Iz medija

Čistke uzbunile i Bruxelles: Europska komisija se oglasila oko zbivanja u Vijeću za elektroničke medije

16.03.2016.
Link na članak

Neovisnost regulatornih vlasti u audiovizualnom području vrlo je važno pitanje. Ona su ključna za osiguranje medijskog pluralizma i slobode medija. Komisija stoga pozorno prati nedavne događaje u Hrvatskoj

Europska komisija poručila je u utorak kako smatra neovisnost regulatornih tijela u audiovizualnom području vrlo važnim za slobodu medija te stoga Komisija pozorno prati stanje u Hrvatskoj. 

»Neovisnost regulatornih vlasti u audiovizualnom području vrlo je važno pitanje. Ona su ključna za osiguranje medijskog pluralizma i slobode medija. Komisija stoga pozorno prati nedavne događaje u Hrvatskoj, gdje je Vlada predložila smjenu kompletnog Vijeća za elektroničke medije«, rečeno je, izvijestila je Hina, u Komisiji na upit o tom prijedlogu Vlade.

 

Prijedlog za smjenu

Podsjetiti valja kako je Vlada dala negativno mišljenje na Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu te Saboru predložila da zbog teških propusta u izvršenju zakonskih obveza smijeni sve članove Vijeća. Komisija u svom odgovoru navodi da sadašnja pravila EU-a ne pružaju pravnu osnovu za osiguranje neovisnosti regulatornih tijela. Stoga se, poručuje se, razmatra mogućnost da se u okviru revizije tih pravila, uvede obveza da regulatori budu neovisni.

Koliko će se najava Komisije dojmiti zastupnika, ostaje vidjeti. Veća zapreka u ostvarivanju nauma da smijene kompletno članstvo VEM-a trebao bi im biti sam Zakon o elektroničkim medijima u kojim zakonodavac očito nije predvidio mogućnost kolektivnog smjenjivanja. Zakon, naime, ne definira tko će obavljati poslove VEM-a dok se biraju novi članovi. Odnosno, smijeni li ova vlast kompletno Vijeće za elektroničke medije, jedno vrijeme neće biti nikakvog tijela koje bi nadziralo ispunjavaju li nakladnici odredbe Zakona o elektroničkim medijima. To bi pak, pojednostavljeno rečeno, moglo značiti da bi, dok nema Vijeća, moglo biti nakladnika koji se ne libe emitirati govor mržnje, ili pak onih koji ne vide zla u tome da oko ručka puštaju »filmove za odrasle«, sve bez sankcija. 

Smjene se, u međuvremenu, događaju i na HRT-u.  U desetak dana mandata v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića, smijenjen je 21 – što ravnatelj, što  urednik, što voditelj HRT-a.

Sva ta kadrovska rješenja javnost je mahom primila šutke na znanje, jamačno zadovoljena konstantnim podsjećanjem na srpanj 2012. kada je za vrijeme tadašnjeg v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Domagoja Novokmeta smijenjeno 40-ak djelatnika. Šutnja je, međutim, prestala u trenu kada je novo čelništvo HRT-a taknulo u Maju Sever, smijenivši je s mjesta urednice redakcije emisije »Hrvatska uživo«.

Tek što je v.d. ravnatelja programa HRT-a Jozo Barišić donio odluku, već se oformila Facebook grupa »Vratite Maju Sever na mjesto voditeljice redakcije HUŽ« kojoj se u trenu pridružilo skoro 4.000 članova koji traže povratak one koja se u najvećoj mjeri bavila onima kojima je pomoć potrebna. Podršku tako daje i građanska inicijativa »Pomozimo djeci s invaliditetom«, pa se valjanom čini konstatacija s društvene mreže kako bismo – da se skupe svi radnici, obespravljeni, marginalizirani, zakinuti, opljačkani, diskriminirani, borbeni, pravedni, vrijedni koje je Sever u uredničko-novinarskom radu podržala, dobili respektabilnu masu za dobar prosvjed protiv Vlade.

 

Bitka za Sever i Šošu

Nije smjena Maje Sever jedina koja je natjerala građanstvo na akciju. Otvorenim pismom vodstvu HRT-a se obratilo i Društvo hrvatskih filmskih redatelja povodom ostavke urednika Trećeg programa HRT-a Deana Šoše.

– Po našem najdubljem uvjerenju, on ne samo da ne zaslužuje da njegova ostavka bude prihvaćena, nego zaslužuje javnu pohvalu za svoj dosadašnji rad – stoji među ostalim u pismu što ga u potpisuje predsjednik društva Danilo Šerbedžija.

U pismu se upozorava da je Treći program jedinstvena vrijednost hrvatske kulture, televizijski program kakvog nema u širokom krugu nama susjednih zemalja.

 – Vjerujući da nema te vlasti ili uprave kojoj može biti cilj rušiti nešto što je dobro i uspješno, pozivamo vodstvo HRT-a da ne prihvati ostavku Deana Šoše, jer on je primjer odgovornog i kompetentnog urednika, koji je stvorio program kojim se naša kulturna zajednica ponosi – poručuje se pismom.

Koja je sudbina Šoše, još se ne zna. On, kao primjerice i glavna urednica HRT-a Vesna Karuza Podgorelec, čeka što će mu sudba donijeti. Legitimno je stoga bilo pitati čelne ljude HRT-a vrijedi li podrška tih 4.000 pretplatnika, ili pismo redatelja, isto kao i nezadovoljstvo gledatelja na koje se pozvao Kovačić kada je donio odluku da vrati crvenu kockicu u vizualni identitet HRT-a? Do koje granice ide smjenjivanje; ide li se silom do brojke od 40-ak djelatnik u ime »osvete« za 2012. godinu, ili je cilj zamijeniti sve do zadnjeg čavla zakucanog za prošle prisavske vlasti?

– Obavješćujemo vas da promjene koje se posljednjih dana događaju na HRT-u nisu, kako navodite, ni zakucavanje čavala, ni dio nekog posebnog scenarija – odgovaraju s HRT-a. Kaže se i kako novo programsko vodstvo HRT-a smatra da je legitimno pravo svakog rukovoditelja izbor najbližih suradnika i u tom smislu ne vidi nikakve prijepore povezane s novim imenovanjima. Sever, stoji u priopćenju, ostaje na uredničkoj i voditeljskoj dužnosti.