Pojedinim hrvatskim političarima novinarke su ‘štrace’, ‘glupače’, ‘slatkice’ ili grakću ‘kao vrane’, a nekim su novinarima čak poručivali da zabiju mikrofon u stražnjicu. O uvredama, prijetnjama i drugim metodama kojima se političari štite od neugodnih pitanja za Novosti govore iskusne novinarke Đurđica Klancir, Slavica Lukić i Melisa Skender

traca’, ‘glupa’, ‘slatka’, ‘grakće kao vrana’ – tek su neki od izraza koji su hrvatski političari na vlasti uputili novinarkama kada im se nisu sviđala njihova pitanja. No nisu samo novinarke na tapeti, premda su, dakako, češća meta nego njihovi muški kolege. Saborski zastupnik Željko Glasnović, jedan od ekstremnih slučajeva kada je riječ o vrijeđanju i napadanju novinara, svojevremeno je nasrnuo na novinara RTL televizije upitavši ga: ‘Kako bi bilo da vam zabijem taj mikrofon u stražnjicu?’ Istu stvar poručio je SDP-ov riječki gradonačelnik Vojko Obersnel TV reporteru Ranku Stojancu.

Nakon što je po tko zna koji put zagrebački gradonačelnik Milan Bandić seksistički izvrijeđao novinarku pred kamerama, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske pokrenuli su ovog tjedna kampanju pod nazivom ‘Samo odgovorite na pitanje’. Ovog puta bila je riječ o Matei Dominiković s N1 televizije kojoj zagrebački gradonačelnik nije želio odgovoriti na pitanja vezana uz gradske aktualnosti. ‘Evo vi opet pilate i pilate. Je li vi znate kako vi mene rajcate, kako vi mene veselite, kako vi mene zabavljate? To je strašno’, rekao joj je Bandić. Vrijeđanje pred kamerama nije jedina metoda kojom dužnosnici odbijaju novinarima dati izjave ili informacije koje su dužni pružiti po Zakonu o medijima i Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Neodgovaranje dužnosnika i tijela javne vlasti, od ministarstava do gradskih i općinskih razina, uz zastrašivanja, prijetnje, a u posljednje vrijeme često i tužbe – sve su to taktike onemogućavanja novinara u obavljanju njihovog posla. Ponekad se primjećuje i ‘angažiranje’ drugih novinara ili medijskih kuća da diskreditiraju nečiji novinarski rad.

Premda je u tome najeksplicitnije, vrijeđanje novinara i novinarki u Hrvatskoj je itekako učestalo. Od seksističkih izjava nije cijepljen ni premijer Andrej Plenković koji je jednoj novinarki rekao ‘slatki ste’, da bi se kasnije ipak ispričao. Bandić je pak novinarkama poručivao da ‘budu dame’, govorio im da ‘grakću kao vrane’, no ni neki drugi gradonačelnici nisu bolji u svom ponašanju. Već spomenuti Obersnel svojevremeno je Ranku Stojancu, tada reporteru HRT-a, a danas N1 televizije, poručio: ‘Zabij si mikrofon u guzicu.’ I nekadašnji splitski gradonačelnik i saborski zastupnik, a danas gradski vijećnik Željko Kerum, novinarima je otvoreno prijetio i vrijeđao ih. Prije dvije godine jednoj novinarki HRT-a koja je postavila pitanja o njegovim dugovima poručio je da bi mogla ostati bez posla. Drugoj je pak poslao poruku u kojoj joj je napisao da je ‘štraca’ i ‘govno’. Trećoj, koja ga je zvala ove godine da mu postavi pitanje o nepropisnom parkiranju, odgovorio je: ‘Jedi govna ti i koji je to napisa. Idi u pizdu materinu… Je li možeš virovat koliko si glupa, ko kurac!’

Sadašnjem splitskom gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari nisu se omakli ovakvi ispadi. On samo poklopi telefon i odbija odgovarati na upite onih čija mu se pitanja ne sviđaju. Baš kao i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je prije dvije godine na konferenciju pozvala samo ‘odabrane’ novinare, na što je reagirao i HND. Predsjednica Grabar-Kitarović tako pomno pazi i kome će odgovarati na pitanja, ali i dati intervju.

- Sjetimo se samo nedavnog takozvanog intervjua predsjednice HRT-ovu novinaru Damiru Smrtiću s famoznim lupanjem po stoliću ili njezinog ranijeg intervjua za HRT koji je vodio Tihomir Dujmović, a koji je nakon odlaska s HRT-a javno ustvrdio da su pitanja bila unaprijed dogovorena - kaže Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i donedavna potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva.

Nisu Grabar-Kitarović i njezin nekadašnji savjetnik Krstulović Opara, današnji splitski gradonačelnik, usamljeni u ovakvom načinu komunikacije s novinarima.

- I kada odluče stati pred nekog novinara i odgovarati na pitanja, najviši predstavnici vlasti, ne samo izvršne i zakonodavne već i sudske, to u pravilu čine u kontroliranim uvjetima. Oni daju intervjue medijima i novinarima za koje su sigurni da im neće postavljati neugodna pitanja - pojašnjava Slavica Lukić.

Praksa takvog ‘dogovorenog novinarstva’, kako ga naziva iskusna novinarka i urednica Đurđica Klancir, nije od jučer. Jedina Vlada koja je imala redovite tjedne konferencije za novinare bila je ona Ivice Račana. Svakog četvrtka, nakon sjednice Vlade, pred novinare je izlazio premijer ili netko od potpredsjednika Vlade i ministara.

- Ivo Sanader je dolaskom u Banske dvore ukinuo redovne tjedne konferencije za medije, a novinare osudio na ‘dreždanje’ na pločniku ispred Vlade i ponižavajuće pokušaje da ministrima, u nekoliko sekundi od izlaska iz crnih limuzina do ulaska u Vladu, dobace neko pitanje. Takvu nepojmljivu praksu nije prekinuo ni SDP-ov premijer Zoran Milanović, a kasnije HDZ-ove vlasti uključujući i sadašnju su je objeručke prigrlile - prisjeća se Slavica Lukić te dodaje kako se Plenković i njegovi ministri obraćaju novinarima samo onda kada oni odluče da im je to važno, pri čemu ostanu pred novinarima samo onoliko koliko žele.

- Novinari hvataju ministre pri dolasku u Banske dvore ili poslije, kada izlaze. Naravno, to hvatanje izjava ‘na cesti’ nije loše ni neuobičajeno, ali osim toga bi moralo biti moguće u uvjetima sređene press konferencije postaviti kompleksnija pitanja, dobiti priliku za potpitanje, odnosno produbiti temu i izvesti problem na čistac. Ovako često ostajemo na razini dosjetki političara i ispraznih formulacija tipa ‘neka institucije rade svoj posao’ - pojašnjava Đurđica Klancir.

S tim se slaže i bivša novinarka, danas zaposlena u GONG-u, Melisa Skender.

- Nakon godina sustavne degradacije profesije i njezinog prepuštanja zakonima tržišta, ova vlast, možda i više nego bilo koja prethodna, izgubila je svaki osjećaj odgovornosti prema građanima koje bi trebala predstavljati i čijim bi interesima trebala služiti - kaže Skender.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.