Aktualno > Vijesti

Tko su ''čuvari'' informacija i komunikacijske tehnološke infrastrukture u istočnoj Europi

03.02.2016.

OCCRP (Organized Crime and Coruption Reporting), u suradnji s projektom RISE (Respect, Integrity, Service, Excellence) i EurActiv (EU News&policy debates, across languages), pokrenuo je projekt pod nazivom Internet Ownership, istraživanje o vlasništvu i kontroli nad širokopojasnim internetom u istočnoj Europi. Jedna od istraživanih zemalja je i Hrvatska, gdje Hrvatski telekom kontrolira oko tri četvrtine širokopojasnog tržišta i vlasnik je najveće kabelske mreže u zemlji.

Projekt, koji financiraju Knight Foundation i Black Sea Trust, propituje tko su ''vratari'' informacija i komunikacijske tehnološke infrastrukture u istočnoj Europi i utvrdio je postojanje nekoliko idealističkih mreža usred mora mračnih offshore moćnih kompanija s velikim budžetima.

„U srednjoj i istočnoj Europi traje bitka za internet. Ovaj projekt je prvi koji na vidjelo iznosi vlasnike internetske infrastrukture u toj regiji“, rekao nam je Paul Radu, izvršni direktor OCCRP-a. „Naši su reporteri uložili mnogo truda posljednjih nekoliko godina da bi iskopali kompliciranu i ponekad mračnu vlasničku strukturu“.

Baveći se pitanjem transparentnosti i privatnosti, rezultati kao na odgovorne građanima svake zemlje ukazuju na vlade i kompanije. Novinari od Češke do Armenije otkrivaju tko kontrolira pristup informacijama i da li su tvrtke koje tu kontrolu provode povezane s političkim strankama, državnim dužnosnicima ili organiziranim kriminalom.

Istraživali su telekom kompanije, internetske pružatelje usluga (ISP), kablovske operatere, ispitali i opunomoćene vlasti i javna regulatorna tijela u 12 zemalja: Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Armeniji, Gruziji i Sloveniji.

U Moldaviji je najveći ISP – Moldtelecom – u potpunom državnom vlasništvu i pokriva 60-65% tržišta. Bivši direktor te kompanije Vitalie Iurcu je sada zamjenik ministra ekonomije, član moldavske poslovne asocijacije oligarha Vlada Plahotniuca.

Slovenski najveći ISP – Telekom Slovenija – ostao je u državnom vlasništvu zbog „razloga nacionalne sigurnosti“ unatoč tri pokušaja privatizacije.

Srbija je, zakonodavno gledano, siva zona u pogledu zaštite podataka. Vlasti mogu doći do imena korisnika i njegove šifre da bi pristupile ISP sustavu, što im omogućuje pristup podacima u svakom trenutku. Nije poznato koliko se ljudi time služi i da li je svaki takav pristup pokriven sudskim nalogom.

U Češkoj, u kojoj ima jako mnogo internetskog prometa i čitava mreža optičkih kablova, podaci o lokacijama i točkama ulaska međunarodnih kablovskih sustava ipak ostaju nejasni i „tajni“, navodno iz strateških razloga.

Ukrajinska najveća telekom kompanija Ukrtelecom je od kontrolom Rinata Akhmetova, najbogatijeg biznismena u zemlji, kojeg je svojedobno policija proglasila vođom organiziranog kriminala. Kyivstar, najveći ISP, je u 47 postotnom vlasništvu ruske Alfa grupe. Štoviše, nekoliko kompanija koje se bave optičkim kablovima je u vlasništvu ili pod kontrolom političara sumnjive prošlosti.

U Armeniji je ArmenTel, najveći telekom, pod kontrolom trojice ruskih biznismena – Mikhailda Fridmana, Germana Khana i Alexeya Kuznicheva – preko holdinga LetteOne, VimpelComovog većinskog dioničara. Zapravo, armenijski telekomunikacijski sektor u najvećoj mjeri kontroliraju ruske kompanije. ArmenTel je 2014. bio suočen s najvećim skandalom pranja novca kad je 500 milijuna US dolara, namijenih međunarodnim pozivima prema Armeniji putem ArmenTela, nestalo između 2009. i 2012. godine. Nestao je i Igor Klimko, ArmaTelov bivši direktor i provoosumnjičeni, da bi se pojavio u Moskvi; vjerojatno je da neće biti izručen.

U Bugarskoj su novinari uspjeli spriječiti Pierrea Louvriera, bugarsko-ruskog biznismena, da preuzme Vivacom, najveći telekom u zemlji. Louvrier je u poslovnim vezama s osuđenim ruskim oligarhom Konstantinom Malofeevom, navodno jednim od Putinovih starih drugova, koji je financirao pro-ruske borce u istočnoj Ukrajini.

Rumunjski najveći ISP – RCS-RDS kontrolira Zoltaan Teszari, zagonetni rumunjski biznismen iz Oradea, čija mu je sposobnost da izbjegne progon priskrbila nadimak „Anonimni milijarder“. Neki su rumunjski ISP-ovi završili na sudu pod optužbom za prevaru, mito, izdavanje lažnih dokumenata, nezakonitog uzurpiranja držanog zemljišta i zloupotrebom javnih fondova.

Hrvatski telekom kontrolira oko tri četvrtine širokopojasnog tržišta i vlasnik je najveće kabelske mreže u zemlji. 

Jánoš Lázár, ministar u Uredu mađarskog premijera, tražio je, kako je javljeno, da Deutsche Telecom preuzme uzde ili proda svoje medijske kanale.

Pripremila: Vesna Arsovski

Izvor: www.occrp.org

OCCRP (Organized Crime and Coruption Reporting), u suradnji s projektom RISE (Respect, Integrity, Service, Excellence) i EurActiv (EU News&policy debates, across languages), pokrenuo je projekt pod nazivom Internet Ownership, istraživanje o vlasništvu i kontroli nad širokopojasnim internetom u istočnoj Europi. Jedna od istraživanih zemalja je i Hrvatska, gdje Hrvatski telekom kontrolira oko tri četvrtine širokopojasnog tržišta i vlasnik je najveće kabelske mreže u zemlji.

Projekt, koji financiraju Knight Foundation i Black Sea Trust, propituje tko su ''vratari'' informacija i komunikacijske tehnološke infrastrukture u istočnoj Europi i utvrdio je postojanje nekoliko idealističkih mreža usred mora mračnih offshore moćnih kompanija s velikim budžetima.

„U srednjoj i istočnoj Europi traje bitka za internet. Ovaj projekt je prvi koji na vidjelo iznosi vlasnike internetske infrastrukture u toj regiji“, rekao nam je Paul Radu, izvršni direktor OCCRP-a. „Naši su reporteri uložili mnogo truda posljednjih nekoliko godina da bi iskopali kompliciranu i ponekad mračnu vlasničku strukturu“.

Baveći se pitanjem transparentnosti i privatnosti, rezultati kao na odgovorne građanima svake zemlje ukazuju na vlade i kompanije. Novinari od Češke do Armenije otkrivaju tko kontrolira pristup informacijama i da li su tvrtke koje tu kontrolu provode povezane s političkim strankama, državnim dužnosnicima ili organiziranim kriminalom.

Istraživali su telekom kompanije, internetske pružatelje usluga (ISP), kablovske operatere, ispitali i opunomoćene vlasti i javna regulatorna tijela u 12 zemalja: Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Armeniji, Gruziji i Sloveniji.

U Moldaviji je najveći ISP – Moldtelecom – u potpunom državnom vlasništvu i pokriva 60-65% tržišta. Bivši direktor te kompanije Vitalie Iurcu je sada zamjenik ministra ekonomije, član moldavske poslovne asocijacije oligarha Vlada Plahotniuca.

Slovenski najveći ISP – Telekom Slovenija – ostao je u državnom vlasništvu zbog „razloga nacionalne sigurnosti“ unatoč tri pokušaja privatizacije.

Srbija je, zakonodavno gledano, siva zona u pogledu zaštite podataka. Vlasti mogu doći do imena korisnika i njegove šifre da bi pristupile ISP sustavu, što im omogućuje pristup podacima u svakom trenutku. Nije poznato koliko se ljudi time služi i da li je svaki takav pristup pokriven sudskim nalogom.

U Češkoj, u kojoj ima jako mnogo internetskog prometa i čitava mreža optičkih kablova, podaci o lokacijama i točkama ulaska međunarodnih kablovskih sustava ipak ostaju nejasni i „tajni“, navodno iz strateških razloga.

Ukrajinska najveća telekom kompanija Ukrtelecom je od kontrolom Rinata Akhmetova, najbogatijeg biznismena u zemlji, kojeg je svojedobno policija proglasila vođom organiziranog kriminala. Kyivstar, najveći ISP, je u 47 postotnom vlasništvu ruske Alfa grupe. Štoviše, nekoliko kompanija koje se bave optičkim kablovima je u vlasništvu ili pod kontrolom političara sumnjive prošlosti.

U Armeniji je ArmenTel, najveći telekom, pod kontrolom trojice ruskih biznismena – Mikhailda Fridmana, Germana Khana i Alexeya Kuznicheva – preko holdinga LetteOne, VimpelComovog većinskog dioničara. Zapravo, armenijski telekomunikacijski sektor u najvećoj mjeri kontroliraju ruske kompanije. ArmenTel je 2014. bio suočen s najvećim skandalom pranja novca kad je 500 milijuna US dolara, namijenih međunarodnim pozivima prema Armeniji putem ArmenTela, nestalo između 2009. i 2012. godine. Nestao je i Igor Klimko, ArmaTelov bivši direktor i provoosumnjičeni, da bi se pojavio u Moskvi; vjerojatno je da neće biti izručen.

U Bugarskoj su novinari uspjeli spriječiti Pierrea Louvriera, bugarsko-ruskog biznismena, da preuzme Vivacom, najveći telekom u zemlji. Louvrier je u poslovnim vezama s osuđenim ruskim oligarhom Konstantinom Malofeevom, navodno jednim od Putinovih starih drugova, koji je financirao pro-ruske borce u istočnoj Ukrajini.

Rumunjski najveći ISP – RCS-RDS kontrolira Zoltaan Teszari, zagonetni rumunjski biznismen iz Oradea, čija mu je sposobnost da izbjegne progon priskrbila nadimak „Anonimni milijarder“. Neki su rumunjski ISP-ovi završili na sudu pod optužbom za prevaru, mito, izdavanje lažnih dokumenata, nezakonitog uzurpiranja držanog zemljišta i zloupotrebom javnih fondova.

Hrvatski telekom kontrolira oko tri četvrtine širokopojasnog tržišta i vlasnik je najveće kabelske mreže u zemlji. 

Jánoš Lázár, ministar u Uredu mađarskog premijera, tražio je, kako je javljeno, da Deutsche Telecom preuzme uzde ili proda svoje medijske kanale.

Pripremila: Vesna Arsovski

Izvor: www.occrp.org