Aktualno > Vijesti

Suradnja – budućnost novinarstva?

02.02.2016.

Razumijevanje odnosa novinara i njihove publike je oduvijek bio ključ uspjeha onih koji se bave vijestima. No u svom istraživačkom radu Anja Kröll, bivša stipendistica Reuters Institute of Study of Journalism (RISJ) i ravnateljica odjela za austrijske i međunarodne vijesti u odličnom dnevniku Salzburger Nachrichten, istražuje promjenu u tom odnosu koja bi mogla obilježiti budućnost pronalaženja vijesti.

„Tradicionalni mediji kao novine, radio i televizija, su na opasnom vrtuljku. Bore se protiv gubitka publike, dohotka i pažnje. Kao i mnoge druge industrije i novinari su suočeni s digitalizacijom svog posla“, kaže Kröll.

„Novinari su suočeni s erom aktivnog građanstva i zatečeni su. Ne samo da moraju razumjeti novu publiku i njeno novoprihvaćeno ponašanje kao onih koji pridonose vijestima već moraju razumjeti i njenu želju da surađuju s novinarima.“

Umreženo novinarstvo – koncept suradnje koji povezuje činjenice, perspektive gledanja na stvari i angažiranje amatera i  profesionalaca u zajedničkom radu da bi iznjedrili stvarnu priču povezujući se i razmjenjujući činjenice, pitanja, odgovore, ideje i perspektive – moglo bi biti rješenje.

Ostaje pitanje misle li i novinari da je umreženo novinarstvo pravi način suradnje. Sudeći prema odgovorima austrijskih i britanskih novinara, jest. Za one s kojima smo razgovarali to je već postala svakodnevna realnost u poslu.  Premda tu uvelike manjka nekih smjernica, želja za suradnjom s javnošću je jaka. Vrijednost sukreiranja vijesti u suradnji s javnošću je u tome da se čuje i njen glas, a on onda postaje dio priče, pa novinar više nije neka vrsta uzvišenog komentatora.

Sad je potrebno da uprave izdavačkih kuća pruže tome potporu, da se investira u infrastrukturu i smjernice da bi ta suradnja bila efikasna i da bi se mogli koristiti alati za provjeru podataka.

Ono što ostaje netaknuto su vitalne temeljne vrijednosti novinarstva: selekcija, provjera,  uređivanje, analiza, komenta. A ti su temelji postojali već desetljećima i neće zastarjeti.

Pripremila: Vesna Arsovki

Razumijevanje odnosa novinara i njihove publike je oduvijek bio ključ uspjeha onih koji se bave vijestima. No u svom istraživačkom radu Anja Kröll, bivša stipendistica Reuters Institute of Study of Journalism (RISJ) i ravnateljica odjela za austrijske i međunarodne vijesti u odličnom dnevniku Salzburger Nachrichten, istražuje promjenu u tom odnosu koja bi mogla obilježiti budućnost pronalaženja vijesti.

„Tradicionalni mediji kao novine, radio i televizija, su na opasnom vrtuljku. Bore se protiv gubitka publike, dohotka i pažnje. Kao i mnoge druge industrije i novinari su suočeni s digitalizacijom svog posla“, kaže Kröll.

„Novinari su suočeni s erom aktivnog građanstva i zatečeni su. Ne samo da moraju razumjeti novu publiku i njeno novoprihvaćeno ponašanje kao onih koji pridonose vijestima već moraju razumjeti i njenu želju da surađuju s novinarima.“

Umreženo novinarstvo – koncept suradnje koji povezuje činjenice, perspektive gledanja na stvari i angažiranje amatera i  profesionalaca u zajedničkom radu da bi iznjedrili stvarnu priču povezujući se i razmjenjujući činjenice, pitanja, odgovore, ideje i perspektive – moglo bi biti rješenje.

Ostaje pitanje misle li i novinari da je umreženo novinarstvo pravi način suradnje. Sudeći prema odgovorima austrijskih i britanskih novinara, jest. Za one s kojima smo razgovarali to je već postala svakodnevna realnost u poslu.  Premda tu uvelike manjka nekih smjernica, želja za suradnjom s javnošću je jaka. Vrijednost sukreiranja vijesti u suradnji s javnošću je u tome da se čuje i njen glas, a on onda postaje dio priče, pa novinar više nije neka vrsta uzvišenog komentatora.

Sad je potrebno da uprave izdavačkih kuća pruže tome potporu, da se investira u infrastrukturu i smjernice da bi ta suradnja bila efikasna i da bi se mogli koristiti alati za provjeru podataka.

Ono što ostaje netaknuto su vitalne temeljne vrijednosti novinarstva: selekcija, provjera,  uređivanje, analiza, komenta. A ti su temelji postojali već desetljećima i neće zastarjeti.

Pripremila: Vesna Arsovki