjeti su važni jer stvaraju poticajno okruženje za istraživanje i rad. To uključuje pristup modernoj istraživačkoj infrastrukturi, opremi i laboratorijima, kao i mogućnostima za suradnju s drugim istraživačima i institucijama, kako nacionalno tako i međunarodno. Osiguravanje potpore za istraživačke  timove, za mobilnost, umrežavanje, kao i mentorskih programa za mlade istraživače, također je ključno za razvoj istraživačkih karijera. Adekvatne plaće u sustavu su isto tako neophodne kako bi se vrhunski istraživači koje stvorimo osjećali cijenjenima i motiviranima ostati u domaćem istraživačkom sustavu. Isto tako ulaganja mora pratiti postupno podizanje zahtjevnosti kriterija napredovanja kako bi osigurali kvalitetnu selekciju.

Nakon ulaska u EU započelo je značajnije ulaganje u infrastrukturu korištenjem EU fondova, koje je u ovom segmentu nažalost i dalje manjkavo u odnosu na očekivanja. Provedba Strategija pametne specijalizacije je i dalje spora i mnogim dijelovima manjkava, te je u biti marginalizirana. Isto tako kada govorimo s operativnim planovima planiranje, ugovaranje i provedba velikih infrastrukturnih projekata u znanosti kasni u nekim slučajevima i do granice neprovedivosti, a provedba projekata ide otežano zbog složenih procedura u postupcima javne nabave i nedovoljne pomoći resornog ministarstva i nadležnih agencija. Natječaji za financiranje centara znanstvene izvrsnosti se otvaraju rijetko, a postojeći vrlo često imaju poteškoća u provođenju projekata. Sve ovo ukazuje na nedostatne stručne kapacitete institucija da iskoriste novac koji im stoji na raspolaganju.

7) Znanost je ključni temelj razumijevanja svijeta oko nas i donošenja informiranih odluka, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ponovno afirmirali povjerenje u znanstvenu zajednicu. Fokusirati ćemo se na nekoliko ključnih područja kako bi se suočili s ovim problemom. Prvo, radit ćemo na jačanju građanskog odgoja i znanstvene pismenosti kroz obrazovanje i javne kampanje. Permanentno ćemo obrazovati građane kako razlikovati pseudoznanost od istinskih znanstvenih spoznaja. Važno je i promicati transparentnost u znanstvenom istraživanju, kako bi se izbjegle situacije koje dovode do gubitka povjerenja.

Podržavat ćemo otvoreni pristup podacima i objavljivanje rezultata istraživanja kako bi se omogućila provjera i replikacija rezultata. Borba protiv klijentelizma, korupcije i promicanje najviših etičkih standarda neophodni su kako bi se osigurali transparentnost, integritet i povjerenje u sustav visokog obrazovanja i znanosti, odnosno kako bi sustav zadobio povjerenje javnosti za provođenje svoje društvene uloge – koja je od presudne važnosti na stupnju razvoja na kojem se nalaze naše društvo i gospodarstvo. Prioritet je podržavati i kvalitetno novinarstvo koje se temelji na znanstvenim činjenicama i provjerenim izvorima. Kroz politiku razvoja novinarstva i kulture kao javnog dobra planiramo staviti u funkciju fond za profesionalno novinarstvo i neprofitne medije.

8) Pitanje razvoja sustava inovacija, kao i uključivanja hrvatske u većoj mjeri u globalne lance vrijednosti fundamentalno je pitanje ekonomskog razvoja i kreiranja kvalitetnih i privlačnih radnih mjesta, a samim time i regionalnog razvoja i demografske stabilizacije zemlje. Unaprjeđenje hrvatskog inovacijskog sustava, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i unaprijeđenije hrvatskih regija kao atraktivnih destinacija za poslovanje implicira bitno veći stupanj međuresorne suradnje unutar i između ministarstava od onog što je do sada bilo uvriježeno.

9) Mislim da je Vaše pitanje pogodilo točno u srž. Ključno je da buduće politike u sferi upravljanja sustavom znanosti, tehnologije, kao i njihove suradnje s gospodarskim sustavom budu utemeljene na činjenicama. Npr. Proces utvrđivanja osnovne, razvojne i izvedbene komponente u Uredbi o programskom financiranju bi trebao biti utemeljenih zaključcima o funkcioniranju sustava visokog obrazovanja i znanosti koji su temeljeni na činjenicama. Fundamentalno pitanje je u kojoj mjeri kriteriji valorizacije ciljeva i komponenti navedenih u Uredbi dovode do postizanja javno deklariranih ciljeva sustava znanosti, ali i hrvatskog gospodarstva općenito.

Kriteriji i javne politike moraju biti utemeljeni na činjenicama i provjerljivim činjenicama, a ne na paušalnim ocjenama, neutemeljenim vjerovanjima ili ideološkim zabludama. Možda najbolji primjer je otrcana neoliberalna parola o (ne)usklađenosti obrazovnog sustava sa tržištem rada. Od zadnjeg popisa stanovništva je iz Hrvatske je odselilo skoro 10% stanovnika. Svi koji su odselili obrazovani su  u tom našem tzv. „neusklađenom“ obrazovnom sustavu i to ih nije spriječilo  da pronađu posao u EU. Povrh toga, oni iz inozemstva u Hrvatsku doznačuju skoro 3% BDP-a godišnje.

Na činjenicama utemeljena politika bi se trebala zapitati zašto radna mjesta za ljude koji su odselili nisu otvorena u Hrvatskoj? Zašto su morali odseliti? A kada postavimo navedena pitanja, neminovno se nameće pitanje što točno u Hrvatskoj nije usklađeno sa svijetom rada: obrazovni sustav, poslovna atmosfera ili narušene temeljne vrijednosti u društvu? Napuštanja korištenja paušalnih kriterija neutemeljenih na činjenicama je isto tako važno u borbi protiv pseudoznanosti.

10) Kultura i mediji imaju jako važno ulogu u našem programu. Jedan odključnih ciljeva je kultura i novinarstvo koji su dostupni svima. Smatramo kako je bez razvijenih javnih i neprofitnih medija nemoguće osmisliti sustav efikasne kontrole pozicija moći u kojem se informacijske potrebe svih građana smatraju legitimnima. U tome je posebno važna uloga prvorazredne kulturne institucije: Hrvatske radiotelevizije. Teme iz znanosti ne mogu biti iznimka po tom pitanju, a uloga HRT-a u obrazovnom sustavu ne smije biti propuštena.

 

Izvor: HND 

Foto: Nikola šolić

Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva uputilo je deset pitanja o sustavu znanosti i znanstvenoj politici svim političkim strankama u našoj zemlji. Sve odgovore koji pristignu do početka predizborne šutnje Zbor će objavljivat na web stranicama HND-a, redoslijedom kojim će pristizati.

-Nadamo se da će naše političke stranke iskoristiti ovu priliku da predstave svoje viđenje problema u sustavu znanosti i širu javnost izvijeste o rješenjima koja planiraju ponuditi nakon izborne pobjede, navode uz upite iz Zbora znanstvenih novinara HND-a. Pitanja donosimo u nastavku:

 

1) Kad osvojite vlast, koju osobu bi vaša stranka predložila za ministra znanosti i obrazovanja? Dodatno, koju osobu biste, neovisno o njezinoj stranačkoj pripadnosti odnosno nepripadnosti, voljeli vidjeti na čelu tog ministarstva?

2) Znate li koliki postotak BDP-a RH izdvaja za znanost i istraživanja u RH i na kojem smo mjestu po tome u EU? Mislite li povećati taj postotak nakon što dobijete izbore? 

3) Kako ocjenjujete važnost bazičnih znanosti u odnosu na primijenjene, te kako ćete postaviti omjer u financiranju te dvije kategorije kad postanete dio izvršne vlasti?

4) Koja su dva goruća problema sustava znanosti u RH koja vidite i što će vaša stranka napraviti kao dio vladajuće koalicije nakon izbora da ih riješi? 

5) Kojim mjerama ćete kao dio vlasti zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih kadrova u inozemstvo, s naglaskom na osobe koje su već dio sustava znanosti i visokog obrazovanja? 

6) Zašto je u našoj zemlji tek nekoliko projekata dobilo potporu prestižnog ERC fonda, rezerviranog samo za najperspektivnije znanstvene projekte na području EU, dok ih u našem neposrednom susjedstvu čak i pojedine znanstvene institucije imaju višestruko više od nas?

7) Slažete li se da je jedan od velikih društvenih problema kod nas i u svijetu pad povjerenja javnosti u znanost i jačanje pseudoznanosti? Ako da, na koji će način vaša stranka u Vladi usmjeravati državnu politiku prema rješenju tog velikog problema?

8) Kojim mjerama ćete osigurati poticanje transfera novih tehnologija iz sustava znanosti u gospodarstvo? Smatrate li da bi izdvajanje sektora znanosti iz ministarstva znanosti i obrazovanja i formiranje samostalnog ministarstva znanosti i tehnologije moglo pomoći u tome?

9) Na koji način ćete u vladajućoj koaliciji iskoristiti potencijal stručnosti, kompetencija i iskustava koji posjeduju zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kod unapređivanja legislative, uvođenje novih regulativa, ali i općenito donošenje ispravnih odluka temeljenih na činjenicama i znanosti? 

10) Zalažete li se za povećanje udjela programa HRT-a posvećenog znanosti, s obzirom na to da je takvog programa iz godine u godinu sve manje, i hoćete li takvu obvezu uvesti u Zakon o HRT-u?

 

U nastavku donosimo odgovore političkih stranaka redom kako su dolazili: 

 

Pravedna Hrvatska 

1) Relativno smo mlada stranka, ekipiramo se i trenutno nemamo stranačkog kandidata za to mjesto

2) Znamo, nedovoljno je i planiramo više izdvajanje za znanost, osobito primjenjenu.
Cilj nam je biti oko europskog prosjeka

3) Više bi izdvajali za primjenjene znanosti i projekte povezane s gospodarstvom, a bazična istraživanja, više vezali uz europske znanstveno-istraživačke institucije

4) Nedovoljan iznos sredstva za znanstvene projekte i netransparentno dualno financiranje znanstvenika, kroz plaće i projekte

5) Želimo poticati dolazak znanstvenika iz drugih EU zemalja u HR, kao i povratak naših znanstvenika, konkretnim stimulativnim mjerama financijske prirode, i bez velike "dramatizacije"

6) Zato što nemamo kvalitetne projekte, a moramo ih generirati inovativnim duhom i međunarodnim recenzijama

7) Pravedna Hrvatska želi promovirati znanstveni svjetonazor, skoro pa znanstvenu duhovnost, tako da na pseudoznanstvene pojavnosti, gledamo s dubokim žaljenjem

8) Mi smo za objedinjavanje sektora znanosti i tehnologije s ministarstvom gospodarstva, te priključenje sektora sporta ministarstvu obrazovanja i sporta

9) Kompleksno pitanje..Jer nije jednako stanje u prirodnim, tehničkim, medicinskim, društvenim ili humanističkim znanostima. Sve se mora detaljno analizirati i međunarodno komparirati

10) Ako budemo u prilici jako ćemo se zalagati za više znanstveno-tehnološkog i obrazovnog programa na HRT-u, naravno i kroz novi Zakon o HRT-u

 

 Možemo! - politička platforma

 1) -U Možemo! imamo vrsnih znanstvenika i nastavnika s upravljačkim kompetencijama koji bi posao ministra ili ministrice znali kvalitetno obavljati. Vrijednosti koje promoviraju i na osnovu kojih će provoditi naše politike temelje se na stavu da su znanje i nove spoznaje javno dobro i pripadaju svima. To znači da će raditi na osiguravanju slobodnog i otvorenog pristupa znanju, a javno visoko obrazovanje, javno financiranje znanosti te javno financiranje istraživanja i razvoja inovacija zastupati kao ključnim za rješavanje problema današnjice i budućnosti.

Tijekom predizborne kampanje fokusirani smo na naše predložene politike te se ne bavimo kadrovskim spekuliranjima.

2) Prema Eurostatovim podacima za 2022. godinu udio izdvajanja za znanost i istraživanje u odnosu na BDP bio je 1,43 % u Hrvatskoj. (https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=R%26D_expenditure) te smo se nalazili na šesnaestom mjestu unutar zemalja Europske unije. Prosjek Europske unije bio je 2,24 %. Naš je cilj tijekom mandata sustavno povećavati ulaganja u visoko školstvo, znanost i istraživanje kako bi ona dosegla 3,5 % BDP-a na godišnjoj razini: povećanje za znanost i istraživanje na 2,5 % BDP-a godišnje te za visoko obrazovanje na 1 % BDP-a.

Uz postojeće programe financiranja Hrvatske zaklade za znanost, uz one iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora, radit ćemo na značajnom povećanju sredstava za podršku aktivnostima u znanstvenim i umjetničkim područjima, a koja su od javnog interesa. Također ćemo omogućiti Hrvatskoj zakladi za znanost da primi sredstva od privatnog sektora u obliku donacija, a da se pritom ne narušava autonomija javnih istraživanja. Naš cilj je stvoriti sustav programa podrške koji bi omogućio dugoročno planiranje u znanstvenim i umjetničkim područjima. Uspostavit ćemo nove i kontinuirane programe financirane iz državnog proračuna, koji će omogućiti pojedincima u svim fazama karijere, kao i svakoj instituciji planiranje na dugi rok.

3) Važan instrument u osiguranju dostatnog financiranja temeljnih znanosti su i programski ugovori koje novi zakon predviđa. Njima bi se trebalo osigurati da znanstveni i nastavni rad u temeljnim znanstvenim disciplinama ne bude podfinanciran zbog eventualno manjeg broja studenata. Na žalost, programski ugovori još nisu zaživjeli, a ovo je samo jedno u nizu pitanja koje programskim ugovaranjem treba i može biti regulirano.

Ako, pak, govorimo o samim istraživanjima favoriziranje primijenjenih istraživanja nauštrb temeljnih, što je trend posljednjih desetljeća, može ozbiljno narušiti brzinu, ekonomičnost i praktičnost tih istih primijenjenih istraživanja. Naime, primijenjana istraživanja nerijetko proizlaze iz temeljnih istraživanja, njihov su prirodni nastavak orijentiran na konkretna poboljšanja i konkretnu upotrebu, primjerice tehnologije. U humanistici i društvenim znanostima temeljna istraživanja omogućuju da se iz njih iznjedre primijenjena istraživanja koja doprinose rješavanju društvenih problema. Stoga je neophodno da se osiguraju sredstva za provedbu kvalitetnih primijenjenih i temeljnih istraživanjate te da znanstvena politika podjednako potiče, primjerice u industriji, istraživanja proizvodnih postupaka i razvoj novih proizvoda. Zaključno, za nas su ove dvije vrste istraživanja komplementarne, a ne suprotstavljene.

4) Prvi problem je nedostatno financiranje znanosti kojeg ćemo riješiti značajnim povećanjem sredstava iz državnog proračuna, kao što smo naznačili u pitanju o postotku BDP-a izdvojenom za znanost i istraživanja u RH. U programske ugovore s institucijama i javnim sveučilištima ugradit ćemo elemente demokratskog dogovora i odlučivanja na institucijskoj razini kako bi se spriječilo jednostrano donošenje odluka trenutnih ravnatelja institucija o strateškim i posebnim ciljevima. Uvest ćemo model dugoročnog financiranja koji će osigurati stabilnost institucija nakon isteka četverogodišnjeg programskog razdoblja. Kontinuirano ćemo povećavati kapitalna ulaganja u infrastrukturu i opremu. Poticat ćemo efikasnije umrežavanje znanstvene infrastrukture kako bi se sva znanstvena oprema koristila i dijelila racionalno. Aktivno ćemo raditi na digitalizaciji svih poslovnih, administrativnih i logističkih procesa javnog sustava podrške znanstvenim i umjetničkim područjima. Osim toga, poreznim olakšicama ćemo stimulirati poduzeća da više ulažu u aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija.

Drugi veliki problem koji prepoznajemo u sustavu znanosti i visokog obrazovanja jest pitanje uvjeta rada i plaća, posebice onih u statusu asistenata i viših asistenata. Stoga ćemo osigurati bolju politiku plaća, što uključuje veće ulazne plaće te pravedniju segmentaciju povezanu s motivirajućim sustavom napredovanja. Potrebno je ujednačiti materijalni status nenastavnog i pomoćnog osoblja sa statusom istovjetnih ili analognih radnih mjesta u ostalim javnim službama. Promjenama sektorske regulative te u skladu sa Zakonom o radu smanjit ćemo prekarnost u sustavu. Povećat ćemo fleksibilnost radnog vremena i opterećenja ovisno o potrebama određene faze karijere ili o potrebama pojedinih institucija i ustanova visokog obrazovanja. Ulagat ćemo u pedagoško obrazovanje sveučilišnih nastavnica i nastavnika i pratiti poboljšanje nastave u visokom obrazovanju te strogo sankcionirati bilo kakvo neetično postupanje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Uvest ćemo mehanizme podrške nastavnicama i nastavnicima koja će uključivati edukacije, mentorstvo i suradničku podršku u nastavi. Sustavno ćemo raditi na popularizaciji i unaprjeđenju nastavničkih studija, osobito u deficitarnim područjima.

5) Mladi ljudi koji su dio sustava znanosti i visokog obrazovanja dijele mnoge probleme s ostalim mladima u državi. Ponajprije je to problem priuštivog stanovanja kojeg ćemo riješiti priuštivim najmom javnih stanova, razvojem neprofitne stanogradnje te povećanjem sigurnosti najmoprimaca. Konkretno, povećat ćemo javni stambeni fond kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica te progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. U četverogodišnjem razdoblju uložit ćemo 900 milijuna eura za stanovanje, što predstavlja povećanje od pet puta u odnosu na trenutna ulaganja. Osnažit ćemo jedinice lokalne i regionalne samouprave za aktivno upravljanje stanovanjem. Gradit ćemo nove studentske domove kako bismo smanjili pritisak na tržište najma u sveučilišnim gradovima. Donijet ćemo novi Zakon o najmu stanova te njime osigurati veću zaštitu i sigurnost najmoprimaca. Osigurat ćemo uvjete za razvoj neprofitnog stambenog sektora, poput zadružnog stanovanja i javno-civilnih partnerstva. Usto, ukinut ćemo porez na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, što će pomoći mladima i mladim obiteljima da se osamostale. Za mlade obitelji osigurat ćemo i dostupne te priuštive dječje vrtiće, a cilj nam je osigurati i bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Nadalje, želimo stvoriti javne institucije usmjerene prema rješavanju životnih potreba građana i ostvarivanju njihovih prava, u kojoj su svi jednaki i pred zakonom i u postupcima javne uprave, u kojoj nema privilegiranih i “građana drugog reda”. To smatramo nužnim preduvjetom da bismo povratili povjerenje u rad javnih institucija, jer se nepovjerenje u institucije često navodi kao razlog odlaska ljudi u inozemstvo. Kad je, pak, riječ o specifičnim potrebama mladih znanstvenika i znanstvenica - značajnim povećanjem ulaganja u znanost i istraživanje, boljom i pravednijom politikom plaća u sustavu, kvalitetnijim sustavom financiranja istraživanja i vrednovanja znanstvenog rada, kao i podrškom za kvalitetan rad u nastavi zadržat ćemo mlade ljude u sustavu. Cilj nam je povećati mobilnost mladih znanstvenika i znanstvenica i njihovo usavršavanje u inozemstvu, ali i povratak u domaće znanstvene institucije ili uključivanje, primjerice, u proizvodni sektor.

6) Razlozi nedovoljnog broja ERC projekata u Hrvatskoj su mnogostruki, ali međusobno povezani. Jedan od razloga jest i to što nema strateškog pristupa institucija prijavama na ERC, nego je sve prepušteno individualnim sposobnostima i ambicijama. Drugi je samoisključivanje, odnosno osjećaj inferiornosti ili perifernosti spram većih i razvijenijih država zbog kojeg često ne vjerujemo u mogućnost dobivanja financiranja pa se slijedom toga i manje prijavljujemo na ERC. Osim toga, naši znanstvenici uglavnom nemaju iskustva u vođenju velikih i financijski zahtjevnih projekata, nemaju kompetencije za upravljanje timovima i njihovim odnosima te vremenom i rizicima. Nadalje, problem je i domaća administracija koja nerijetko usložnjava probleme umjesto da ih rješava. Izostaje sustavna pravna i administrativna podrška domaćim prijaviteljima, kako tijekom same prijave, tako i tijekom provođenja projekta.

No navedeno nije problem vezan iskuljučivo za ERC projekte nego za projektne prijave općenito, kao i što je činjenica da postoji niz linija financiranja i ERC je tek jedna od njih.

7) Mediji obiluju neprovjerenim i nepotkrijepljenim informacijama, a građani ih teško raspoznaju pa su kao odgovor na ove izazove u posljednjih dvadesetak godina sveprisutni postali koncepti medijske pismenosti i ‘factcheckinga’. Stoga je važno razvijati programe medijske pismenosti koji će biti temeljeni na obuhvatnom pristupu i načelu univerzalne dostupnosti te integrirani u redovne odgojno-obrazovne programe, kao i u programe cjeloživotnog obrazovanja i razvoja kompetencija. Jedna od mjera koju planiramo uvesti jest program kritičke medijske pismenosti i prepoznavanja manipulacija informacijama za građane, nadasve usmjerene na osobe starije životne dobi i mlade. Problem koji smo prepoznali jest i zloupotreba umjetne inteligencije. Stoga ćemo prilagoditi postojeće zakonske akte kako bismo spriječili zloupotrebu umjetne inteligencije. Na temelju Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji uspostavit ćemo sustav odobravanja modela umjetne inteligencije uz stroga pravila kod visokorizičnih primjena koje uključuju osobne podatke, sigurnosni nadzor i kritičnu infrastrukturu, a pravila transparentnosti kod primjena ograničenog rizika i umjetne inteligencije opće namjene.

8) Stvorit ćemo zasebnu institucionalnu i financijsku podršku za istraživanje, razvoj i inovacije javnog i privatnog sektora u strateškim područjima zelene transformacije. U nju treba ugraditi mehanizme transfera znanja i tehnologija između privatnog i javnog sektora pri čemu se osim socijalizacije troškova (ulaganja koja idu iz javnog proračuna) osigurava i socijalizacija (široka korist) rezultata ulaganja, umjesto dosadašnje socijalizacije troškova i privatizacije koristi odnosno rezultata. Ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije uključuje i ulaganja u tzv. frontier istraživanja novih procesa, tehnologija i materijala. Potaknut ćemo primijenjena istraživanja u strateškim područjima energetike, bioekonomije, razvoja i proizvodnje građevnog materijala te razvoja novih materijala temeljenih na prirodnim rješenjima, razvoja mobilnosti i prometa temeljenog na nefosilnim izvorima energije, zdravstva i farmacije, IKT-a te adaptacijskih mehanizama za klimatske promjene. Stvorit ćemo mehanizme potpore koji će pratiti razvoj pojedinog inovacijskog procesa kroz sve razine tehnološke spremnosti. Umjesto rascjepkanosti sustava potpore u više zasebnih sustava, time ćemo radikalno smanjiti birokratiziranost procesa potpore inovacijama javnog i privatnog sektora, ojačati sustav monitoringa i evaluacije procesa i ishoda, te zajedničko korištenje javne istraživačke infrastrukture. Ujedno ćemo time osigurati da javna financijska sredstva za ulaganje u istraživanje, razvoj i transfer tehnologija u gore navedene sektore jesu povezana s jasnim nacionalnim ciljevima kao odgovorima na ključne potrebe društva. Uz javna ulaganja cilj nam je i poticati javne i privatne tvrtke da značajno povećaju ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Ne favoriziramo formiranje samostalnog Ministarstva znanosti i tehnologije jer znanost, tehnologiju i obrazovanje treba gledati kao povezane, njima treba upravljati logikom prožimanja i međusobnog utjecaja, a ne razdvajanja. Osim toga, odvajanjem se neće riješiti strukturni problemi znanosti. Njih će riješiti samo ozbiljna sadržajna reforma.

9) Već sada u razvoju svih naših javnih politika ostvarujemo suradnju sa znanstvenicima u njihovim poljima ekpertize, pa ćemo tako i nastaviti.

10) Smatramo da HRT kao javni servis mora proizvoditi, a ne samo uvoziti, mnogo više programskog sadržaja vezanog za znanost i obrazovanje. Time bi se ojačala njegova, danas zapuštena i zanemarena, uloga promotora edukativnog sadržaja temeljenog na znanstveno utvrđenim činjenicama i obrazovno primjerenog za različite dobne skupine. Potrebno je izmijeniti i unaprijediti dosadašnje upravljanje i osiguravanje svih funkcija i uloga HRT-a, pa tako i osnažiti popularizaciju znanosti, prijenos znanja i znanstvenih postignuća te osigurati vjerodostojan sadržaj i informacije u svim medijskim sadržajima javnog servisa.

Hrvatska demokratska zajednica

1. Bez odgovora!

2. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u Republike Hrvatske iznosi čak 1,43% u 2022. godini (što je veliki porast u odnosu na 2018. godinu kad je bio 0,97 %), te je Hrvatska sada na 17. mjestu u Europskoj uniji. To povećanje pokazuje daljnji napredak prema nacionalnom strateškom cilju od 3% za 2030. godinu sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Hrvatska je time udvostručila apsolutni iznos ulaganja u 2022. na skoro 1 milijardu eura ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na 500 milijuna eura u 2018., te ostvarila povijesni maksimum približivši se europskom prosjeku od 2,23% BDP-a. U idućem mandatu nastavit ćemo s daljnjim ulaganjem u znanost i istraživanje kako bismo se još više približili europskom prosjeku.

3. Temeljne znanosti su stup znanstvenog sustava i obrazovanja. Moderna znanost počiva na dostignućima temeljnih znanosti, širenju granica ljudskog znanja i spoznaje. Najveća tehnološka dostignuća (internet, laser, LCD ekran…) proizišla su iz vrhunskih temeljnih istraživanja koja su bila pokretana strašću za spoznajom i razumijevanjem. Stoga je ulaganje u temeljne znanosti najvažnije u svakoj razvijenoj zemlji te na njima počiva znanstveni, obrazovni ali i inovacijski sustav.

Kao prvo, vrhunska temeljna istraživanja preduvjet su za stvaranje novog intelektualnog vlasništva koje ima potencijal za izlazak na tržište, ukoliko se ta izvrsnost preslika i u primijenjene znanosti, transfer tehnologije,  otvaranje spin-off poduzeća te prijavu patenata i licenca. Visokokvalitetni rezultati temeljnih istraživanja financirani javnim izvorima omogućuju prelijevanje znanja u istraživanje i razvoj u gospodarstvu. Poboljšanje znanstvene izvrsnosti zahtijeva odgovarajuće strukture financiranja, kombinaciju institucionalnog financiranja i kompetitivnih programa i zatemeljnu i za primijenjenu znanost, pri čemu bi naglasak trebao biti na primijenjenom istraživanju. Naravno, za sve je neophodna i dostupnost ljudskih potencijala te pristup modernoj istraživačkoj i tehnološkoj infrastrukturi.

4. Prvi problem je relativna fragmentiranost i produktivnost znanstveno-istraživačkog sustava koja se iskazuje u malom broju patenata, kao i potreba za većim udjelom publikacija s visokim faktorom odjeka. Drugi je problem zastarjeli i neadekvatni sustav financiranja sveučilišta koje nije dovoljno poticajno za znanstvenu izvrsnost, inovacije i gospodarske ciljeve, kao i prijenos znanja. Iz tog smo razloga započeli s provedbom strukturne i organizacijske preobrazbe kako bi se povećala kvaliteta i međunarodna vidljivost te jačala  ciljana istraživanja i utjecaj znanosti na razvoj inovacija, gospodarstva i društva. Konkretno, proveli smo zakonodavnu reformu kojom smo omogućili: financiranje sustava znanosti kroz nov model programskih ugovora, te povećanje proračuna znanstvenih institucija za vlastite  istraživačke projekte.

Novi model je već uspješno primijenjen na javnim znanstvenim institutima, kroz ukupno 27 programskih ugovora  čime ukupno osigurana vrijednost programskih ugovora iznosi 454 milijuna eura, što je 30 posto više nego što je to bilo u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Primjena programskih ugovora će se nastaviti i u novom mandatu, pregovorima i potpisivanjem sa svim sveučilištima, čime će se smanjiti rascjepkanost institucija s ciljem učinkovitije organizacije rada sveučilišta. U razvojnim komponentama programskih ugovora predviđena su i značajna nova infrastrukturna ulaganja koja će, osim jačanja znanstvene komponente, pridonositi i transferu tehnologije i jačanju suradnje s gospodarstvom.

 5. Nastavit ćemo jačati nov programski okvir za kompetitivne znanstvene projekte uspostavljen kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), primjerice dokazivanje inovativnog koncepta, i poticanje vodećih znanstvenih istraživanja u područjima STEM i ICT transfer tehnologije, program za ciljana znanstvena istraživanja iskusnih istraživača u prioritetnim područjima S3 (u suradnji znanstvenog i poslovnog sektora). Takvi stabilni programi, uz ulaganje u vrhunsku infrastrukturu, otvorit će potrebu zapošljavanja posebice mladih znanstvenika i istraživača iz Hrvatske ali i stručnjaka iz inozemstva. Programski okvir će se jačati kroz Hrvatsku zakladu za znanost i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za provedbu mjera Strategije pametne specijalizacije.

Financijski ćemo još više ojačati novi programski okvir za kompetitivne projekte usmjerene na napredovanje istraživača u karijeri: od stipendija za studente na STEM studijima i mjera za mlade istraživače (doktorande i post doktorande), do programa koji potiču rad i zapošljavanje mladih istraživače na institucijama i start-up poduzećima mladih istraživača. Razvit ćemo i nove međuinstitucionalne suradničke projekte namijenjene mladim znanstvenicima kojima će se stvoriti uvjeti za izvrsnost, karijerno napredovanje te temelji za buduću veću međunarodnu prepoznatljivost mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Također, nastavit ćemo povećavati ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost kao što smo to činili i prethodnih godina (2021. godine 22,5 mil., 2023. 30,8 mil., 2024. 45,6 mil., a plan 2025. 50,6 mil. eura). 

6. Broj European Research Council (ERC) projekata u jednom  je dijelu slika izvrsnosti znanstvenog sustava i Hrvatska tu definitivno ima prostora za napredak. Prijave na ERC izuzetno su zahtjevne i traže dodatni angažman vrhunskih znanstvenika. Stoga pored postojećih mjera za poticanje prijava na program Obzor Europa, uspostavit ćemo institucionalni sustav koji će biti stimulativan za  najbolje znanstvenika da se prijave na ERC. 

Za novi smo mandat već predvidjeli  mjere za financiranja ERC projekata koji budu pozitivno ocijenjeni a neće biti ugovoreni. Zahvaljujući mjerama i aktivnostima koje smo provodili u prethodnom mandatu rezultati hrvatskih institucija „na polovici“ okvirnog programa Obzor Europa jako su dobri u odnosu na rezultate tijekom Obzora 2020. Imamo preko 250 ugovorenih projekata ukupne vrijednosti od gotovo 92 milijuna EUR u odnosu na ukupno ugovorenih 138 milijuna u cijelom Obzor 2020. programu. Isto tako, naša stopa uspjeha je iznad prosjeka Unije iznosi i trenutačno preko 18%. Usporedbe radi, stopa uspjeha u programu Obzor 2020. iznosila je 13.55%. Povećan je broj naših organizacija koje sudjeluju u okvirnom programu Obzor pa tako već sad, na polovici provedbe tog programa, imamo preko 210 organizacija uključenih  u provedbu projekata Obzor Europa. Primjera radi, tijekom svih sedam godina provedbe programa Obzor 2020. imali smo 269 hrvatskih sudionika.  

7. Problem pada povjerenja u znanost proizlazi dijelom zbog sve većeg utjecaja društvenih medija posebice kad je riječ o širenju lažnih informacija. Stoga se jačanje povjerenja u znanost mora provoditi kako jačanjem institucija znanstvenog sustava tako i razvojem obrazovanja kojem promiče kritičko, kreativno i analitičko mišljenje. Pseudoznanost, koja se pokušava predstaviti kao znanost, ne dostiže standarde istraživanja i rijetko izdržava kritičko preispitivanje. Stoga je važna edukacija i promocija znanstvene pismenosti, što znači da ćemo aktivno promovirati znanstvenu pismenost među građanima i dalje poticati uključivanje kritičkog, kreativnog i analitičkog mišljenja te znanstvene metode u nastavne programe i kurikule.

Znanstvene će se institucije poticati na edukaciju o pseudoznanosti i još aktivnije surađivati s medijima kako bi se umanjilo širenje lažnih informacija.  S tim u vezi, kroz  programske smo ugovore predvidjeli popularizaciju znanosti kao poseban cilj, što podrazumijeva aktivnosti kojima se znanost, znanstvena otkrića i/ili znanstvene metode, ili umjetnost, na popularan i razumljiv način približavaju osobama od najniže razine obrazovanja, bez obzira na dobnu skupinu. Drugo, reformom obrazovnog sustava, jačanjem gimnazijskih programa i uvođenjem cjelodnevne škole podižemo razinu obrazovanosti, znanstvene pismenosti i jačamo povjerenje prema znanosti. K tome, Hrvatska će pristupiti Konvenciji o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta čime će se povećati znanstvena izvrsnost te osigurati uključivanje hrvatskih znanstvenika u međunarodne mreže a polaznicima programa pružiti kvalitetno obrazovanje što će, u konačnici, pridonijeti njihovom osobnom napretku ali i napretku zemlje.

8. U europskim zemljama zastupljena su obadva modela organizacije državne uprave. Jedan gdje su znanost i tehnologija u jednom ministarstvu, a drugi gdje je znanost zajedno s cijelom vertikalom obrazovanja, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Svaki od navedenih modela ima svoje prednosti i nedostatke. Premda je suradnja znanosti i visokog obrazovanja s predtercijarnim obrazovanjem neophodna za jačanje sveučilišta, suradnja s gospodarstvom na inovacijskim programima ponekad zahtjeva razumijevanje i poslovnog sektora od strane nositelja javnih politika. U svakom slučaju važno je jačanje ljudskih kapaciteta u ministarstvima i provedbenim agencijama kako bi stručno i neovisno provodili programe i politike u znanosti i inovacijama (HRZZ, HAMAG-BICRO, AZVO) što smo i omogućili povećanjem plaća i jačanjem kapaciteta.

Također, jačat ćemo koordinaciju između svih agencija na programima za znanost, kroz zajednički okvir za praćenje i vrednovanje. U budućem ćemo mandatu još više jačati  suradnja i između drugih ministarstava koja su sektorski zainteresirana za znanstvena istraživanja, poput zdravstva, energije, okoliša, poljoprivrede....

Nastavit će se jačanje programskog okvira za znanost, inovacije i suradnju s gospodarstvom. U suradnji znanstvene zajednice i gospodarstva pokretat će se projekti razvoja novih tehnologija poput robotike, umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi, kvantnih komunikacija, bioinformatike, farmakogenomike i personaliziranih lijekova. Financirat ćemo  projekte istraživanja i primjene novih tehnologija iz područja brige o zdravlju, sigurnosti, zelene i čiste energije, održive hrane, razvoja mikroprocesora i drugih strateških područja.

Kroz NPOO, od ukupno preko 20 planiranih natječaja do 2026. godine, do sada je objavljeno 13 poziva na dodjelu bespovratnih sredstava ukupne alokacije 123.028.409,71 eura. Tri poziva za program „Dokazivanje inovativnog koncepta“ čija ukupna alokacija iznosi oko 16 mil. eura. Tri poziva unutar Programa „Dodjela STEM i ICT stipendija“ čija ukupna alokacija iznosi oko 12,1 mil. eura. Program stažiranja u gospodarstvu, 2,4 mil. eura. Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača, 5 mil. eura,  Podrška transferu tehnologije, 5 mil eura, Ciljana znanstvena istraživanja, 50 mil. eura. Svi programi se nastavljaju iz EU fondova i proračuna i u novom mandatu, uz detaljan monitoring i evaluaciju, koje će pridonijeti učinkovitosti mjera. Osnovat ćemo institut za tehničke znanosti koji će se baviti naprednim primijenjenim istraživanjima iz područja pametnog i zelenog prometa, svemirskih tehnologija i niskougljičnih izvora energije.

9. Osnažit ćemo razinu suradnje u kreiranju politika između državne uprave, istraživačke zajednice i poslovnog sektora kroz rad na utvrđivanju prioriteta i mjera pametne specijalizacije. Naime, utvrđivanje perspektivnih područja koja imaju potencijal za razvoj kritične mase u gospodarstvu i znanosti te odgovarajućih politika je interaktivni proces otkrivanja koji zahtijeva snažnu uključenost mnogih dionika. Pametna specijalizacija predstavlja odmak od državno-centričnog kreiranja politika i pristupa „odozgo prema dolje“ prema suradnji i u novoj smo strategiji predvidjeli upravljanje, kroz proces poduzetničkog otkrivanja koji je u središtu pristupa pametne specijalizacije. Za razliku od tradicionalnog pristupa državne uprave koja osmišljava i upravlja procesom, poduzetničko otkrivanje uvodi snažnu komponentu „odozdo prema gore“ pomoću stalne poduzetničke koordinacije u utvrđivanju i razvijanju prioriteta.

Stoga ćemo osnovati nova tematska inovacijska vijeća na razini ministarstava, poput vijeća za medicinska istraživanja, biotehnologiju, pametnu i zelenu energiju i druga i jačati ulogu Nacionalnog inovacijskog vijeća na razini države. Sve te politike i mjere donosit će se u suradnji znanstvene zajednice, poduzetnika i državne uprave. 

10. Povećanje znanstvenog i obrazovnog programa na HRT-u je od ogromne važnosti kao nacionalne kuće, te ćemo u novom mandatu tražiti povećanje obujma i kvalitete programskih sadržaja usmjerenih na obrazovanje - podizanje razine znanja,  te onih sadržaja koji prezentiraju znanstvena istraživanja i saznanja iz raznih područja znanosti i razvijaju kvalitetan odnos gledatelja prema znanosti te zainteresiranost za znanost. HRT treba znanstvenim programima popularizirati znanost, prezentirati nova znanja i otkrića, promovirati znanstveni pristup. Stoga ćemo inzistirati na otvaranju medijskog prostora pripadnicima znanstvene zajednice, omogućavanju dijaloga i razmjeni znanstvenih ideja. 

 

SDP – Centar – HSS – Dalija – Reformisti – Glas

 

1) O pojedinačnim imenima ćemo razgovarati s mandatarom i partnerima nakon izbora, ali to će biti osoba koja ima iskustvo, znanje i razumijevanje za znanost i obrazovanje, osoba koja ima dokazane organizacijskesposobnosti, te osoba čiji će jasni zadatak biti depolitizacija sustava, jer naš sustav je nažalost pod značajnim utjecajem politike, osobito posljednjih godina.

2) U 2022. godini Hrvatska je izdvajala otprilike 1,4% BDP-a na istraživanja i razvoj. Udio poduzeća u tim izdvajanjima bio je otprilike podjednak udjelu države i sveučilišta u izdacima. Iako izdvajanja rastu od ulaska u EU, navedena razina izdvajanja je ispod prosjeka EU za skoro jedan postotni bod BDP-a, odnosno zaostatak je za otprilike za 600 mil. EUR na godišnjoj razini kada se u obzir uzme naša razina razvijenosti. Ulaganja u znanost i istraživanje je svakako potrebno povećati, a osim državnog proračuna i EU fondova, imamo i niz drugih mehanizama koje nam stoje na raspolaganju. Jedna od metoda povećavanja ulaganja u istraživanje, osobito u privatnom sektoru, je i promišljena porezna politika olakšica istraživanjima i razvoju.

3) Osnovni cilj je osigurati da se financiranjem ne favorizira niti jedan segment znanstvenog istraživanja na štetu drugog, već da se podupiru obje kategorije, uzimajući u obzir specifične potrebe i potencijal svake. Kroz takav pristup, želimo osuvremeniti domaće gospodarstvo, stvarajući nova radna mjesta visoke kvalitete koja će zadržati obrazovane ljude u našoj zemlji, dok istovremeno osiguravamo kontinuirani napredak u znanstvenim istraživanjima i akademskom radu te potičemo izvrsnost i naših znanstvenika ali i institucionalno.

Kako bi se ubrzao razvoj gospodarstva i kreirala kvalitetna radna mjesta nužno je usmjeriti napore svih dionika i investirati resurse sa ciljem izgradnje sustava koji će se temeljiti na znanju i koje će poticati kreativnost i inovacije na svim razinama društva. Usmjeravanje kapaciteta u područje znanja i investicija trebalo bi rezultirati društveno gospodarskim razvojem i transformacijom gospodarstva kroz učinkovite aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija. Ključne prepreke u tom kontekstu su dosadašnji inovacijski rezultati koji se između ostaloga ogledaju u 44. poziciji u svijetu prema svjetskom inovacijskom indeksu.

4) Unutar sustava visokog obrazovanja suočavamo se s neefikasnostima, upravljačkim izazovima i s problemom nedostatka fokusa na izvrsnost u istraživanju i obrazovanju, što rezultira situacijom u kojoj se ne nagrađuje uspjeh i ne potiče napredak onih koji ostvaruju vrhunske rezultate u znanosti, projektnim aktivnostima (npr. suradnja s gospodarstvom) i/ili  ishodima obrazovnog procesa.

Situaciju je dodano pogoršao Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama NN 155/2023, koji ukida poticajan sustav objektivnog vrednovanja znanstvene izvrsnosti na temelju istorazinskog (peer review) ocjenjivanja te cijeli sektor obrazovanja, a to znači i visokog obrazovanja, stavlja u podređen položaj kroz relativno sporiji rast plaća. Ukidanjem istorazinskog ocjenjivanja u znanstvenoj zajednici otvara se prostor birokratskom sustavu osobne/grupne podčinjenosti čelnicima institucija i/ili političke i/ili svjetonazorske podobnosti, te se time napušta prokušana i najbolja svjetskapraksa.

Drugi problem je činjenica kako se u hrvatskom visokom obrazovanju suočavamo se s posljedicama demografskih promjena koje su uzrokovale snažno smanjenje broja studenata, što polako ugrožava održivost čitavog niza sveučilišnih programa na hrvatskim sveučilištima. Očuvanje nastavnih programa od strateške važnosti postaje ključno pitanje društvenog interesa i zaštite javnog dobra kako bi se osigurale održivost i relevantnost obrazovnog sustava, zadovoljile potrebe stanovništva, osigurala socijalna mobilnost, dostupnost visokog obrazovanja kao javnog dobra i naposljetku potaknula konkurentnost nacionalnog gospodarstva.

Demografski problem neosporno proizlazi iz arhaične strukture hrvatskog gospodarstva. Nedostatak suradnje između gospodarstva i akademske zajednice, kao i suradnje s nevladinim udrugama, medijima i javnim sektorom (pentahelix), predstavlja dodatan problem u sustavu. Nedovoljan transfer znanja i nedostatak suradnje na istraživačkim i razvojnim projektima ograničavaju mogućnosti stvaranja inovacija, primjene znanja u praksi, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, a samim time i zadržavanja obrazovanih osoba u zemlji. Povratno to naravno destabilizira i održivost obrazovnog sustava kroz demografska kretanja.

5) Unutar znanstvenog sustava potrebno je prilagoditi sustav plaća i kriterije za  vrednovanje znanstvene djelatnosti i s tim povezani razvoj istraživačkih karijera kako bismo potaknuli izvrsnost u istraživanju, nastavnom radu i suradnji s javnim sektorom te gospodarstvom. U sustavu znanosti izvrsnost mora biti vrednovana neovisno, objektivno te isključivo na temelju peer review procedura, odnosno istorazinskog ocjenjivanja. Moramo uspostaviti sustav koji će jasno i svima dati do znanja kako su znanje, vještina, trud i rezultati sve što je potrebno za napredovanje, dok su politički i subjektivni kriteriji nepoželjni.

Potrebno je povećati izdvajanja za istraživanje i razvoj iz proračuna Republike Hrvatske te aktivnim mjerama poticati gospodarske subjekte na veća ulaganja u istraživanje i razvoj. U tom segmentu također je poželjno što više koristiti sredstva iz fondova EU-a, ali ne na način da oni nadomještaju nedovoljno izdvajanje iz državnog proračuna, nego da budu nadgradnja i da se koriste svrsishodno za specifične namjene kojima služe. Također, potrebno je brzo i do maksimuma iskoristiti EU programe koji omogućuju međunarodnu razmjenu studenata ali i profesorskog/istraživačkog kadra. Kroz plan za stan ćemo definirat modele stanovanja koji uključuju mlade i deficitarna zanimanja sa ciljem rješavanja stambenog pitanja mladih.

6) Iako neki domaći znanstvenici postižu uspjehe koji su u samom vrhu svjetske znanosti, to su više pojedinačni, a ne sustavni uspjesi, što se, recimo, može vidjeti iz činjenice da je Hrvatska izuzetno slabo konkurentna u dobivanju europskih znanstveno-istraživačkih projekata, pogotovo onih najprestižnijih.

Jednostavno nedovoljno ulažemo u sustav. Kvalitetni radni uvjeti su važni jer stvaraju poticajno okruženje za istraživanje i rad. To uključuje pristup modernoj istraživačkoj infrastrukturi, opremi i laboratorijima, kao i mogućnostima za suradnju s drugim istraživačima i institucijama, kako nacionalno tako i međunarodno. Osiguravanje potpore za istraživačke  timove, za mobilnost, umrežavanje, kao i mentorskih programa za mlade istraživače, također je ključno za razvoj istraživačkih karijera. Adekvatne plaće u sustavu su isto tako neophodne kako bi se vrhunski istraživači koje stvorimo osjećali cijenjenima i motiviranima ostati u domaćem istraživačkom sustavu. Isto tako ulaganja mora pratiti postupno podizanje zahtjevnosti kriterija napredovanja kako bi osigurali kvalitetnu selekciju.

Nakon ulaska u EU započelo je značajnije ulaganje u infrastrukturu korištenjem EU fondova, koje je u ovom segmentu nažalost i dalje manjkavo u odnosu na očekivanja. Provedba Strategija pametne specijalizacije je i dalje spora i mnogim dijelovima manjkava, te je u biti marginalizirana. Isto tako kada govorimo s operativnim planovima planiranje, ugovaranje i provedba velikih infrastrukturnih projekata u znanosti kasni u nekim slučajevima i do granice neprovedivosti, a provedba projekata ide otežano zbog složenih procedura u postupcima javne nabave i nedovoljne pomoći resornog ministarstva i nadležnih agencija. Natječaji za financiranje centara znanstvene izvrsnosti se otvaraju rijetko, a postojeći vrlo često imaju poteškoća u provođenju projekata. Sve ovo ukazuje na nedostatne stručne kapacitete institucija da iskoriste novac koji im stoji na raspolaganju.

7) Znanost je ključni temelj razumijevanja svijeta oko nas i donošenja informiranih odluka, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ponovno afirmirali povjerenje u znanstvenu zajednicu. Fokusirati ćemo se na nekoliko ključnih područja kako bi se suočili s ovim problemom. Prvo, radit ćemo na jačanju građanskog odgoja i znanstvene pismenosti kroz obrazovanje i javne kampanje. Permanentno ćemo obrazovati građane kako razlikovati pseudoznanost od istinskih znanstvenih spoznaja. Važno je i promicati transparentnost u znanstvenom istraživanju, kako bi se izbjegle situacije koje dovode do gubitka povjerenja.

Podržavat ćemo otvoreni pristup podacima i objavljivanje rezultata istraživanja kako bi se omogućila provjera i replikacija rezultata. Borba protiv klijentelizma, korupcije i promicanje najviših etičkih standarda neophodni su kako bi se osigurali transparentnost, integritet i povjerenje u sustav visokog obrazovanja i znanosti, odnosno kako bi sustav zadobio povjerenje javnosti za provođenje svoje društvene uloge – koja je od presudne važnosti na stupnju razvoja na kojem se nalaze naše društvo i gospodarstvo. Prioritet je podržavati i kvalitetno novinarstvo koje se temelji na znanstvenim činjenicama i provjerenim izvorima. Kroz politiku razvoja novinarstva i kulture kao javnog dobra planiramo staviti u funkciju fond za profesionalno novinarstvo i neprofitne medije.

8) Pitanje razvoja sustava inovacija, kao i uključivanja hrvatske u većoj mjeri u globalne lance vrijednosti fundamentalno je pitanje ekonomskog razvoja i kreiranja kvalitetnih i privlačnih radnih mjesta, a samim time i regionalnog razvoja i demografske stabilizacije zemlje. Unaprjeđenje hrvatskog inovacijskog sustava, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i unaprijeđenije hrvatskih regija kao atraktivnih destinacija za poslovanje implicira bitno veći stupanj međuresorne suradnje unutar i između ministarstava od onog što je do sada bilo uvriježeno.

9) Mislim da je Vaše pitanje pogodilo točno u srž. Ključno je da buduće politike u sferi upravljanja sustavom znanosti, tehnologije, kao i njihove suradnje s gospodarskim sustavom budu utemeljene na činjenicama. Npr. Proces utvrđivanja osnovne, razvojne i izvedbene komponente u Uredbi o programskom financiranju bi trebao biti utemeljenih zaključcima o funkcioniranju sustava visokog obrazovanja i znanosti koji su temeljeni na činjenicama. Fundamentalno pitanje je u kojoj mjeri kriteriji valorizacije ciljeva i komponenti navedenih u Uredbi dovode do postizanja javno deklariranih ciljeva sustava znanosti, ali i hrvatskog gospodarstva općenito.

Kriteriji i javne politike moraju biti utemeljeni na činjenicama i provjerljivim činjenicama, a ne na paušalnim ocjenama, neutemeljenim vjerovanjima ili ideološkim zabludama. Možda najbolji primjer je otrcana neoliberalna parola o (ne)usklađenosti obrazovnog sustava sa tržištem rada. Od zadnjeg popisa stanovništva je iz Hrvatske je odselilo skoro 10% stanovnika. Svi koji su odselili obrazovani su  u tom našem tzv. „neusklađenom“ obrazovnom sustavu i to ih nije spriječilo  da pronađu posao u EU. Povrh toga, oni iz inozemstva u Hrvatsku doznačuju skoro 3% BDP-a godišnje.

Na činjenicama utemeljena politika bi se trebala zapitati zašto radna mjesta za ljude koji su odselili nisu otvorena u Hrvatskoj? Zašto su morali odseliti? A kada postavimo navedena pitanja, neminovno se nameće pitanje što točno u Hrvatskoj nije usklađeno sa svijetom rada: obrazovni sustav, poslovna atmosfera ili narušene temeljne vrijednosti u društvu? Napuštanja korištenja paušalnih kriterija neutemeljenih na činjenicama je isto tako važno u borbi protiv pseudoznanosti.

10) Kultura i mediji imaju jako važno ulogu u našem programu. Jedan odključnih ciljeva je kultura i novinarstvo koji su dostupni svima. Smatramo kako je bez razvijenih javnih i neprofitnih medija nemoguće osmisliti sustav efikasne kontrole pozicija moći u kojem se informacijske potrebe svih građana smatraju legitimnima. U tome je posebno važna uloga prvorazredne kulturne institucije: Hrvatske radiotelevizije. Teme iz znanosti ne mogu biti iznimka po tom pitanju, a uloga HRT-a u obrazovnom sustavu ne smije biti propuštena.

 

Izvor: HND 

Foto: Nikola šolić

Copyright © 2015. HND - Developed by IDE3 / EDU3