Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza Media, njih 479, „teških“ u prosjeku 100.000 kuna. Odmah za njom je Styria s 203 tužbe, čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20,2 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak 12 godina.
Od ukupnog broja od 924 tužbe, 892 se odnose na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga, dok su trenutno aktivna 32 kaznena postupka. Među tužiteljima se, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najviše ističu osobe iz javnog i političkog života, zatim pravne osobe, političari koji obnašaju vlast pa i sami suci.
Samo protiv Hanza Medije, trenutno su aktivne 33 tužbe koje je podnijelo 15 sudaca na ukupan iznos od 2,212.500 kuna.
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem potražuje najmanje 78,5 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure i autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.
Ove su godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorila 23 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je gotovo 89 % ispitanih medija odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok se 37 % njih jedva ili jako teško s tim nosi – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima, koje ovakve tužbe dovode do ruba propasti.
„Brojka od 924 tužbi protiv novinara i medija pokazuje da pravosudni progon medija i novinara u Hrvatskoj i dalje traje te da mu se ne nazire kraj. Važno je napomenuti kako je stvarna brojka veća jer smo ovaj podatak dobili od tek 23 medija. Želimo jasno upozoriti domaću i međunarodnu javnost kako su tužbe najčešće sredstvo zastrašivanja novinara i medija kako bi odustali od ozbiljnih istraživačkih priča“, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Dodao je i kako se medije „visokim odštetnim zahtjevima želi uništiti financijski. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci. Ovaj rat tužbama protiv novinara i medija velika je sramota za Hrvatsku, članicu Europske unije.“
Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je zatražio HND, ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2020. godine bio je 125. Također, lani je protiv novinara pokrenuto novih 489 parničnih predmeta za naknadu štete, a ukupno 840 parnica još nije riješeno.
Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2018., 2019. i 2020. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 38 rješenja kojima je odbačena privatna tužba ili optužnica te 51 rješenje o obustavi postupka. Donesene su dvije odbijajuće presude te 25 oslobađajućih presuda. U samo 12 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki deseti novinar osuđen za djelo za koje se teretio.
I sam HND ima tri aktivna sudska spora. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, kao i spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, od HND-a potražuje 200 tisuća kuna, a u istoj tužbi protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50 tisuća kuna. Podsjetimo, riječ je o jedinstvenom slučaju tužbi javnog medijskog servisa protiv vlastitih zaposlenika, ali i strukovne novinarske udruge.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju su odgovorila 23 medija, u Hrvatskoj je u veljači 2020. bilo aktivno 905 sudskih sporova. Iako je ovogodišnja brojka neznatno veća, zabrinjava činjenica da uopće postoji toliki broj aktivnih tužbi. U velikom broju ovih postupaka riječ je o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation), tužbama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.
Monika Kutri