Aktualno > Vijesti

„Zagorki u čast i slavu“

28.11.2017.

Puna Velika dvorana Novinarskog doma bila je još jedna potvrda da prva hrvatska profesionalna novinarka, ujedno i najčitanija od svih hrvatskih pisaca, Marija Jurić Zagorka, i dalje ima mnogo poklonika.

Na tribini upriličenoj u ponedjeljak 27. studenoga u povodu 60. obljetnice njene smrti (30. XI. 1957.) pod naslovom „Zagorki u čast i slavu“, a u organizaciji ogranka umirovljenih novinara HND-a Zagreba i Udruga umirovljenika HRT-a, moglo se čuti mnoštvo podataka o Zagorkinu životu i radu.

Sanja Prijatelj, ravnateljica Pučkog sveučilišta Vrbovec (Zagorka je rođena u Negovcu koji se nalazi na području te općine) prikazala je prvi dio njenog života. U njenoj prezentaciji moglo se čuti mnoge široj javnosti nepoznate pojedinosti o njenoj obitelji i mladosti, uključivši i više dosad neobjavljivanih fotografija, među kojima i jednu snimljenu na dan kad je u njenoj 14-toj godini, još dok je bila u školi, prvi put prikazan jedan njen igrokaz, koji se zvao „Kalista i Doroteja“.

Proganjana od vlasti

Opširnim prikazom njenog novinarskog rada, koji se – s obzirom na to da su novine u nastavcima objavljivale i njene romane – tijesno ispreplitao s onim književnim, na to se nadovezao Vladimir Matek. On se posebno osvrnuo i na Zagorkinu ulogu u osnivanju Hrvatskog novinarskog društva i nerijetko burne odnose između nje i društva u kasnijim godinama.

Sažetak prezentacije može se pročitati na ovim stranicama u posebnom članku pod naslovom "Nije lako biti prva hrvatska novinarka".

Prva dobitnica po Zagorki nazvane HND-ove nagrade Vesna Kusin,  koja je na Tribini sudjelovala kao izaslanica gradonačelnika Milana Bandića, ukazala je na to da – iako je kao književnica bila kritizirana od brojnih uglednih suvremenika, iako je kao novinarka nerijetko bila proganjana od vlasti, iako se u životu susretala sa brojnim teškoćama -   Zagorku ipak ne bismo trebali promatrati kao žrtvu, nego kao osobu koja je imala više nego ispunjen život radeći sa strašću ono što je voljela i željela. Pisala je za puk, a puk joj je kroz golemu popularnost koju su stekla njena djela - to obilato uzvraćao.

Život za roman

Vesna Kusin prikazala je osim toga i novi gradski projekt – Zagorkin muzej Gričke vještice, koje će biti smješten u palači Jelačić koja se sada obnavlja na južnoj strani Markova trga (kbr. 9), i koji će – kad bude završen – nedvojbeno biti nova gradska atrakcija, a Zagorku će osim toga vratiti na mjesto uz koje su vezani brojni događaji u njenom životu – jer izvještavala je susjedstva - iz Hrvatskog sabora, a pod prozorima zgrade u kojoj je danas Vlada, a u kojoj je nekad stanovao omrznuti ban Khuene Hedervary vodila je 1903. ženske demonstracije...

Na Tribini koju je kao moderator vodila predsjednica Ogranka umirovljenih novinara Zagreba Branka Starčević, a kojoj je nazočila i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora Jasna Fila-Vaniček, govorila je još jedna dobitnica HND-ove nagrade nazvane po Zagorki – Božica Brkan. Iako je diplomirala književnost o Zagorki je – reče - znala vrlo malo jer su je institucionalna kultura i autoriteti zapostavljali, pa tek sada – kad je počela pripremati jednu knjigu o njoj otkriva da je riječ o životu koji bi bio dovoljan za ispisati ne jedan, nego nekoliko romana.

 

Autor: Vladimir Matek

Puna Velika dvorana Novinarskog doma bila je još jedna potvrda da prva hrvatska profesionalna novinarka, ujedno i najčitanija od svih hrvatskih pisaca, Marija Jurić Zagorka, i dalje ima mnogo poklonika.

Na tribini upriličenoj u ponedjeljak 27. studenoga u povodu 60. obljetnice njene smrti (30. XI. 1957.) pod naslovom „Zagorki u čast i slavu“, a u organizaciji ogranka umirovljenih novinara HND-a Zagreba i Udruga umirovljenika HRT-a, moglo se čuti mnoštvo podataka o Zagorkinu životu i radu.

Sanja Prijatelj, ravnateljica Pučkog sveučilišta Vrbovec (Zagorka je rođena u Negovcu koji se nalazi na području te općine) prikazala je prvi dio njenog života. U njenoj prezentaciji moglo se čuti mnoge široj javnosti nepoznate pojedinosti o njenoj obitelji i mladosti, uključivši i više dosad neobjavljivanih fotografija, među kojima i jednu snimljenu na dan kad je u njenoj 14-toj godini, još dok je bila u školi, prvi put prikazan jedan njen igrokaz, koji se zvao „Kalista i Doroteja“.

Proganjana od vlasti

Opširnim prikazom njenog novinarskog rada, koji se – s obzirom na to da su novine u nastavcima objavljivale i njene romane – tijesno ispreplitao s onim književnim, na to se nadovezao Vladimir Matek. On se posebno osvrnuo i na Zagorkinu ulogu u osnivanju Hrvatskog novinarskog društva i nerijetko burne odnose između nje i društva u kasnijim godinama.

Sažetak prezentacije može se pročitati na ovim stranicama u posebnom članku pod naslovom "Nije lako biti prva hrvatska novinarka".

Prva dobitnica po Zagorki nazvane HND-ove nagrade Vesna Kusin,  koja je na Tribini sudjelovala kao izaslanica gradonačelnika Milana Bandića, ukazala je na to da – iako je kao književnica bila kritizirana od brojnih uglednih suvremenika, iako je kao novinarka nerijetko bila proganjana od vlasti, iako se u životu susretala sa brojnim teškoćama -   Zagorku ipak ne bismo trebali promatrati kao žrtvu, nego kao osobu koja je imala više nego ispunjen život radeći sa strašću ono što je voljela i željela. Pisala je za puk, a puk joj je kroz golemu popularnost koju su stekla njena djela - to obilato uzvraćao.

Život za roman

Vesna Kusin prikazala je osim toga i novi gradski projekt – Zagorkin muzej Gričke vještice, koje će biti smješten u palači Jelačić koja se sada obnavlja na južnoj strani Markova trga (kbr. 9), i koji će – kad bude završen – nedvojbeno biti nova gradska atrakcija, a Zagorku će osim toga vratiti na mjesto uz koje su vezani brojni događaji u njenom životu – jer izvještavala je susjedstva - iz Hrvatskog sabora, a pod prozorima zgrade u kojoj je danas Vlada, a u kojoj je nekad stanovao omrznuti ban Khuene Hedervary vodila je 1903. ženske demonstracije...

Na Tribini koju je kao moderator vodila predsjednica Ogranka umirovljenih novinara Zagreba Branka Starčević, a kojoj je nazočila i izaslanica Predsjednika Hrvatskog Sabora Jasna Fila-Vaniček, govorila je još jedna dobitnica HND-ove nagrade nazvane po Zagorki – Božica Brkan. Iako je diplomirala književnost o Zagorki je – reče - znala vrlo malo jer su je institucionalna kultura i autoriteti zapostavljali, pa tek sada – kad je počela pripremati jednu knjigu o njoj otkriva da je riječ o životu koji bi bio dovoljan za ispisati ne jedan, nego nekoliko romana.

 

Autor: Vladimir Matek