Aktualno > Vijesti

Tribina povjerenice za informiranje: Novinari slabo koriste alate za pristup informacijama

25.09.2017.

Od ukupnog broja žalbi koje su stigle na adresu povjerenice za informiranje prošle godine svega je 2 posto bilo novinarskih, što znači da novinari jako slabo koriste dostupne alate za ostvarenje prava na pristup informacijama istaknuto je na tribini povjerenice za informiranje “Koristiš li svoje pravo na pristup informacijama?” u povodu 28. rujna – Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

„Postupajući po žalbama i predstavkama korisnika prava na pristup informacijama uočeno je da su pretežiti korisnici ovog prava građani pojedinci, uglavnom iz privatnih interesa, dok se mediji i udruge nedovoljno često oslanjaju na mehanizme iz Zakona o pravu na pristup informacijama u svom svakodnevnom radu, a kojima bi pridonijeli općem društvenom napretku“, rekla je otvarajući tribinu povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

U 2016. udio novinarskih žalbi bio je manji od 2 posto, 2015. bio je 4,3 posto, a godinu ranije 8,3 posto. „U razdoblju 2013.-2017. riješili smo preko 2800 žalbi korisnika, od kojih žalbe udruga i novinara nažalost čine samo manji udio, manje od 20% svih žalbi. I dalje su aktualna pitanja potrošnje javnih sredstava, donošenja odluka i utjecaj vanjskih dionika u tom procesu, pitanja korupcije te učinkovitosti u radu i pravilnosti u upravljanju. Nama se čini da trebamo potaknuti interes korisnika, poput udruga i novinara, koji korištenjem ovog prava mogu pridonijeti pozitivnim promjenama u društvu“, kazala je Musa.

Slični trendovi pokazivali su se u istraživanjima otvorenosti vlasti koja je proveo Zbor istraživačkih novinara 2014. i 2016. godine. Godine 2016. novinari su u manje od 10 posto slučajeva od institucija zahtijevali dostavu dokumenata, a u oko 11 posto upita institucijama pozivali su se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Zanimljivo je da su u velikom postotku (91 posto) novinari izjavili da su neformalni oblici komuniciranja prihvatljivi u novinarskom radu. Godine 2014. samo se 5 posto upita odnosilo na dostavu dokumenata, dok se 7 posto pozivalo na ZPPI.

Što se tiče ostalih aktivnosti ureda, Musa je navela da su od 2013. educirali više od 3000 službenika za informiranje, obavili 48 inspekcijskih nadzora i održali 20 edukacija za različite grupe korisnika. „Mi smo postali uzor u regiji – bez lažne skromnosti – ali još imamo osjećaj da nismo transparentni i da mnoge stvari još nisu izašle na vidjelo“, upozorila je Musa navodeći podatak da, primjerice, samo 30 posto javnih poduzeća objavljuje podatke o poslovanju.

Musa je pozvala na korištenje aplikacije Popis tijela javne vlasti, Tražilice odluka i mišljenjaPortala otvorenih podataka i Portala e-savjetovanja, kao i na praćenja objava na Twitteru.

Sektor upravljanja dominira političkom agendom od 1990.

Danijela Širinić iz Centra za empirijska politološka istraživanja Fakulteta političkih znanosti predstavila je projekt Baza podataka: Politički prioriteti u Hrvatskoj 1990.-2016. koji je financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Cilj istraživanja je bio dobiti pregled tema kojima se bave političke elite.

Projektni tim je 15 mjeseci prikupljao podatke iz stranačkih programa, točaka dnevnog reda Hrvatskog sabora, sjednica Vlade, zastupničkih pitanja te službenih objava Sabora i Vlade. Iz tih je materijala prikupljeno 130.000 jedinica analize koje su razvrstane u 21 kategoriju, odnosno, 21 temu javnih politika.

Istraživanje je pokazalo da sektor upravljanja (poslovi vlasti) apsolutno dominira političkom agendom od 1990. do danas, dok, primjerice, sektor kulture zauzima samo 0,5 posto agende. Zanimljivi su i podaci o omjeru zatvorenih sjednica Vlade u različitim mandatima od ’90. do danas, kao i o zastupljenosti klasificiranih tema na zatvorenim sjednicama Vlade. U mandatu Jadranke Kosor i Ive Sanadera teme vezane uz EU i pitanja zajedničkog tržišta bile su najčešće klasificirane. Analiza stranačkih programa pokazala je da stranke ne ispunjavaju politička obećanja.

Toni Gabrić s portala H-alter izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da novinari sve manje istražuju teme o kojima pišu: „Vremena je malo i objavljuju se stvari koje nisu provjerene. Posljednica je gubitak povjerenja u medije, a žrtva takvog sustava je javnost koja nije informirana“. Gabrić je upozorio na problem sporosti sustava i upitne vjerodostojnosti podataka koji se dobivaju od tijela javne vlasti. „Neke informacije smo čekali 2 i pol godine – nakon tog vremena informacija novinarski više nema vrijednost. Nedovoljno se govori o tome je li informacija koju dobijemo od tijela istinita. Tijela javne vlasti često daju kontradiktorne odgovore“, kazao je Gabrić.

Jelena Berković iz GONG-a na tribini je govorila o projektu Mozaik utjecaja, koji provodi GONG i portal Faktograf te o projektu prikupljanja informacija o putnim troškovima za službena putovanja za posljednje tri vlade RH, koji se provodi u suradnji s Code for Croatia. Filip Rodik iz projekta HR Open predstavio je primjer korištenja otvorenih podataka u istraživačke svrhe kroz vizualizaciju dodjele financijskih sredstava udrugama.               

Tribinu i raspravu moderirao je Tomislav Klauški, novinar 24sata, a svoj doprinos raspravi dali su predstavnici medija, udruga civilnog društva i akademske zajednice.

Piše: Ema Tarabochia

Od ukupnog broja žalbi koje su stigle na adresu povjerenice za informiranje prošle godine svega je 2 posto bilo novinarskih, što znači da novinari jako slabo koriste dostupne alate za ostvarenje prava na pristup informacijama istaknuto je na tribini povjerenice za informiranje “Koristiš li svoje pravo na pristup informacijama?” u povodu 28. rujna – Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

„Postupajući po žalbama i predstavkama korisnika prava na pristup informacijama uočeno je da su pretežiti korisnici ovog prava građani pojedinci, uglavnom iz privatnih interesa, dok se mediji i udruge nedovoljno često oslanjaju na mehanizme iz Zakona o pravu na pristup informacijama u svom svakodnevnom radu, a kojima bi pridonijeli općem društvenom napretku“, rekla je otvarajući tribinu povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

U 2016. udio novinarskih žalbi bio je manji od 2 posto, 2015. bio je 4,3 posto, a godinu ranije 8,3 posto. „U razdoblju 2013.-2017. riješili smo preko 2800 žalbi korisnika, od kojih žalbe udruga i novinara nažalost čine samo manji udio, manje od 20% svih žalbi. I dalje su aktualna pitanja potrošnje javnih sredstava, donošenja odluka i utjecaj vanjskih dionika u tom procesu, pitanja korupcije te učinkovitosti u radu i pravilnosti u upravljanju. Nama se čini da trebamo potaknuti interes korisnika, poput udruga i novinara, koji korištenjem ovog prava mogu pridonijeti pozitivnim promjenama u društvu“, kazala je Musa.

Slični trendovi pokazivali su se u istraživanjima otvorenosti vlasti koja je proveo Zbor istraživačkih novinara 2014. i 2016. godine. Godine 2016. novinari su u manje od 10 posto slučajeva od institucija zahtijevali dostavu dokumenata, a u oko 11 posto upita institucijama pozivali su se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Zanimljivo je da su u velikom postotku (91 posto) novinari izjavili da su neformalni oblici komuniciranja prihvatljivi u novinarskom radu. Godine 2014. samo se 5 posto upita odnosilo na dostavu dokumenata, dok se 7 posto pozivalo na ZPPI.

Što se tiče ostalih aktivnosti ureda, Musa je navela da su od 2013. educirali više od 3000 službenika za informiranje, obavili 48 inspekcijskih nadzora i održali 20 edukacija za različite grupe korisnika. „Mi smo postali uzor u regiji – bez lažne skromnosti – ali još imamo osjećaj da nismo transparentni i da mnoge stvari još nisu izašle na vidjelo“, upozorila je Musa navodeći podatak da, primjerice, samo 30 posto javnih poduzeća objavljuje podatke o poslovanju.

Musa je pozvala na korištenje aplikacije Popis tijela javne vlasti, Tražilice odluka i mišljenjaPortala otvorenih podataka i Portala e-savjetovanja, kao i na praćenja objava na Twitteru.

Sektor upravljanja dominira političkom agendom od 1990.

Danijela Širinić iz Centra za empirijska politološka istraživanja Fakulteta političkih znanosti predstavila je projekt Baza podataka: Politički prioriteti u Hrvatskoj 1990.-2016. koji je financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Cilj istraživanja je bio dobiti pregled tema kojima se bave političke elite.

Projektni tim je 15 mjeseci prikupljao podatke iz stranačkih programa, točaka dnevnog reda Hrvatskog sabora, sjednica Vlade, zastupničkih pitanja te službenih objava Sabora i Vlade. Iz tih je materijala prikupljeno 130.000 jedinica analize koje su razvrstane u 21 kategoriju, odnosno, 21 temu javnih politika.

Istraživanje je pokazalo da sektor upravljanja (poslovi vlasti) apsolutno dominira političkom agendom od 1990. do danas, dok, primjerice, sektor kulture zauzima samo 0,5 posto agende. Zanimljivi su i podaci o omjeru zatvorenih sjednica Vlade u različitim mandatima od ’90. do danas, kao i o zastupljenosti klasificiranih tema na zatvorenim sjednicama Vlade. U mandatu Jadranke Kosor i Ive Sanadera teme vezane uz EU i pitanja zajedničkog tržišta bile su najčešće klasificirane. Analiza stranačkih programa pokazala je da stranke ne ispunjavaju politička obećanja.

Toni Gabrić s portala H-alter izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da novinari sve manje istražuju teme o kojima pišu: „Vremena je malo i objavljuju se stvari koje nisu provjerene. Posljednica je gubitak povjerenja u medije, a žrtva takvog sustava je javnost koja nije informirana“. Gabrić je upozorio na problem sporosti sustava i upitne vjerodostojnosti podataka koji se dobivaju od tijela javne vlasti. „Neke informacije smo čekali 2 i pol godine – nakon tog vremena informacija novinarski više nema vrijednost. Nedovoljno se govori o tome je li informacija koju dobijemo od tijela istinita. Tijela javne vlasti često daju kontradiktorne odgovore“, kazao je Gabrić.

Jelena Berković iz GONG-a na tribini je govorila o projektu Mozaik utjecaja, koji provodi GONG i portal Faktograf te o projektu prikupljanja informacija o putnim troškovima za službena putovanja za posljednje tri vlade RH, koji se provodi u suradnji s Code for Croatia. Filip Rodik iz projekta HR Open predstavio je primjer korištenja otvorenih podataka u istraživačke svrhe kroz vizualizaciju dodjele financijskih sredstava udrugama.               

Tribinu i raspravu moderirao je Tomislav Klauški, novinar 24sata, a svoj doprinos raspravi dali su predstavnici medija, udruga civilnog društva i akademske zajednice.

Piše: Ema Tarabochia