Iz medija

Vodstvo HRT-a igra se ljudskim sudbinama

29.01.2015.
Link na članak

Otkaz Karolini Vidović Krišto otvorio je i pitanje dijele li se otkazi na HRT-u zbog delikta mišljenja. »Brine me ta lakoća poigravanja s ljudskim sudbinama«, kaže član Nadzornog odbora HRT-a Mate Radeljić

Siniša Pavić
ZAGREB » Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije na svojoj prvoj sljedećoj sjednici raspravljat će i o izvanrednom otkazu što ga je Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman udijelio novinarki i urednici HRT-a Karolini Vidović-Krišto s prvim danima ove godine. Uvrštenje ove točke na dnevni red traži član NO HRT-a Mate Radeljić. Traži i da sjednici nazoči Karolina Vidović Krišto kako bi obrazložila svoj stav.
    – Mi odluku ne možemo mijenjati, ali možemo ući u dubinske posljedice ovog i ovakvih poteza te donijeti zaključak u kojem se prije svega vodimo financijskim učincima ovakve odluke – kazuje Radeljić.
    Funkcija NO je, naime, nadzor nad poslovanjem, a ovaj izvanredni otkaz, baš kao i drugi otkazi, mogu itekako imati utjecaja na poslovanje, smatra Radeljić. Ističe kako svaki otkaz mora biti itekako dobro argumentiran, jer bi u protivnom HRT mogao zapljusnuti čitav niz radnih sporova koje bi u konačnici mogli plaćati pretplatnici.
    – Sutra može doći nova uprava koja će se morati baviti tim sporovima. Tko će tada odgovarati za štetu – pita se Radeljić.
   
Lakoća poigravanja

No, dojam je da se prije nego li financijska šteta ovdje već dogodila šteti i to po ugleda HRT-a. Ovaj je otkaz otvorio niz pitanja, od toga dijele li se to otkazi na HRT-u zbog verbalnog delikta, do činjenice da se na cestu šalje majka četvoro djece. Radeljić, međutim, ne vjeruje da bi Glavni ravnatelj mogao opozvati odluku, kakva god stav zauzeo NO.
    – Sve ima svoj rok trajanja, svatko odgovara za posljedice svoga rada, a meni je žao ako će, kad ti radni sporovi stignu na naplatu, to pasti ne teret kuće i pretplatnika. Zato mislim da NO mora donijeti odluku kojom će upozoriti javnost da ovaj otkaz i neki prethodni mogu nanijeti ozbiljnu financijsku štetu javnom servisu. A što se tiče sadržaja, načina na koji se ženu s četvore djece tjera na ulicu, pa još kad je sve u sferi verbalnog delikta, s tim se NO ne može baviti, ali ja sam jako zabrinut. Brine me ta lakoća poigravanja s ljudskim sudbinama – ističe Radeljić.
    Podsjetiti valja na kronologiju. Vidović-Krišto lani je bila pozvana u emisiju Hrvatskog katoličkog radija »Zašto vjerujem«, no tadašnji nadređeni joj je uskratio odobrenje pozivajući se na Etički kodeks i Opća pravila HRT-a koja ne dopuštaju djelatnicima HRT-a javno isticanje vjerske i bilo koje druge pripadnosti. To što je kazivala da u emisiji neće govoriti u ime HRT-a, već u svoje osobno, nije pomoglo. Kreće interna rasprava na temu potrebe da se ovakav Etički kodeks mijenja. U nju se uključilo 90-ak djelatnika, pa i sam Radman. Za rasprave Vidović-Krišto pita krši li se ovakvim kodeksoma Ustav RH, pravo na mišljenje.
   
Omalovažavanje i vrijeđanje

Da se krši misle i njene kolege. Radman se, međutim, ne oglašava. Tad Sindikat slike i tona traži od Radmana da se očituje. On im kazuje da sindikat može predložiti izmjene i dopune. Dopis s konkretnim prijedlozima izmjena šalje i Vidović-Krišto. A otkaz dobiva zbog dijela dopisa u kojem kaže: »Krajnje je zabrinjavajuće da je Glavni ravnatelj HRT-a donio ove i ovakve akte HRT-a, te da ih i nakon dokazanih primjera kršenja temeljnih ljudskih prava u praksi i sada brani. S obzirom na to da je Glavni ravnatelj HRT-a svoja iskustva i poimanje države, ali i nacionalnih medija stjecao u režimu koji je kao totalitaran osuđen, kako od Sabora RH, tako i od Europske unije, koje je RH članica, zapravo mu se to ne može staviti na teret. Štoviše, razumljivo je da zapravo nije u stanju razumjeti demokraciju, demokratske uzuse, slobodu čovjeka i ljudska prava, jer bivša, totalitarna SFRJ, u kojoj je on bio na čelu tadašnje RTV Zagreb, među ostalim, nije bila potpisnica UN-ove deklaracije ljudskih prava. Smatram da to treba razumjeti i nikako ne osuđivati, jer se u totalitarnom režimu naprosto i ne mogu naučiti, ni poimati ljudske slobode i prava. Međutim, na nama je da u skladu sa sadašnjim demokratskim uzusima, ljudskim pravima koji su imperativ i svim sporazumima i poveljama s EU pomognemo Glavnom ravnatelju da se oslobodi ove, ali i svih ostalih javnih funkcija koje on – iz razumljivih i upravo obrazloženih razloga – nije u stanju obnašati«. Ravnatelj u spomenutom prepoznaje omalovažavanje i vrijeđanje, osobito tešku povredu radne obaveze i reagira izvanrednim otkazom.
    U zaštitu Vidović-Krišto stali su sindikati djelatni na HRT-u, baš kao i Ogranak HND-a te Koordinacija sindikata u funkciji radničkog vijeća makar je nekima zasmetalo što su uz traženje da se otkaz opozove poručili ravnatelju da, ako i dalje smatra da je potrebno sankcionirati Vidović-Krišto, to učini nekom manjom, razumnom kaznom, poput opomene. Svi, međutim, ističu kako su promjene internih akata nužne ne bi li se održala primjerena razina ljudskih prava na HRT-u. Na stranu novinarke staje i Hrvatski helsinški odbor za kojeg je otkaz napad na slobodu govora i medija. Sva će, čini se, završiti na sudu.

Puhovski: Trebaju li i drugi razmišljati što će sutra izgovoriti
   
    Profesor Žarko Puhovski ističe kako javnost nije dobila argumente za nešto što bi opravdalo ovako rigoroznu odluku.
    – Mislim da se privatni iskazi mogu smatrati elementom odgovornosti samo za izabrane političke funkcionere, ako se pri tom radi o uvredama, govoru mržnje i sličnom. Za nas takozvane obične građane to ne smije biti elementom za bilo koju vrstu kažnjavanja, odnosno progona – ističe Puhovski.
    Zašto ovako drastična kazna, javnost ne zna.
    – Svi smo dovedeni u situaciji da, kao u krčmi, metnemo prst na čelo i špekuliramo, a to je opasno za suvislu javnu raspravu. Radi se o situaciji u kojoj se naprosto ne shvaća dovoljno, i to je ono zastrašujuće, kakva je obaveza informiranja javnosti o vlastitim potezima. Od nas se očekuje da vjerujemo na riječ. Ono što mene zanima je trebaju li sada i svi drugi razmišljati što će sutra izgovoriti, napisati, reći. To je problem za mene kao konzumenta javnih medija – naglašava Puhovski
.

Siniša Pavić