Iz medija

Vrdoljak protiv prava na informiranje

21.12.2015.
Link na članak

Ministarstvo gospodarstva podnijelo je Visokom upravnom sudu tužbu, potpisanu od strane ministra Ivana Vrdoljaka, protiv rješenja povjerenice za informiranje Anamarije Musa kojim je H-Alteru odobrila pristup ugovoru s tvrtkom Spectrum Geo Limited o prikupljanju seizmičkih podataka iz jadranskog podmorja.

Ministarstvo gospodarstva podnijelo je Visokom upravnom sudu tužbu, potpisanu od strane ministra Ivana Vrdoljaka, protiv rješenja povjerenice za informiranje Anamarije Musa kojim je H-Alteru odobrila pristup ugovoru s tvrtkom Spectrum Geo Limited o prikupljanju seizmičkih podataka iz jadranskog podmorja.

Ugovore sa Spectrumom zatražili smo prije 27 mjeseci, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Otada do danas izmijenjeno je dvadesetak različitih dopisa, rješenja i žalbi u trokutu MINGO – povjerenica za informiranje – H-Alterov urednik.

Ministarstvo gospodarstva u tužbi Visokom upravnom sudu ističe da je pri odlučivanju o našem zahtjevu za uvidom u ugovor provelo valjani test razmjernosti i javnog interesa i da je identificiralo relevantne razloge za i protiv objavljivanja ugovora. Naime, povjerenica za informiranje prethodno je u svojem rješenju, kojim je naložila MINGO-u  da nam omogući pristup traženoj informaciji, upozorila kako Ministarstvo u svojoj odbijenici nije navelo je li, provodeći test javnog interesa, uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa informaciji.

Uočljivo je da MINGO iznosi argumente kojima tržišnu utakmicu i razvoj poduzetništva nastoji hipostazirati u vrhovnu ustavnu vrednotu. U nastavku donosimo glavne naglaske iz tužbe:

"Sukladno članku 49. Ustava RH poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Ograničenje poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava, premda je poduzetno s legitimnim ciljem (misli se na objavljivanje ugovora sa Spectrumom, op. a.), povrijedit će gospodarska prava propisana Ustavom RH u svakom onom slučaju kada je očito da ne postoji razuman odnos razmjernosti između načina ili opsega ograničenja poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava pojedinaca i ciljeva koji se žele postići u javnom interesu. Razmjernost može postojati samo u slučaju ako propisana mjera nije restriktivnija no što je potrebno da bi se osiguralo ostvarenje legitimnog cilja."

"Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, uređene Ustavom, načelno su neograničene. Svako ograničenje tih sloboda i prava mora biti propisano zakonom, a što je u ovom slučaju i učinjeno člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka koji se odnosi na poslovnu tajnu."

"Ustavna obveza države da se brine o gospodarskom razvitku zemlje kao dobar gospodarstvenik podrazumijeva upotrebu svih raspoloživih sredstava gospodarske diplomacije kojima potiče razvoj gospodarstva kako bi osnažila ekonomski rast."

"Ustav tretira poduzetničku i tržišnu slobodu, odnosno tržište, tržišno gospodarstvo i tržišno natjecanje kao temelj gospodarskog ustroja RH, ali i kao ljudska prava i temeljne slobode koje uživaju ustavnopravnu zaštitu. Takva zaštita /…/ znači da Povjerenica (za informiranje, op. a.) nije ovlaštena donositi ona rješenja koja bi dovela do povrede takvih Ustavom zajamčenih sloboda."

"Vršeći svoju suverenu vlast, RH se dobrovoljno pridružila pravnom poretku u kojem gospodarski razvitak, sloboda tržišta i tržišnog natjecanja predstavljaju inherentni, neopozivi dio, što jasno proizlazi iz čl. 26.. Ugovora o funkcioniranju Europske unije /…/ Slobode kretanja roba, osoba, usluga i kapitala u europskoj su pravnoj tradiciji poznate kao četiri slobode EU i temelj su zajedničkog tržišta, koje predstavlja samu srž Europske unije."

"Načela pravne sigurnosti, pravne predvidljivosti i pravne izvjesnosti na štetu pojedinaca ne smiju se narušiti, neovisno o tome koliko je značajan javni ili opći interes."

"Povjerenica nije zaštitila niti jednu od pobrojanih vrijednosti, već je naprotiv, donoseći Rješenje na potpuno proizvoljan način, ugrozila pravni poredak RH i javni moral jer je svojim postupkom jasno poslala poruku svim građanima RH da se ugovori ne moraju poštivati."

U drugom dijelu tužbe MINGO se posvetio jamstvima da istraživanje jadranskog podmorja i njegova kasnija eksploatacija ni u snu ne mogu ugroziti prirodu:

"Tijekom provedbe predmetnog ugovora kao i tijekom cijelog postupka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika koji će se provoditi osiguravaju se visoki standardi sigurnosti zaštite okoliša sukladno pravnoj regulativi RHH i direktivama EU. Ustav RH /…/ jamči pravo na zdrav život i obvezuje državu da osigura uvjete za zdrav život, a za čime se Ministarstvo gospodarstva i vodilo tijekom postupka sklapanja ugovora kao i tijekom cijelog procesa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, ne samo iz razloga što je to Ustavom propisano, već zato što to nalaže osobna i moralna odgovornost svih građana, pa tako i onih koji sudjeluju u ovome projektu. Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika pripremljen je po najstrožim standardima zaštite okoliša kakav do sada nije bio implementiran u RH, a koji u svom provođenju podrazumijeva kompletan sustav nadzora i obveza koji će se provoditi /…/" 

Građanima dakle, smatraju u MINGO-u, preostaje da ovim lijepim jamstvima vjeruju naslijepo.

Izvor: H-alter.org